DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 95 <-- 95 --> PDF |
odlična hrana za ribe i ptice. Prije Drugog svjetskog rata Njemačka je uvozila mravlje ličinke iz Finske u vrijednosti od milijun maraka godišnje, jer su domaća legla bila vidljivo opustošena. Iz svih je dijelova tadanje Njemačke i to iz najrazličitijih stojbina prof. Gösswald nabavio kolonije malih šumskih mrava i naselio ih za istraživačke svrhe u 230 mravinjaka. U toku 10-godišnjeg rada navedeni učenjak studirao ove mrave, naročito njihovo razvijanje i životne navike. Brzo je otkrio iznenađujuće činjenice. Mali šumski mrav lovi na zemlji, u zemlji i u krošnjama stabala do njihove najviše visine i to sve u krugu od kojih 100 metara radiusa. Jedna velika mravlja naseobina može u jednom danu uništiti oko 100.000 štetnih insekata. Četiri su mravinjaka dostatna da sačuvaju od napada jedan hektar šume. Mali je šumski mrav imao dosad svoje tajne. Njegovo leglo nema samo jednu kraljicu nego do 5.000 pravih ženki, od kojih svaka izleže dnevno do 10 jajašca. Sa štetnicima ovi mravi izlaze na kraj brzo i potpuno, jer imaju u leglu do 3 milijuna ženki-radnica te također i više ratnika nego bilo koja druga mravlja vrsta. Nadalje, dok drugi mravi ne podnašaju tuđi miris svojih susjeda, što dovodi do međusobnih borbi i istrebljavanja, dotle se mali šumski mravi međusobno podnašaju. Osim toga mnogobrojne kraljice proizvode miješani miris, koji za druge vrste mrava nije odbojan nego prihvatljiv, pa radi toga i ne dolazi do ubijanja. Napokon taj mali šumski mrav u njegovim leglima mijenja kolonije ploda, kraljice pa i samu hranu, a to je jedinstven slučaj u svijetu životinja. Za razvoj ove vrste mrava klima i temperatura su od presudne važnosti. Što više, otkrilo se da si mrav sam stvara pogodnu klimu. Tamo, gdje postoji opasnost prejakog sunčanog zagrijavanja, mravinjaci su više plitki. Nasuprot u zasjeni su mravinjaci visoki kako bi se više mogla iskoristiti sunčeva toplina. Da li će iz jajašca izaći mužjaci ili ženke odlučuje sunčano svjetlo odnosno zagrijavanje. Kod temperature legla od preko 19°C izleže glavna matica oplođena jaja, iz kojih se onda razviju kraljice. Kod niže temperature glavna matica izleže ncoplođena jaja, iz kojih se razviju mužjaci. Ovu je toplotnu zavisnost iskoristio prof. Gösswald za uzgoj kraljica. On je u siječnju 1977. godine prekrio 12 legla s jelovim grančicama pa s tom umjetnom zasjenom izravnao manjak na mužjacima. U mjesecima je travnju i svibnju izašlo tačno prema Gösswaldovom planu 20.000 krilatih mužjaka. U ostalim se je leglima razvilo oko 20.000 ženki. Na opisani način naravno ne nastaju novi mravinjaci. Stoga su pod vodstvom biotehničara Wolframa KRIEGA iz zavoda »WORLD WILDLIFE FOUND« izveli studenti zoologije preko uzgojnih mravinjih legla specijalne šatorske kape za hvatanje. Te su kape upotpunile Gösswaldov nalaz u toliko, što spolne životinje traže pojačano svjetlo pa umjesto na slobodu tisuće njih stremi i dolazi u posebnu staklenku, koja se može jednostavnim zahvatom ruke odšarafiti. u ovim se staklenkama prenose u Würzburg male životinje, međusobno odijeljene po porijeklu i spolu te dolaze u prostor za uzgoj kraljica. Prema unaprijed postavljenom planu sada se mužjaci i ženke pomiješaju u jednoj odijeljenoj posudi te za oplodnju podražuju djelovanjem infracrvenog svjetla. Masovna oplodnja traje 2—3 dana pa iza toga mužjaci ugibaju. Zaliha sjemena, koju izbaci jedan mužjak, dostaje za 20 godina dugog života jedne kraljice. Nakon izvršene oplodnje ženke se povlače u tamne prostore. Da se ovdje ne zadržavamo na tehnici uzgoja ove mravlje vrste, dovoljno je da naglasimo, kako je Gösswaldova ustanova »AMEISENSCHUTZWARTE« do Q3 |