DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 84     <-- 84 -->        PDF

vladu, na veliku pogibelj koja od tuda prieti zemlji, a napose i budućim urbarskim
šumskim zajednicama i njihovim Sumama, a podjednako je izradio i podnesao joj
nacrt Statuta« — »0 uređenju, upravi i gospodarenju u obćinskim šumama«.


Sadržaji tih predstavki F. Čordašića vjerojatno će se moći saznati nakon pregleda
arhivskog materijala, a za sada samo jedan objavljeni tekst u »Gospodarskom
listu« (1871, br. 31). Čordašić piše: »Zaključujući ovime svoje izvješće, nemogu
propustiti, a da ne navedem, kako nas je neugodno dirnulo bezumno haranje
obćinskih šumah, imenito šume G o 1 i n i e gdje su mnoga stablja okresana i ružno
osakaćena, mnoga druga pako posjećena i ondje na trunu ostavljena, dočim su
jim iz udobnosti i neoprostive lakoumnosti obćinarah samo grane okljaštrene i
izvezene. Doista skrajnje je vrieme, da se ponamjeste obćinski šumari i čuvari
šumah, nećemo li, da nam neuki i lakoumni puk ostane bez šuman«.


Istodobno na ugroženost općinskih šuma tj. šuma, koje su izdvojene iz veleposjeda
u ime otikupa prava služnosti kmetova, upozorava i Vladoje Köröskeny
(potpis »V. K.-y šumar«) (lit. 5.) U »Dopisu« Općinske šume — Nova gospodarska
podružnica« iz Miholjca piše, »da se željno od naše visoke vlade očekiva
shodna naredba, koja bi ovakovomu nerazbomomu postupanju s
obćinskim sumarni konac učinila, te put zaskočila neslužnim spekulantom, da
neuk svjet nevaraju, jer su već zbiljan toli drzoviti postali, da im se otimati nemože
« (raširen tekst je d u originalu).


Rezultat ovih nastojanja i upornosti Čordašića bila je »PRIVREMENA NAREDBA
kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade o upravi, gospodarenju i uživanju
obćinskih šuma u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji od 4. ožujka 1871. br. 2144.«
Ova »Naredba« je, dakle, izdana u vrijeme, kada se Čordašić nije još nalazio na
dužnosti zemaljskog šumarskog izvjestitelja nego u Financijalnom ravnateljstvu,
ali ga ipak treba smatrati njezinim autorom to više, što tada još u Zemaljskoj
vladi nije bilo šumarskog stručnjaka te je bez sumnje i on sudjelovao neposredno
u redakciji konačnog teksta. Ova je »Naredba«, iako označena kao
»privremena« ostala na snazi preko 20 godina tj. do 1894. godine odnosno do
»Zakona od 22. siječnja 1894, kojim se uređuje šumarsko-tehnička služba kod političke
uprave u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji«, »Zakona od 26. ožujka g. 1894,
kojim se uređuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah, stojeći pod
osobitim javnim nadzorom« te »Zakona od 25. travnja 1894, o uređenju zemljišnih
zajednica«.


»Naredba je do razvojačenja Vojne krajine (1881. god.) vrijedila samo za
područje Banske Hrvatske (i Slavonije), a nije, kako proizlazi i iz naslova, vrijedila
i za područje Dalmacije ni Istre. Ta dva dijela cjeline današnje Hrvatske
bila su, naime, u okviru austrijske pole Austro-ugarske monarhije.


Iako se »Naredba« odnosila samo na dio šuma u Hrvatskoj, tj. na »općinske«,
ona je osigurala i nadzor nad svim sumarna. Naime, njome je uvedena stručna
šumarska služba i kod općina te kod županija. Imenovanje prvih »županijskih
nadšumara« uslijedilo je već 12. srpnja iste (1871) godine», a u Zemaljskoj vladi
tek imenovanjem Čordašića 1872. godine.


3. Čordašić je i značajan stručni pisac. Autor je »Poučnika za čuvare šumah
i pomoćno šumarsko osoblje«, »Nauka o sađenju i gojenju šumah«, više članaka
3) Prvi županijski nadšumari bili su: Jakov Furlan u Križevačkoj županiji. Josip Smidinger u


u Varaždinsko, Josip pl. Aue u Virovitičkoj, Dragutin Kadeleček u Srijemskoj, Otokar Bouček u


Riječkoj i Vladoje Köröskeny u Zagrebačkoj (lit. 1, str. 369).