DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 84 <-- 84 --> PDF |
vladu, na veliku pogibelj koja od tuda prieti zemlji, a napose i budućim urbarskim šumskim zajednicama i njihovim Sumama, a podjednako je izradio i podnesao joj nacrt Statuta« — »0 uređenju, upravi i gospodarenju u obćinskim šumama«. Sadržaji tih predstavki F. Čordašića vjerojatno će se moći saznati nakon pregleda arhivskog materijala, a za sada samo jedan objavljeni tekst u »Gospodarskom listu« (1871, br. 31). Čordašić piše: »Zaključujući ovime svoje izvješće, nemogu propustiti, a da ne navedem, kako nas je neugodno dirnulo bezumno haranje obćinskih šumah, imenito šume G o 1 i n i e gdje su mnoga stablja okresana i ružno osakaćena, mnoga druga pako posjećena i ondje na trunu ostavljena, dočim su jim iz udobnosti i neoprostive lakoumnosti obćinarah samo grane okljaštrene i izvezene. Doista skrajnje je vrieme, da se ponamjeste obćinski šumari i čuvari šumah, nećemo li, da nam neuki i lakoumni puk ostane bez šuman«. Istodobno na ugroženost općinskih šuma tj. šuma, koje su izdvojene iz veleposjeda u ime otikupa prava služnosti kmetova, upozorava i Vladoje Köröskeny (potpis »V. K.-y šumar«) (lit. 5.) U »Dopisu« Općinske šume — Nova gospodarska podružnica« iz Miholjca piše, »da se željno od naše visoke vlade očekiva shodna naredba, koja bi ovakovomu nerazbomomu postupanju s obćinskim sumarni konac učinila, te put zaskočila neslužnim spekulantom, da neuk svjet nevaraju, jer su već zbiljan toli drzoviti postali, da im se otimati nemože « (raširen tekst je d u originalu). Rezultat ovih nastojanja i upornosti Čordašića bila je »PRIVREMENA NAREDBA kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade o upravi, gospodarenju i uživanju obćinskih šuma u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji od 4. ožujka 1871. br. 2144.« Ova »Naredba« je, dakle, izdana u vrijeme, kada se Čordašić nije još nalazio na dužnosti zemaljskog šumarskog izvjestitelja nego u Financijalnom ravnateljstvu, ali ga ipak treba smatrati njezinim autorom to više, što tada još u Zemaljskoj vladi nije bilo šumarskog stručnjaka te je bez sumnje i on sudjelovao neposredno u redakciji konačnog teksta. Ova je »Naredba«, iako označena kao »privremena« ostala na snazi preko 20 godina tj. do 1894. godine odnosno do »Zakona od 22. siječnja 1894, kojim se uređuje šumarsko-tehnička služba kod političke uprave u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji«, »Zakona od 26. ožujka g. 1894, kojim se uređuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah, stojeći pod osobitim javnim nadzorom« te »Zakona od 25. travnja 1894, o uređenju zemljišnih zajednica«. »Naredba je do razvojačenja Vojne krajine (1881. god.) vrijedila samo za područje Banske Hrvatske (i Slavonije), a nije, kako proizlazi i iz naslova, vrijedila i za područje Dalmacije ni Istre. Ta dva dijela cjeline današnje Hrvatske bila su, naime, u okviru austrijske pole Austro-ugarske monarhije. Iako se »Naredba« odnosila samo na dio šuma u Hrvatskoj, tj. na »općinske«, ona je osigurala i nadzor nad svim sumarna. Naime, njome je uvedena stručna šumarska služba i kod općina te kod županija. Imenovanje prvih »županijskih nadšumara« uslijedilo je već 12. srpnja iste (1871) godine», a u Zemaljskoj vladi tek imenovanjem Čordašića 1872. godine. 3. Čordašić je i značajan stručni pisac. Autor je »Poučnika za čuvare šumah i pomoćno šumarsko osoblje«, »Nauka o sađenju i gojenju šumah«, više članaka 3) Prvi županijski nadšumari bili su: Jakov Furlan u Križevačkoj županiji. Josip Smidinger u u Varaždinsko, Josip pl. Aue u Virovitičkoj, Dragutin Kadeleček u Srijemskoj, Otokar Bouček u Riječkoj i Vladoje Köröskeny u Zagrebačkoj (lit. 1, str. 369). |