DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 83 <-- 83 --> PDF |
nadzornika. Cordašić je prv i šumarski stručnjak u tadanjoj najvišoj hrvatskoj upravnoj organizaciji — zemaljskoj vladi. Do lađa šumarski poslovi bili su povjereni upravnim činovnicima, od kojih je jedan bio i književnik Josip Eugen Tomič. 2. Djelovanje Franje Cordašiča bilo je trovrsno. Trovrsno, jer pored navedenih radnih mjesta u operativi (na šumarijama, u Financijskom ravnateljstvu te u Zemaljskoj vladi) i nastavi, Cordašić je i stručni pisac te inicijator za donošenje propisa o uređenju gospodarenja u segregiranim seoskim šumama, koje se onda nazivale općinskim, a kasnije šumama zemljišnih zajednica. PODJELA HRVATSKE OKO 1870. GODINE HABSBURŠKA MONARHIJA Li:T:||Bltyfeagy_ 911fer "?*»"**? 1 N.Orađšfra "´J^lJiiii- HRVATSKO-SLAVONSKA . BANSKA HRVATSKA VOJNA KRAJINA ŽUPANIJE 1-h KARLOVAČKA 1 MODRUŠKO-RIJEČKA sie BAhSKA 23 Z/(6RfA4ŽKA VARAŽDINSKA 9-H VARAŽDINSKA SLAVONSKA : ´ % » ´ MLETAČKA´´& REPUBLIKA´. ´.;.:, Crtao: Povkvič branko DALMACIJA *J s\ 45 6 7 KRIŽEVAČKA POŽEŠKA VIROVITIČKA SRIJEMSKA 12 "1 J BANATSKA VOJNA KRAJINA sjedišta pukovnija Sjedišta general Vabova Inicijativu za donošenje propisa o uređenju gospodarenja općinskim šumama treba posebno naglasiti, jer je ona potekla u vrijeme, kada Cordašić zapravo i nije imao neposredne veze s tim šumama tj. u doba, kada je bio profesor u Križevcima. Prema tome Cordašić se nije ograničio samo na svoje neposredne zadatke, nego je uočavao i širu problematiku šumarstva u Hrvatskoj. U nekrologu F. Cordašiću (lit. 1. str. 368), autor (po svoj prilici tadajni urednik Šumarskog lista »kr. zemaljski šumarski nadzornik« Ante Kern? piše: »Kako je uz to Cordašić — prigodom putovanja, što ih je sa slušatelji zavoda križevačkoga svake godine po raznim krajevima Hrvatske i Slavonije poduzimao — a i sudjelujući često kao vještak u šumarskim pitanjima kod segracionih (segregacionih, nap. O. P.) i inih sudbenih uredovanja diljem domovine, pri tom brzo uočio i goleme nepodopštine, kojih za onda u tim šumama bilo tako rekuć na dnevnom redu, upozorio je opetovano posebnimi predstavkama i zemaljsku 1) Posjed Veliki Tabor, kuji se sastojao pretežno od poljoprivrednih površina, kameralna uprava prodala je 1903. godine dražbom privatniku (Sum. list, 1904, str. 49). 2) Nekrolog je bez potpisa, ali Kauders (u šumarskoj enciklopediji, I dio, 1939, str. 193) kao nautora navodi F. Kesterčeneka. Međutim veća je vjerojatnost, da je autor A. Kern, koji je 1908. godine naslijedio Kesterčeneka u uredništvu Šumarskog lista. Tome u prilog govori i činjenica, da je nekrolog objavljen tek godinu i pol nakon smrti Cordašiča, koji je, prema kratkom nekrologu u Sum. listu br. 2 iz 1906. go3., umro početkom 1906., a možda i krajem 1905. godine. |