DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 82 <-- 82 --> PDF |
stupnjem autonomije. Tako je i organizacija šumarstva (šumarska politika) sve do osamdesetu) godina XTX stoljeća bila odvojena. U Banskoj Hrvatskoj od 1858. godine primjenjuje se Zakon o šumama koji je 1852. godine propisan za austrijs´ku polu Austro-ugarske monarhije, ali stvarna organizacija šumarske službe datira tek od 1871/72. godine. Tvorac te organizacije je FRANJO CORDAŠIC. 1. Franjo Čordašić rođen je u Vinkovcima 1830. godine u staroj krajiškoj obitelji. U Vinkovcima polazio je i pučku školu i gimnaziju, koju je i svršio s odličnim uspjehom. Vinkovci su tada bili u sklopu Vojne krajine, a vrhovna oblast bila je C. i kr. vojno ministarstvo u Beču. To Ministarstvo upućuje Čordašića kao svog stipendistu na studij u C. i kr. šumarsku akademiju u Mariabrunnu, koju i svršava 1852. godine, opet, s odličnim uspjehom. U sklop stručnog osposobljavanja spadala je tada (lit. 1, str. 367) i praktična izobrazba u tadanjem C. i kr. dvorskom šumskom uredu u bečkom Prateru, gdje je Čordašić ostao do mjeseca veljače 1853. godine »poglavito u lovačkoj praksi«. Nakon završene prakse imenovan je c, i kr. krajiškim šumarom kod Otočne imovne općine sa sjedištem u Brlogu, da tri godine kasnije, na vlastitu molbu, bude premješten k II banskoj pukovniji sa sjedištem u Kostajnici. Čordašić se bez sumnje istakao svojini radom (o tome možda postoje podaci u arhivu Vojne krajine), jer je 1861. godine bio izabran za nastavnika u, 1860. godini osnovanom, Kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcima. Školovanje na tom Učilištu trajalo je dvije godine (dva tečaja, kako stoji u »Pravilima unutrašnjeg uređenja Gospodarsko-Šumarskog učilišta u Križevcu u Kraljevini Hrvatskoj«), od kojih je prva godina bila zajednička za »gospodara« i za šumara, a u drugoj godini nastava je bila odvojena (lit. 4,str. 21). Čordašić je predavao: sađenje i gojenje šuma, čuvanje šuma (»lugarstvo, šumsko redarstvo, zareznikoslovje, šumski zakon), lovstvo, »mjeračina šume« (zapravo unutarnja podjela i »sastavljanje upisnika površinah i pregleda međah«), »procienba šumah« tj. uređenje šuma, šumarska matematika odnosno dendrometrija i »šumarske vježbe« (zajedno s D. Hlavom). Dodajemo, da je druge šumarske predmete predavao D. Hlava i to: »šumarsko biljarstvo« (dendrologija), »obće šumarstvo«, »upotreba šuma«, »šumarska službena pisma«, »šumarsko računovodstvo i kućanstvo« te dio »šumarskih vježbi«. Od ukupno 25 sati nastave na Čordašiću otpadalo je u zimskom poljeću 11, a u ljetnom 12 sati uz cea 6 sati održavanja vježbi, kojih je za učenike bilo 10—12 sati tjedno. Čordašić je ujedno vodio i upravu zavodske šume površine 350 jul. »Opće šumarstvo« predavano je u ljetnom poljeću prve godine po četiri sata tjedno kako za šumare tako i za poljoprivrednike, a prema »naučnoj osnovi« obuhvaćalo je dendrologiju, prirodno i umjetno pomlađivanje šuma, njegu, iskorišćivanje s izvozom »po kopnu i po vodi« te čuvanje šuma. U predmetu »Sađenja i gojenja šumah«, što je predavao Čordašić, obrađivano je prirodno pomlađivanje šuma (opća pravila sječe, pomlađivanje visokih, »sitnih«, srednjih i prebornih šuma), proređivanje te ručno pomlađivanje. U Križevcima čordašić je ostao do 1871. godine, kada je, po vlastitoj molbi, imenovan izvjestiteljem za šumarstvo u Kr. financijalnom ravnateljstvu u Zagrebu. Naime, Financijalno ravnateljstvo obavljalo je i upravu šuma kameralnih (tj. dvorskih) gospoštija Fužine, Belgrad, Grižane i Veliki Tabori. Na toj dužnosti ostao je svega godinu dana, jer je 1872. imenovanim kraljevskim šumarskim izvjestiteljem Kr. hrvatsko-slavonske-dalmatinske vlade, gdje je i ostao sve do umirovljenja 1891. godine time, da je 1882. god. promaknut u svojstvo kr. zemaljskog šumarskog |