DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Prema dogovoru s predsjednikom SIT šumarstva i drvne industrije Hrvatske
Dr B. PRPIĆEM, osnovica i okvir za objavljivanje razvojno planskoga
materijala reprodukcijske cjeline šumarstva i prerade drva u Šumarskom
listu predstavljaju njegov sažetak, priređen i uređen za ovu namjenu.


1.
ULOGA I ZNAČENJE ŠUMSKO-PRERAĐIVACKOG
KOMPLEKSA SR HRVATSKE
1.1. Definiranje reprodukcijske cjeline potrebno je radi objašnjenja pojmova,
učiniti u početku ovog materijala jer ju čini velik broj privrednih subjekata.
U užem smislu reprodukcijska cjelina obuhvaća 450 OOUR-a čistih djelatnosti
sa 62,6 tisuća radnika u granama: šumarstva (300), proizvodnje piljene
građe i ploča (122), proizvodnje finalnih proizvoda od drva (123) i proizvodnje
i prerade papira (124). U širem smislu reprocjelina obuhvaća i oko 50
OOUR-a pratećih djelatnosti (građevinarstvo, transport, energetika, održavanje,
trgovina) u sklopu radnih organizacija šumarstva, prerade i prometa
drva te znanstveno istraživačke i obrazovne organizacije pa ukupno obuhvaća
preko 500 OOUR-a i 72 tisuće radnika. Tako definirana reprocjelina organizirana
je u 147 radnih organizacija šumarstva, prerade drva i prometa.


Djelatnosti šumarstva, prerade drva i prometa drvom bavi se, pored navedenog
društveno organiziranog broja organizacija, i čitav niz drugih privrednih
subjekata.


Privatni sektor gospodari značajnim dijelom šumske površine i u preko
3 tisuće radionica obavlja djelatnost prerade drva.


Privredni subjekti, koji izvan definirane reprodukcijske cjeline u širem
smislu, gospodare šumama, prerađuju ili trguju drvom, premda po obujmu
ukupnog poslovanja nisu osobito značajni ipak u sadašnjim uvjetima predstavljaju
više faktor ograničenja nego stimulacije razvitka reprocjeline. Ovo
se osobito odnosi na pilane u privatnom vlasništvu i u organizacijama čija
osnovna djelatnost nije prerada drva.


1.2. Specifična obilježja šumsko-prerađivačkog kompleksa u odnosu na
ostalu privredu su (1) vrlo visok udio domaće supstancije u proizvodima
svih faza prerade, (2) trajna izvozna orijentacija s visokim neto deviznim efektom,
(3) tendencija dugoročnog porasta potrošnje i potražnje proizvoda
svih faza prerade u svijetu i u nas, (4) regionalno široka disperzija velikog
broja relativno malih organizacija. Dodatna specifična obilježja grana su:
Šumarstvo : (1) dugoročnost procesa proizvodnje drvne mase, (2)
neophodnost integralnog gospodarenja šumamama na velikim površinama, (3)
opće korisne funkcije šuma, (4) potreba visokih ulaganja u šumske prometnice
radi maksimalnog korištenja drvne mase;


Drvn a industrija : (1) povoljan kapitalni koeficijent, (2) radnointenzivno
obilježje proizvodnje, (3) relativno niska vrijednost ulaganja u pojedinačne
proizvodne objekte;


Proizvodnja i prerada papira: (1) kapitalno intenzivno obilježje
proizvodnje, (2) kontinuirani proces proizvodnje, (3) visoka vrijednost ulaganja
u pojedinačne proizvodne objekte radi optimalizacije kapaciteta.