DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 66 <-- 66 --> PDF |
se etološke osebine spoznati tek u najezdi. U to vrijeme približavaju se čovjeku i njegovoj djelatnosti. Ta vrsta je uglavnom žderač boba. Pretila SO VONENU (SCHÜZ, 1971) razlikuju se tri varijante u tom kretanju; 1) velike invazije u desetgodišnjim intervalima. To su masovna kretanja, južno sve do Alžira i s dugim zadržavanjem u proljeće. Zatim postoje 2) uglavnom međuseobe, koje nisu tako uočljive i dosta su nepravilne i 3) svakogodišnje uobičajene najezde na pr. sve do Madžarske i Jugoslavije, ali s manjim brojem individuuma. Tijekom lijepog vremena drže se više njih zajedno, upadljivo su pitome, tako da im se čovjek može neposredno približiti. Poznato je da im je metabolizam veoma ubrzan, marljivo jedu plodove, zrna, ali također i kučke. Za naše krajeve pojava kugara svilorepih zimi 1965/66 (STROMAR, 1968), jedinstven je slučaj po snažnom nadiranju, brojnoj prisutnosti i izuzetnom broju opažanja i nalaza, što je samo fragment iz opće slike kretanja na teritoriju Evrope. Iako promatranja nisu bila organizirana kao u drugim evropskim zemljama na pr. Švicarskoj (BLOTZHEIM, 1966), ipak je njihova invazija izazvala detaljnija opažanja. Bile su već 14. studenog primijećene u Sloveniji. Tijekom istog mjeseca preplavile su sjeverne, sjeverozapadne i sjeveroistočne kopnene dijelove države. Pojavljuju se u siječnju kao plimni val na istočnojadranskoj obali od Istre do Konavla. Po nalazima prstenovanih kugara bile bi to gnjezdarice iz Feno-Skandinavije, ali su stigle i iz Sovjetskog Saveza. Dugogodišnja opažanja na području Zagreba ukazuju, da su im glavna skupljališta kao mjesta za ishranu Botanički i Farmaceutski vrt, Mirogoj, oko Higijenskog zavoda te uz obalu Save, po drvoredima u gradu, uglavnom svagdje tamo, gdje mogu naći hranu. Invazije su dakle kao odgovor na pomanjkanje hrane u biotopima gniježđenja. Upravo je to jedan od najvažnijih faktora, koji stimulira prodor. Razumljivo je da tu postoje gradacije, ali je uglavnom utvrđeno da se u potrebi za plodovima kreću i šire u jakim strujama. Međutim stvar nije tako jednostrana, pokazalo se da osim nestajanja hrane u gnijezdilištima može igrati veliku ulogu i konkurencija među vrstama, koje se hrane bobama kao na pr. u odnosu na drozda bravenjaka, Tardus pilaris. Kao daljnji ekološki faktor-uzrok najezde uzima se nestalnost granica područja gniježđenja. Nema sumnje da je to veoma zamršen problem i neriješiv samo s jednog vida, nego se moraju uzeti u obzir svi ekološki čimbenici. Ima veoma interesantnih slučajeva kao što je bio onaj, da je veliko bogatstvo plodova 1956. godine zaustavljalo kugare u Skandinaviji, ali su već u veljači 1957. prispjele do Engleske i na zapad sve do istočne obale. U jesen 1957. talasaju se one do Irske. Znadu se masovno pojaviti kad urodi bilje s bobastim plodovima, kao što je općenito bila pobilježena naročito jaka invazija godine 1965. Samo u Danskoj, bilo je to krajem listopada, uhvaćeno je oko 80.000 primjeraka. Invazije najjasnije pokazuju predpravac migracije. U sjevernoj Evropi prema SW, ali se predpravac nadovezuje na smjer, gdje mogu naći bolje i više hrane usputno sve do izabranog seobenog povratka. Poznato je da kugare iz Sibira zaostaju više na istočnim stranama, kao što potvrđuje, uz ostale i, veoma interesantan nalaz (ŠTROMAR, 1971) Bombycillagarrulus prstenovane u Beogradu 29. 11. 1965., a ubijene 6. 3. 1966. u selu 64 |