DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 63 <-- 63 --> PDF |
nidae. Njihova veličina varira od 1,5— 1,8 mm, a napadaju gusjenice moljca u TI stadiju. Njihova uloga u regulaciji moljca kao i uloga tek otkrivenog jajnog parazita nije poznata. Već samo prisustvo ovih vrsta ukazuje na mogućnost regulacije brojnosti A. funđella F. R. u ekosistemima Gorskog kotara. U proteklom razdoblju od 1976 — 1980. god. moljac i ostali mineri i defoljiatori jele pokazuju tendenciju porasta, što će najvjerojatnije dovesti do nove (III) gradacije moljca u SR Hrvatskoj. ZAKLJUČCI Dobiveni rezultati u postotnom sadržaju šećera upućuju na jače naglašene razlike u pogledu sadržaja saharoze i direktno reduktivnih šećera na silikatnim i karbonatnim tlima bez obzira na intenzitet zaraze moljcem. Posebno je naglašen veći postotni sadržaj saharoze (0,368), te manji sadržaj suhe tvari (48,5) i reduktivnih šećera na lokalitetima gdje se moljac sporadično javlja, suprotno od lokaliteta sa jačim intenzitetom zaraze, gdje je postotni sadržaj elemenata obrnut. Postoje i izvjesne korelacije između postotnog sadržaja suhe tvari i aminodušika, koji je sastavni dio mnogih bjelančevina važnih za ishranu insekata. Ovi rezultati bez sumnje ukazuju na važnost trofičkih faktora za razvoj moljca naročito u inicijalnoj fazi, kad je sastav i omjer hranjivih supstanca u biljci hraniteljski (jeli) izmjenjen pod utjecajem klimatskih faktora. Utvrđene činjenice iz morfologije i biologije moljca predstavljaju bazu za prognozno dijagnostičku službu i njihovo poznavanje neophodno je za pravovremeno i uspješno suzbijanje ovog štetnika. Posebno su ova istraživanja aktuelna danas kad se moljac nalazi ponovno u progresiji u svim jelovim sastojinama SR Hrvatske. LITERATURA 1. Androić , M. (1960): Argyresthia funđella F. R. (Tineidae) — moljac jelinih iglica — uzročnik sušenja jele u Gorskom kotaru, Šum. list br. 7 — 8. 2. Androić , M., Opatički, K. (1975): Morfološko-Biološko-Ekološka istraživanja moljca jelinih iglica (Argyresthia funđella F. R.). Posebna edicija Šumarski Institut Jastrebarsko. Radovi br. 23, Zagreb (str. 65 — 72). 3. Brauns , A. (1952): Auftreten der Tannennadelmotle in Norddeutschland, Holz — Zentralblau 78, Nr 84. 4. Escherich , K. (1931): Die Forstinsekten Mitteleuropas, Bd. III, Berlin. 5. II ar t ig, R. (1896): Die Tannennadelmote Argyresthia funđella F. R., Tubeus Forstlich — Naturwissenschaftliche Zatschuft. 5. Jhg. 6. S paić, I. (1972): Prilog poznavanju parazita igličara Argyretshia funđella F. R., Acta entomologica Jugoslavica, Vol 8. Num. 1 —2 Zagreb. 7. Spaić , I. (1975): Rezultati višegodišnjeg pokusa suzbijanja jelinog igličara Argyresthia funđella F. R. (Lep. Tineidae) Posebna edicija šumarski Institut Jastrebarsko. Radovi br. 23 (str, 85—96) Zagreb. |