DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 61 <-- 61 --> PDF |
ganje može iznimno potrajati i do jedan dan, ali u pravilu ne traje duže od pet sati. Interesantno je spomenuti da smo i ranije četiri godine uzastopno pokušavali provocirati kopulaciju i odlaganje jaja i to na taj način da smo neposredno nakon eklopzije, leptire u parovima stavljali u petri posude, no kopulaciju smo zapazili samo u 5 — 8% slučajeva od ukupno 400 promatranih uzoraka. Ovi zbunjujući rezultati bili su poticaj da posumnjamo u dobar izbor spolova, budući kod ove vrste spolni dimorfizam nije izrazit, no to nije bilo u pitanju kako je kasnije pokazala analiza uginulih leptira, već su nedostajali neki drugi faktori ili je kopula i u prirodnim uslovima rijetka pojava. Odlaganje jaja ni kod onih parova koji su kopulirali nije uslijedilo na iglicu ili barem u početku nije zapaženo. Kasnije smo našli na posudi jajašca ali daljnji pokušaji da ih registriramo u prirodi ostali su bezuspješni tim više što je nastupila latenca A. fundella F. R. Na jednom lokalitetu na području ŠG Delnice došlo je do naglog porasta gustoće populacije moljca tijekom 1978. što nam je bilo od velike pomoći za daljnja istraživanja. Pažljivo smo pregledali prikupljeni materijal i uočili jajašca u laboratoriju odložena na različitim mjestima na iglicama, u izlaznim otvorima gusjenica sakrivena ispod starih kukuljica i to mnogo češće nego sa gornje strane iglice. U prirodnim uslovima nije bilo tako. Ni na jednom od gore navedenih mjesta nije bilo jajašca. Nastavili smo pregledavati pupove i izbojke što je urodilo plodom. Jajašca su bila odložena na izbojcima pojedinačno između dlačica i to najčešće u neposrednoj blizini rukavca iglice, podjednako na dvogodišnjim i jednogodišnjim izbojcima. Daljnja istraživanja tijekom 1979. god. pokazala su da ženka preferira vitalne neoštećene izbojke a jaja su registrirana i na trogodišnjim izbojcima. Najčešće su jaja odložena sa donje strane izbojka. Jedna ženka odloži prosječno 18—24 jaja. Svježe odložena jaja su zelenkastožuta, vrlo teško uočljiva na izbojku. Embrionalni razvoj traje 15—34 dana što ovisi o klimatskim prilikama. Nekoliko dana prije eksplozije gusjenica (3 — 4 dana) jaje potamni, postaje izrazito narandžaste boje sa tamnom točkicom na polu gdje je smještena glava gusjenice. Prazne jajne čahurice su gotovo prozirne, izgledaju pletene poput ribarske mreže. Kratko vrijeme nakon eklozije potpuno nestaju sa izbojaka pod utjecajem atmosferilija (vjetra, kiše itd.). Iz malobrojnih parazitiranih jajašca zapaženih po svjetlo sivoj boji, izašlo je potomstvo desetak dana po završetku eklozije gusjenica. Pojavile su se sitne osice veličine od 0,5 — 0,7 mm iz porodice Mymaridae. Pretpostavljamo s pravom da se radi o posve novoj vrsti, što će uostalom pokazati i determinacija koja je još u toku. Mlade gusjenice nakon eklozije ne ubušuju se odmah u iglicu kako je ranije predpostavljeno, već ostaju 1 — 2 dana na mjestu odlaganja i tada ubušivanje počinje i može potrajati i do 30 sati. Eklozija gusjenica tijekom 1979. i 1980. nije bila suviše razvučena. Na pojedinim primjernim plohama tijekom 1980. nije trajala dulje od 5 dana, što još ne dokazuje da odstupanja ne može biti. SPAIĆ navodi (1975) da je u periodu gradacije moljca od 1969 — 1972. godine eklozija gusjenica započeta prosječno sredinom srpnja i trajala dvadesetak dana što je sasvim prihvatljivo gledajući kompleksno distribuciju moljca na području Gorskog kotara. Promatrajući odvojene lokalitete, a imajući u vidu i način određivanja vremena eklozije tj. na odnosu 59 |