DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 61     <-- 61 -->        PDF

ganje može iznimno potrajati i do jedan dan, ali u pravilu ne traje duže od
pet sati.


Interesantno je spomenuti da smo i ranije četiri godine uzastopno pokušavali
provocirati kopulaciju i odlaganje jaja i to na taj način da smo neposredno
nakon eklopzije, leptire u parovima stavljali u petri posude, no
kopulaciju smo zapazili samo u 5 — 8% slučajeva od ukupno 400 promatranih
uzoraka. Ovi zbunjujući rezultati bili su poticaj da posumnjamo u dobar
izbor spolova, budući kod ove vrste spolni dimorfizam nije izrazit, no to nije
bilo u pitanju kako je kasnije pokazala analiza uginulih leptira, već su nedostajali
neki drugi faktori ili je kopula i u prirodnim uslovima rijetka pojava.


Odlaganje jaja ni kod onih parova koji su kopulirali nije uslijedilo na
iglicu ili barem u početku nije zapaženo. Kasnije smo našli na posudi jajašca
ali daljnji pokušaji da ih registriramo u prirodi ostali su bezuspješni tim
više što je nastupila latenca A. fundella F. R. Na jednom lokalitetu na području
ŠG Delnice došlo je do naglog porasta gustoće populacije moljca tijekom
1978. što nam je bilo od velike pomoći za daljnja istraživanja. Pažljivo
smo pregledali prikupljeni materijal i uočili jajašca u laboratoriju odložena
na različitim mjestima na iglicama, u izlaznim otvorima gusjenica sakrivena
ispod starih kukuljica i to mnogo češće nego sa gornje strane iglice. U
prirodnim uslovima nije bilo tako. Ni na jednom od gore navedenih mjesta
nije bilo jajašca. Nastavili smo pregledavati pupove i izbojke što je urodilo
plodom. Jajašca su bila odložena na izbojcima pojedinačno između dlačica
i to najčešće u neposrednoj blizini rukavca iglice, podjednako na dvogodišnjim
i jednogodišnjim izbojcima. Daljnja istraživanja tijekom 1979. god. pokazala
su da ženka preferira vitalne neoštećene izbojke a jaja su registrirana i na
trogodišnjim izbojcima. Najčešće su jaja odložena sa donje strane izbojka. Jedna
ženka odloži prosječno 18—24 jaja. Svježe odložena jaja su zelenkastožuta,
vrlo teško uočljiva na izbojku. Embrionalni razvoj traje 15—34 dana što ovisi


o klimatskim prilikama. Nekoliko dana prije eksplozije gusjenica (3 — 4
dana) jaje potamni, postaje izrazito narandžaste boje sa tamnom točkicom
na polu gdje je smještena glava gusjenice. Prazne jajne čahurice su gotovo
prozirne, izgledaju pletene poput ribarske mreže. Kratko vrijeme nakon eklozije
potpuno nestaju sa izbojaka pod utjecajem atmosferilija (vjetra, kiše
itd.). Iz malobrojnih parazitiranih jajašca zapaženih po svjetlo sivoj boji,
izašlo je potomstvo desetak dana po završetku eklozije gusjenica. Pojavile
su se sitne osice veličine od 0,5 — 0,7 mm iz porodice Mymaridae. Pretpostavljamo
s pravom da se radi o posve novoj vrsti, što će uostalom pokazati
i determinacija koja je još u toku.
Mlade gusjenice nakon eklozije ne ubušuju se odmah u iglicu kako je
ranije predpostavljeno, već ostaju 1 — 2 dana na mjestu odlaganja i tada
ubušivanje počinje i može potrajati i do 30 sati. Eklozija gusjenica tijekom
1979. i 1980. nije bila suviše razvučena. Na pojedinim primjernim plohama
tijekom 1980. nije trajala dulje od 5 dana, što još ne dokazuje da odstupanja
ne može biti. SPAIĆ navodi (1975) da je u periodu gradacije moljca od 1969


— 1972. godine eklozija gusjenica započeta prosječno sredinom srpnja i trajala
dvadesetak dana što je sasvim prihvatljivo gledajući kompleksno distribuciju
moljca na području Gorskog kotara. Promatrajući odvojene lokalitete,
a imajući u vidu i način određivanja vremena eklozije tj. na odnosu
59