DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 58     <-- 58 -->        PDF

rodnog rasprostranjenja, zajedno sa bukvom i smrekom u prirodnim biocenozama.
Uzroci te poremetnje ostali su nepoznati budući se gradacija bližila
kraju (1950—1957) god. Više pažnje pobudio je moljac kod II gradacije koja
je trajala od 1968 — 1972. god. Tom prilikom došlo je do sušenja jele na
većem području našeg kontinentalnog krša. Kompleksna timska istraživavanja
započeta (1968) u fazi kulminacije moljca dobrim su dijelom razjasnila
uzroke djelomičnog sušenja (propadanja) jele u Gorskom kotaru. U nizu faktora
nalazi se jelin moljac (A. fundella F. R.) i ostali defolijatori jele, čiju
su masovnu pojavu omogućile klimatske prilike sa relativno visokim temperaturama
zraka i malom količinom oborina. Ova timska istraživanja rezultirala
su velikim brojem publikacija, no ipak su ostali nerazjašnjeni neki detalji
iz njegove morfologije i biologije, a ekologija je ostala gotovo nepoznata.
Prikrale su se i neke pogrešne interpretacije. Od uvođenja A. fundella


F. R. u šumarsku entomologiju (1896) do naših istraživanja bio je nepoznat
morfološki izgled jaja, mjesto odlaganja i veličina jajeta, biotički potencijal
vrste, dužina embrionalnog razvoja i dr. Ovaj problem smo riješili, smatramo,
dapače, uvjereni smo da će to biti od velikog, možda i presudnog
značenja u daljnjoj borbi protiv ovog štetnika.
Istraživanja financira SIZ IV. u okviru teme »Epidemijskog ugibanje
i sušenje jele«. Na temi surađuju prof, dr M. ANDROIĆ i prof, dr B. PRPIĆ,
koji su pokazali razumijevanje, dajući prioritet ovom uvodnom dijelu istraživanja,
te im ovom prilikom izražavam svoju duboku zahvalnost. Posebno
zahvaljujem prof, dr M. Androiću na nesebičnoj podršci, koju mi je pružio
u realizaciji ovih istraživanja.


MORFOLOŠKO BIOLOŠKE OSEBINE


Iscrpni podaci o biologiji i morfologiji moljca dati su u prijašnjoj publikaciji
(ANDROIĆ, M., OPALICKI K. 1975), gdje je pogrešno naveden podatak


o mjestu odlaganja jaja. Činjenica je da smo u laboratorijskim uslovima
»prinudili« ženke moljca, da odlaže jaja na iglice, ne pružajući im drugu
mogućnost, a na što su uostalom upućivali radovi poznatih entomologa
(ESCHERICH, HARTIG, BRAUNS, PATOĆKA i dr.).
Nećemo se ovdje osvrtati na one morfološke značajke koje su od ranije
poznate, ali neke moramo ponoviti, da bi istakli nastala odstupanja.


Morfologija gusjenica


Odrasla gusjenica već ranije opisana, dugačka je 5 — 7 mm, a široka
0,6 — 0,63 mm. Glava je sjajna crna, nadvratnjak i analna pločica smeđemaslinasta
i tamnija od ostale površine tijela. Prsne noge s crnosmeđim prste
novima. Abdominalne noge tipa pedes coronata. Na mandibulama 2 srednja
zuba više izražena od ostalih.


Jajna gusjenica koja dosad nije opisana pokazuje izvjesna odstupanja
u odnosu na odraslu, naime razlikuje se od nje po boji. Po izlasku iz jaja
tijelo gusjenice je narandžasto, do rđasto smeđe boje. Glava tamno smeđa
sjajna. Nadvratnjak i analni štitići su svjetlo smeeti ali uvijek za nijansu tamniji
od tijela gusjenice. Prsne noge sa narandžasto smeđim prstenovima. Ab