DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 58 <-- 58 --> PDF |
rodnog rasprostranjenja, zajedno sa bukvom i smrekom u prirodnim biocenozama. Uzroci te poremetnje ostali su nepoznati budući se gradacija bližila kraju (1950—1957) god. Više pažnje pobudio je moljac kod II gradacije koja je trajala od 1968 — 1972. god. Tom prilikom došlo je do sušenja jele na većem području našeg kontinentalnog krša. Kompleksna timska istraživavanja započeta (1968) u fazi kulminacije moljca dobrim su dijelom razjasnila uzroke djelomičnog sušenja (propadanja) jele u Gorskom kotaru. U nizu faktora nalazi se jelin moljac (A. fundella F. R.) i ostali defolijatori jele, čiju su masovnu pojavu omogućile klimatske prilike sa relativno visokim temperaturama zraka i malom količinom oborina. Ova timska istraživanja rezultirala su velikim brojem publikacija, no ipak su ostali nerazjašnjeni neki detalji iz njegove morfologije i biologije, a ekologija je ostala gotovo nepoznata. Prikrale su se i neke pogrešne interpretacije. Od uvođenja A. fundella F. R. u šumarsku entomologiju (1896) do naših istraživanja bio je nepoznat morfološki izgled jaja, mjesto odlaganja i veličina jajeta, biotički potencijal vrste, dužina embrionalnog razvoja i dr. Ovaj problem smo riješili, smatramo, dapače, uvjereni smo da će to biti od velikog, možda i presudnog značenja u daljnjoj borbi protiv ovog štetnika. Istraživanja financira SIZ IV. u okviru teme »Epidemijskog ugibanje i sušenje jele«. Na temi surađuju prof, dr M. ANDROIĆ i prof, dr B. PRPIĆ, koji su pokazali razumijevanje, dajući prioritet ovom uvodnom dijelu istraživanja, te im ovom prilikom izražavam svoju duboku zahvalnost. Posebno zahvaljujem prof, dr M. Androiću na nesebičnoj podršci, koju mi je pružio u realizaciji ovih istraživanja. MORFOLOŠKO BIOLOŠKE OSEBINE Iscrpni podaci o biologiji i morfologiji moljca dati su u prijašnjoj publikaciji (ANDROIĆ, M., OPALICKI K. 1975), gdje je pogrešno naveden podatak o mjestu odlaganja jaja. Činjenica je da smo u laboratorijskim uslovima »prinudili« ženke moljca, da odlaže jaja na iglice, ne pružajući im drugu mogućnost, a na što su uostalom upućivali radovi poznatih entomologa (ESCHERICH, HARTIG, BRAUNS, PATOĆKA i dr.). Nećemo se ovdje osvrtati na one morfološke značajke koje su od ranije poznate, ali neke moramo ponoviti, da bi istakli nastala odstupanja. Morfologija gusjenica Odrasla gusjenica već ranije opisana, dugačka je 5 — 7 mm, a široka 0,6 — 0,63 mm. Glava je sjajna crna, nadvratnjak i analna pločica smeđemaslinasta i tamnija od ostale površine tijela. Prsne noge s crnosmeđim prste novima. Abdominalne noge tipa pedes coronata. Na mandibulama 2 srednja zuba više izražena od ostalih. Jajna gusjenica koja dosad nije opisana pokazuje izvjesna odstupanja u odnosu na odraslu, naime razlikuje se od nje po boji. Po izlasku iz jaja tijelo gusjenice je narandžasto, do rđasto smeđe boje. Glava tamno smeđa sjajna. Nadvratnjak i analni štitići su svjetlo smeeti ali uvijek za nijansu tamniji od tijela gusjenice. Prsne noge sa narandžasto smeđim prstenovima. Ab |