DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Privredna komora Hrvatske, Zagreb, 1979: Analiza stanja i koncepcija razvoja industrije celuloze i papira u SR Hrvatskoj. Savezni komitet za poljoprivredu, Beograd, 1980: Analitička podloga za izradu Društvenog dogovora o razvoju šumarstva za proizvodnju osnovnih proizvoda i pošumljavanja u periodu 1981 — 1985. g. Poslovna zajednica šumarstva, prerade drva i prometa, Zagreb, 1979: Analiza mogućnosti razvoja šumsko prerađivačkog kapaciteta 1981 — 1985. g. Republički zavod za društveno planiranje, Zagreb, 1979: Smjernice za pripremu i usklađivanje plana razvoja u SR Hrvatskoj za razdoblje 1981 — 1985. g. Republički komitet za znanost, tehnologiju i informatiku i JAZU, Zagreb, 1980: Materijalni i društveni razvoj SR Hrvatske do 2 000 g. (referati). Publikacije Saveznog zavoda za statistiku, Beograd, 1979. i 1980. god. Publikacije Republičkog zavoda za statistiku, Zagreb, 1979. i 1980. god. Publikacije SDK Jugoslavije i Hrvatske za 1979. i 1980. god. The Status and Possibilities of Forestry and Wood Processing Industry in the SR of Croatia in the 1981 — 1985 Period Summary The paper reviews the basis for planning of forestry development and wood processing in the 1981 —1985 period. These two sectors are subject to joint planning since they represent one reproductive entity, i. e. they are closely linked to each other. In the above mentioned period the following activities and investments arc planned: 1. Forestry a) growing woods by simple biological reproduction over an area of 235,500 hectares, amounting to 1,870 Mil. Dinars b) works characterized by the extended biological reproduction (afforestation of new surfaces, land reclamation, intensive cultures and plantations) over 74,000 hectares, amounting to 3,270 Mil. Dinars c) construction of forest roads in the length of 2,500 Km, amountig to 3,000 Mil. Dinars d) 1,860 Mil. Dinares to be spent on the equipment, or a grand total of 10,000 Mil. Dinars (calculated on 1980 price-lists) The expected growth of the basic forest products amounts to 2Vo. 0.5*/o should be drived from the more rational usage of wood mass, 1.5°/o from the greater bulk of cut wood, mainly in cubic meters obtained by thinning out the forests. 2. Wood Processing Industry a) primary wood processing (Timber, veneer, wooden panels) Total investment amounting to 3,300 Mil. Dinars. b) final products (furniture, wooden components for civil engineering and similar) amounting to 7,000 Mil. Dinars c) Cellulose and paper production and processing in the amount of 11,000 Mil. Dinars or a grand total of 22,300 Mil. Dinars calculated on 1980 pricelists. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 30 <-- 30 --> PDF |
iP:^ßmd vj´^MM , 4 p .-. ,,.;.- .>-;. o r.y-: I, » -;: . mm Srednji Velebit — Visočica: sabljasta bukva u Kalvarijama pod Strugama. Foto I. Zukina 1955. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 28 <-- 28 --> PDF |
11. Udruživanje rada i sredstava na dohodovnim osnovama potrebno je stimulirati i mjerama ekonomske politike. Dogovorom o usmjeravanju sredstava društvene reprodukcije udruženim u bankama trebalo bi osigurati kreditiranje dogovorenih prioritetnih razvojnih programa, te poticati usmjeravanje kreditnog potencijala poslovnih banaka i korištenju inozemnih kredita. 12. U području ekonomskih odnosa s inozemstvom prioritetna prava na uvoz i plaćanje neophodne uvozne opreme i nedostajućih sirovina i ostalih repromaterijala treba osigurati nosiocima dogovorenog razvitka, kojim se ostvaruju strateški ciljevi razvoja, a prvenstveno povećanje izvoza, odnosno supstitucije uvoza Postupnim povećanjem slobodnog raspolaganja ostvarenim devizama, te selektivnim poticajnim mjerama izvoza roba u skladu sa zacrtanom razvojnom politikom treba utjecati na interes udruženog rada za povećanjem izvoza. 13. Za uspješno razvijanje ekonomskih odnosa sa zemljama u razvoju, potrebno je dopunskim mjerama ekonomske politike stimulirati organizacije udruženog rada na dugoročan nastup na tim tržištima. LITERATURA S a b a d i, R., RZDR., Zagreb, 1979: Industrija proizvodnje i prerade papira u SRH 1976—1981. Sab adi, R., RZDR., Zagreb, 1979: Drvna industrija u SRH 1976 — 1985. Sab adi, R., Zagreb, 1979: Tehnički razvoj drvne industrije. O resk o vi ć, M., Belišće, 1979: Razvojne mogućnosti industrije papira u SR Hr vatskoj. Milin o v ić, S., Zagreb, 1975: Iskorištavanje pilanskih kapaciteta SR Hrvatske. Oreščanin , D. Beograd, 1980: Tržište drvnih proizvoda u 1979. i izgledi za 1980. godinu. Oreščanin , D., Beograd, 1981: Tržište drvnih proizvoda u 1980. i izgledi za 1981. godinu. Institut za drvo, Zagreb, 1973: Studija dugoročnog razvoja drvne industrije u SR Hrvatskoj do 1985. Institut za topolarstvo, N. Sad, 1979: Savjetovanje o stanju i mogućnostima razvoja topolarstva u Jugoslaviji (referati). Privredna komora Hrvatske, Zagreb, 1977: Aktualna problematika u šumarstvu, drvnoj industriji i industriji celuloze i papira i prometa. Savezni zavod za društveno planiranje, Beograd, 1979: Analiza društveno ekonomskog razvoja šumarstva od 1976 — 1979., razvojne mogućnosti 1980., ciljevi razvojne mogućnosti u periodu do 1985. g. Savezni zavod za društveno planiranje, Beograd, 1979: Analiza društveno ekonomskog razvoja proizvodnje i prerade papira u periodu 1976. do 1980. g. i razvojne mogućnosti 1981 — 1985. Savezni komitet za poljoprivredu, Beograd, 1979: Stanje i razvoj šumarstva SFR Jugoslavije u funkciju i podmirenju potreba u drvetu i ostalih koristi od šuma. Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo — Krnjak , T., Zagreb, 1979: Osnovni stavovi za politiku razvoja šumarstva i prerade drva 1981 — 1985. g. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 27 <-- 27 --> PDF |
2. Analizom činilaca razvoja utvrđen je značajan nesklad između pojedinih djelatnosti reprodukcijske cjeline te bi u narednom srednjoročnom razdoblju trebalo planirati razvitak pojedinih djelatnosti i pojedinih kapaciteta, vodeći računa o uočenim neusklađenostima i potrebi usklađenja osnovnih činilaca razvitka. 3. Radi stabilnog razvitka prerade drva potrebno je osigurati veća ulaganja u razvitak sirovina kroz unapređenje šumarstva, povećanom i racionalnom izgradnjom šumskih prometnica, ulaganjem u opremu i povećanom biološkom proizvodnjom drveta. 4. Iako je ukupan razvitak reprodukcijske cjeline ograničen sadašnjim stanjem prirodnih izvora sirovina, ipak postoje značajne mogućnosti i potrebe porasta proizvodnje u određenim granama prerade drva, kao što su: — u primarnoj drvno-idustrijskoj proizvodnji porastom proizvodnje ploča i povećanjem proizvodnje furnira, — u finalnoj drvno-industrijskoj proizvodnji, većim iskorištenjem piljene građe, ploča i furnira, — povećanjem proizvodnje celuloze i papira većim iskorištenjem prostornog drva listača. 5. Temeljni razvojni ciljevi u pogledu zacrtanih promjena strukture proizvodnje zahtijevat će znatna ulaganja u razvitak sirovinske osnove, kapacitete za proizvodnju celuloze i papira, drvnih ploča i finalne izvozne drvno^industrijske proizvodnje. Dok se procijenjeni rast finalne drvno-industrijske proizvodnje može ostvariti pretežno povećanjem iskorištenja postojećih kapaciteta uz određenu ulaganja u modernizaciju i rekonstrukcije, a tek manjim dijelom izgradnjom novih izvozno orijentiranih kapaciteta, dotle će porast proizvodnje celuloze i papira ovisiti uglavnom o ulaganjima u proširenje sirovinske baze, nove objekte i velike rekonstrukcije postojećih tvornica s visokom vrijednošću investicija. 6. Ulaganja u šumarstvo, kapacitete za proizvodnju ploča, te celuloze i papira pretežno osiguravaju zadovoljavanje domaće potražnje uz relativno niži rast izvoza, ali znatnu supstituciju uvoza, dok rast finalne drvno-industrijske proizvodnje, posebno pokućstva treba da se temelji na izvoznoj orijentaciji. 7. Temeljni ograničavajući činioci razvitka pretežnog dijela organizacija udruženog rada ove reprocjeline bit će nedovoljna akumulacija i visok stupanj zaduženosti, te nizak stupanj dohodovne povezanosti i organiziranosti. 8. Radi ostvarenja neophodnih pretpostavki za brži razvitak djelatnosti ove reprodukcijske cjeline neophodno je ostvariti poboljšanje ekonomskog položaja organizacija udruženog rada u reprocjelini, kako na osnovi povećane proizvodnosti rada i ekonomičnosti poslovanja, tako i promjenom položaja u primarnoj raspodjeli društvenog proizvoda. 9. Promjena položaja u primarnoj raspodjeli trebala bi se ostvariti slobodnim formiranjem cijena finalnih proizvoda na domaćem tržištu uz samoupravno reguliranje cijena unutar reprodukcijske cjeline. 10. Ostvarivanje razvojnih ciljeva zavisit će i o unapređenju društveno- ekonomskih odnosa u organizacijama i između njih u okviru reprodukcijske cjeline. Na području organiziranosti treba težiti stvaranju većih, po akumulaciji i kadrovima jačih organizacija. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Procjena uvoznih potreba šumsko-prerađivačkog kompleksa može se dati diferencirano po granama proizvodnje, ovisno o učešću domaće supstance u proizvodnji, odnosno o potrebama uvoza sirovina, reprodukcijskih materijala, opreme i rezervnih dijelova. U šumarstvu će i dalje ostati uvozne potrebe na specifičnoj šumskoj opremi i rezervnim dijelovima. Supstancija uvoza kretat će se usporedno s usvajanjem domaće proizvodnje. Za potrebe primarne prerade drva uvozit će se specijalni alati, rezervni dijelovi, komponente za ljepila, oprema za tvornice iverica, modernizacija furnirnica, trupci za piljenje četinjača, te furnirski trupci egzota. Problem uvoza okova za finalnu proizvodnju mogao bi se djelomično uspješno zamijeniti, kao i brusnih papira, no trebalo bi osigurati uvoz komponenata za proizvodnju lakova, kao i specijalnih alata i visokoučinskih strojeva. Smanjenje uvoza papira moglo bi se smanjivati usporedno s programom izgradnje domaćih kapaciteta, dok i dalje ostaje potreba uvoza celuloznog drva četinjača i celuloze. Uvoz opreme znatno bi porastao u odnosu na prošlo srednjoročno razdoblje, a prema ocjeni bi iznosio cea 4,5 mlrd dinara. Visok stupanj pokrivenosti uvoza izvozom koji iznosi kod šumarstva i drvne industrije u prosjeku oko 300 %, te izgradnje vlastitih kapaciteta za proizvodnju celuloze i papira, omogućili bi znatno unapređenje ekonomskih odnosa s inozemstvom i doprinos uravnoteženju platne i devizne bilance Republike i Jugoslavije. Rekapitulacija ukupnih ulaganja vidljiva je u tab. 18. Tablica 18 Investicije u osnovna sredstva reprodukcijske cjeline u razdoblju 1981 — 85. godine Cijene 1980 — u min din Grana djelatnosti Grana Predviđena ulaganja Šumarstvo (300) Proizvodnja piljene građe (122) Proizvodnja finalnih proizvoda od drva (123) Proizvodnja i prerada papira (124) Promet drvom i proizvodima od drva 10.000 3.000 7.000 11.000 2.000 Ukupn o 33.300 6. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA I PRIJEDLOZI 1. Privredne djelatnosti šumarstva i prerade drva, iako u kvantitativnim odnosima sudjeluju relativno nisko u društvenom proizvodu Hrvatske, svojim kvalitativnim značajkama zavređuju da zauzmu značajnije mjesto u društveno- ekonomskom razvitku Republike. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Obzirom na visoke iznose financijskih sredstava za predviđena ulaganja, njihova realizacija zavisi prvenstveno o sagledavanju zajedničkih interesa proizvođača i potrošača drvne mase, celuloze i papira i o njihovim aktivnostima na udruživanju sredstava za programirani razvoj. 5.5. Promet drvom i drvnim proizvodima Zaostajanje propusne moći prometnih organizacija i njihova odvojenost od proizvodnje uvjetuju stanje da je udio prometnih organizacija iz SR Hrvatske svega do 50% ukupnog prometa proizvodnih organizacija iz Republike. Razvoj prometa će se ostvarivati značajnim povećanjem i uređenjem suvremenog prodajnog i skladišnog prostora u zemlji, povećanim učešćem u opremanju objekata u kooperaciji s građevinskom operativom u zemlji i inozemstvu, te organiziranim i svrsishodnim nastupom ponude naših roba, odgovarajućeg kvaliteta i dizajna, na stranim tržištima. Bez dohodovnog povezivanja i udruživanja proizvodne i prometne sfere, urgentni zadaci bržeg razvoja prometa neće se moći ostvariti. Predvidiva ulaganja u razvoj oko 2000 mil. dinara. 5.6. Ekonomski odnosi s inozemstvom Na osnovi ocjenjenih stopa rasta proizvodnje, ocjene trenda domaće potrošnje daje se i ocjena kretanja ekonomskih odnosa s inozemstvom, tj. izvoza i uvoza. Izvoz drva i drvnih proizvoda kretat će se prema datoj ocjeni po prosječnoj stopi od 10%, time što će se i promjene u strukturi proizvodnje odraziti i na stope izvoza te će se ozbiljno izmjeniti struktura izvoza. * Znatno smanjenje učešća u strukturi biti će kod šumskih proizvoda i piljene građe, a najveće povećanje ostvarit će se u izvozu finalnih proizvoda. Stopa rasta izvoza finalnih proizvoda predviđa se 21% godišnje (Tab. 17). Tablica 17 Izvozne mogućnosti $ = 27,30 u mil. din 1980.c^ 1985. Stopa rasta CJ ^ Proizvodi 8 8 3 1981.— — 1985 cN ** [H * »Cfl asi— i u «a Crt pokućstvo grad. elementi podovi ploče furnir piljena građa šumski proizvodi kemijski proizvodi ostali proizvodi 1822 51 163 93 507 3 056 1 122 699 28 24,0 0,7 2,1 1.2 6,7 40,6 14,9 9,2 0,4 5 223 132 208 118 817 3 056 1 122 1407 31 43,1 1,1 1,7 1,0 6,7 25,2 9,2 11,6 0,3 24 21 5 5 10 0 0 15 2 Ukupn o 7 522 100 12 114 100,0 10 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 24 <-- 24 --> PDF |
5.4. Proizvodnja i prerada celuloze i papira Potrošnja raznih vrsta papira, kartona i vlakanaca celuloze i poluceluloze, stanje proizvodnih kapaciteta, sirovine i raspoloživih financijskih sredstava te organiziranost proizvođača i potrošača ovih proizvoda, temeljni su faktori razvoja u narednom razdoblju. Izraziti nesklad između proizvodnje celuloze i proizvodnje papira te između potrošnje papira i nedostajuće proizvodnje u republici temelj su ocjene razvojnih mogućnosti u narednom srednjoročnom razdoblju (Tab. 16). Tablica 16 Predvidivo kretanje proizvodnje i prerade papira u 000 t rt . gov Proizvodnja +1 °° o A ON 1985. .Sin Ooo C ON a 1 Stop 1981 Celuloza 31.5 52 165 10,5 Poluceluloza 52 95 183 12,9 Drvenjača 28 102 364 29,5 Papir 250 542 210 16,0 Prerada papira 220 350 159 9,7 Karton i valovita ljepenka 146 210 144 7,6 Predvidive stope rasta proizvodnje zahtijevaju slijedeća ulaganja u proizvodne kapacitete, čime osiguravaju prosječnu stopu rasta oko 9— 10%: — rekonstrukciju i proširenje tvornice sulfatne celuloze »S. Dimić« Plaški, — izgradnju treće faze Kombinata »Belišće« i povećanjem proizvodnje papira za 70.000 tona, — rekonstrukciju Tvornice papira Rijeka (povećanje proizvodnje 8.000 tona cigaret-papira), — rekonstrukciju Zagrebačke tvornice papira (povećanje proizvodnje kartona i grafičkih papira za 60.000 tona), — pripreme i početak izgradnje Tvornice visokobijeljene celuloze listača. Ukupna vrijednost investicijskih ulaganja u nabrojane kapacitete iznosila bi cea 11.000 min din (cijene 1979. godine). Ocjenjeno je da predviđene mogućnosti rasta proizvodnje omogućuju devizni učinak od 158,3 min USA $, od čega 47,3 min s naslova povećanja izvoza i 111 min s naslova zamjene uvoza. Iz bilanci raspoloživih količina prostornog drva za podmirenje planiranih kapaciteta proizvodnje celuloze, poluceluloze i ploča, proizlazi da bi predvidive rastuće količine proizvodnje prostornog drva, drvno-industrijskog otpada i starog papira, uz uvjet da se sveukupne količine sirovina usmjere na ove kapacitete, bile dostatne za podmirenje njihovih potreba, i uz uvjet da se priđe realizaciji programa proširene biološke reprodukcije u šumarstvu. 22 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 23 <-- 23 --> PDF |
U proizvodnji drvnih ploča predviđa se rast proizvodnje po stopi od 11,7% pretežno na osnovi novih kapaciteta, kao i proširenja postojećih. Impregnacij a drva ne predviđa povećanje proizvodnje radi nedostatka sirovina i zamjene proizvoda u oblasti potrošnje. 5.3. Finalna drvna proizvodnja Nisko korištenje intermedijarnih proizvoda primarne prerade drva, posebno piljene građe furnira (cea 40%), predvidivi rast domaće potražnje a posebno izvoza, sagledive mogućnosti ulaganja u povećanje proizvodnje, kao i bolje korištenje postojećih kapaciteta, omogućio bi rast fizičkog obujma proizvodnje po stopi od 6%, a radi povećanja učešća vrednijih proizvoda u strukturi proizvodnje, stopu rasta vrijednosti od 8% godišnje. Predvidiva investicijska ulaganja iznose cea 7.000 min din (cijene 1980. godine). Proizvodnja namještaja trebala bi zadovoljavati rast domaće potrošnje po stopi od 2 — 3 %, te predvidivu stopu rasta izvoza od 21 %. Proizvodnja pločastog namještaja za domaću potrošnju te izvoz u klirinške zemlje i zemlje u razvoju mogu podmiriti izgrađeni kapaciteti, uz određene modernizacije i rekonstrukcije, dok je za osiguranje predvidivog rasta izvoza u zemlje konvertibilnog valutnog područja neophodno uložiti sredstva u nove kapacitete za proizvodnju masivnog namještaja, moderno opremljene, kadrovski ekipirane i adaptibilne. Proizvodnja građevne stolarije će radi ograničenih količina piljene građe četinjača predvidivu stopu rasta od 4,6 % ostvariti racionalnijim korišćenjem drvne mase, određenom rekonstrukcijom i modernizacijom u okviru postojećih kapaciteta. Proizvodnja podova ostvarit će predvidivu stopu rasta od 5,7 % pretežno u okviru izgrađenih kapaciteta kroz modernizaciju tehnologije i racionalnije korištenje sirovine, kao i izgradnjom novih pogona, posebno proizvodnje novih konstrukcija podesnih za montažnu izgradnju. Proizvodnja ostalih ugradbenih elemenata od drva u građevinarstv u (interijeri i eksterijeri) ostvarivat će značajan rast proizvodnje, u skladu s povećanim zahtjevima građevinske operative. Proizvodnja kuća i montažnih objekata predviđa stopu rasta od 6% godišnje, modernizacijom postojećih i izgradnjom novih kapaciteta, radi rastuće potražnje građevinske operativne i izgradnje i opremanja vikend-kuća i naselja, kako za domaće tržište tako i za izvoz. Proizvodnja ambalaže i parketa predviđa se visokim stopama rasta, posebno ljuštene ambalaže (stopa 16,7), palete (14,6) radi rasta proizvodnje voća i povrća i zahtjevima za modernizacijom pakovanja i transporta robe, što je moguće ostvariti ulaganjem u modernizaciju postojećih pogona, a tek djelomice novom izgradnjom. Proizvodnja proizvoda u pletarstvu u malim društvenim pogonima i u kooperaciji s kućnom radinosti može biti značajan prihod stanovništva, a u stanju je pratiti mogućnost plasmana na domaćem i izvoznim tržištima. 21 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Vrijednost radova procjenjuje se na 3.270 min din (cijene 1980. godine). Otvaranje šuma šumskim prometnicama predviđa se sa 2.500 km. Potrebna sredstva za ovu izgradnju iznose oko 3.000 min dinara (cijene 1980. god.). Opremanj e proces a rada nabavkom suvremene mehanizacije i ostale moderne opreme predviđa se s 1.860 min din (cijene 1980. god.). Proizvodnja osnovnih šumskih proizvoda u iskorišćivanju šuma predviđa se po stopi rasta od 2% godišnje i to s naslova povećano bruto sječe po stopi od 1,5%, a 0,5% s naslova racionalnijeg korištenja drvne mase. Predviđeno povećanje proizvodnje odrazit će se pretežno u proizvodnji prostornog drva u mladim sastojinama (Tab. 15). Tablica 15 Proizvodnja neto šumskih sortimenata u 000 m3 Izvršenje 1975. Plan 1980. Ocjena 1980. Plan 1985. Indeks 1985/80. Stopa rasta 1981—85. Ukupno Industrijsko drvo — za mehaničku preradu — za kemijsku preradu Tehničko drvo Ogrijevno drvo 3.308 1.976 1.580 397 234 1.097 3.475 2.375 1.600 775 200 900 3.510 2.260 1.700 560 200 1.050 3.890 2.690 1.790 900 200 1.000 111 119 105 160 100 99 2 3,5 1,0 10,0 0,0 —0,1 Predviđeni šumsko-uzgojni radovi i ulaganja u otvaranje šuma i opremanja procesa rada uvjet su dugoročnog osiguranja predviđene stope rasta sječa. Sveukupna predvidiva ulaganja u razvitak šumarstva iznose oko 10.000 min dinara (cijene 1980. godine). Izvori mogućih sredstava za pojedine vrste radova naznačeni su u osnovnom materijalu (vlastita sredstva, udružena sredstva, sredstva banaka, ostala sredstva i društvene akcije OPZ i DPO). 5.2. Primarna prerada drva U politici izgradnje novih kapaciteta prednost treba dati proizvodnji nedostajućih intermedijarnih proizvoda reprodukcijske potrošnje kojima se zajenjuje uvoz odnosno povećava izvoz (ploče iverice, građevinske ploče i elementi). Predvidiva ulaganja u razvoj procjenjuju se na 3.300 min din (cijene 1980. god.). U proizvodnji piljene građe ocjenjuje se rast proizvodnje po stopi od 1%, te racionalizacije i kvalitetnije korištenje sirovine. U ovoj proizvodnji će se ulaganja vršiti samo u modernizaciju proizvodnje radi povećanja proizvodnosti rada. U proizvodnji furnira očekuje se rast proizvodnje po stopi od 7,5 % boljim korištenjem instaliranih kapaciteta i visokim povećanjem proizvodnje konstrukcijskih furnira radi zadovoljavanja povećanih potreba u finalnoj preradi drva, građevinarstvu i izvozu. 20 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 21 <-- 21 --> PDF |
5. OCJENA MOGUĆNOSTI RAZVITKA OD 1981 — 85. GODINE 5.1. Šumarstvo Na osnovi stanja šuma, akumulativne i reproduktivne sposobnosti povećanih potreba na drvnu, opće korisnih funkcija šuma, prirodnih uvjeta razvoja te korištenja potencijala šumskog i napuštenog poljoprivrednog zemljišta procjenujuju se slijedeće razvojne mogućnosti (Tab. 14): Tablica 14 Šumsko uzgojni radovi i izgradnja šumskih prometnica o o «SP Indeks Vrsta radova 1981—85. 3S «SS 1976—80. Pošumljivanje i popunjavanje Čišćenje i njega šuma Melioracija degradiranih šuma i šikara ha ha ha 27.100 130.200 9.400 50.000 125.000 15.000 185 97 155 Unošenje četinjačara u šume listača ha 350 10.000 2860 Plantaže i intenzivne kulture ha 1.130 16.500 1460 Izgradnja šumskih prometnica km 1.705 2.500 147 Šumsko-uzgoj ni radovi jednostavne biološke repro- d u k c i i e šuma — priprema staništa za prirodno naplođenje 10.000 ha — pošumljavanje i popunjavanje sječina 17.500 ha — čišćenje i njega mladih sastojina i kultura 125.000 ha — prorede mladih i srednjedobnih sastojina 200.000 ha Ukupno 352. 500 ha Vrijednost radova procjenjuje se na 1.870 min dinara (cijene 1980. god). Šumsko-uzgoj ni radovi proširene biološke reprodukc i je š u m a : — pošumljivanje i popunjavanje novih šumskih zemljišta 32.500 ha — melioracije degradiranih šuma i šikara 15.000 ha — podizanje plantaža i intenzivnih kultura brzorastućih listača 6. 500 ha brzorastućih četinjača 10.000 ha Ukupno 74.000 ha |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 20 <-- 20 --> PDF |
U razdoblju od 1971. god 1978. godine, između 33 privredne grane, po prosječnoj godišnjoj stopi rasta cijena, šumarstvo se nalazi na 26. mjestu, proizvodnja i prerada papira na 27., primarna drvnoindustrijska proizvodnja na 29., a finalna na posljednjem, 33. mjestu. Na nepovoljan položaj drvne industrije u primarnoj raspodjeli utjecao je i nerealan tečaj dinara osobito zbog relativno malog udjela izvoza u društvenom bruto proizvodu, pozitivnog salda izvoza i uvoza i visokih ograničenja u raspolaganju devizama. Politika stimuliranja izvoza radi nedovoljne selektivnosti nije u funkciji razvoja proizvoda i proizvoda zasnovanih na domaćoj supstanciji. Zbog činjenice da se naš poreski sistem temelji na oporezivanju tekućeg rada šumarstvo i drvna industrija nalaze se u nepovoljnijem položaju u odnosu na kapitalno intenzivne grane i u sekundarnoj raspodjeli. Ekonomska politika i politika dugoročnih ulaganja odrazila se preko mjera kreditne politike na veća ulaganja u proizvodnju potrošnih dobara, tj. prerađivačke kapacitete temeljene na drvu, dok je kreditiranje ulaganja u povećanje i obogaćenje sirovinskih izvora (domaćih) i ulaganja u racionalizaciju eksploatacije postojećih sirovinskih izvora gotovo zanemareno, a ulaganja u proizvodnju nekih temeljnih intermedijarnih proizvoda (ploče, papir) nedovoljno da se izbjegnu strukture neusklađenosti u reprodukcijskoj cjelini. 4. CILJEVI I PREDPOSTAVKE DRUSTVENO-EKONOMSKOG RAZVITKA Dosadašnjim razvitkom reprodukcijske cjeline unatoč globalnog rasta proizvodnje produbljuju se strukturalne neusklađenosti u odnosima pojedinih vrsta proizvodnje, kapacitetima i sirovinskoj osnovi. Ciljevi razvoja reprocjeline mogu se definirati: 1. proširenje i poboljšanje sirovinskih resursa i unapređenje uvjeta gospodarenja šumama, 2. strukturalno usklađivanje preradbenih kapaciteta, 3. porast društvenog proizvoda na osnovi kvalitetnih promjena asortimana proizvodnje i produktivnosti rada, 4. porast izvoza iznad rasta proizvodnje. Radi osiguranja realizacije navedenih ciljeva potrebne su i određene društveno- ekonomske predpostavke koje se očituju u: — planskom usmjeravanju strateškog razvoja privrede na izvoznoj orijentaciji, temeljenoj na domaćim sirovinama te razvoj i korištenje domaćih sirovinskih izvora, — stimuliranju razvoja mjerama kreditno-monetarne politike, politike ekonomskih odnosa s inozemstvom, poboljšanjem položaja u primarnoj raspodjeli i jačanjem motiva i uvjeta za udruživanje rada i sredstava, — usklađenjem razvoja između organizacija udruženog rada, grana i grupacije na samoupravnim osnovama, kao uvjeta rasta produktivnosti rada i unapređenja društveno-ekonomskih odnosa, — usmjeravanje znanstveno-istraživačkog rada s područja unapređenja tehnologije i ekonomike poslovanja kroz objedinjavanje znanstvenih istraživanja. 18 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Tablica 12 Reprodukcijska sposobnost i zaduženost šumsko-prerađlvačkog kompleksa u 1978. i 1979. godini u % >U Ci Udio anuiteta ««OF ´S 2:~ dugoročnih zajmova u w u Ci." rt «-a> C ™ c o 5»o M Djelatnost ! rt — neto — bruto 0 SE .a akumulaciji akumulaciji 5 fe s.a 04 U tfl C Hl 3 a Šumarstvo 1978. 1979. 12,8 12,0 6,5 6,2 96,0 95,6 170,6 183,6 99,0 85,1 Drvna industrija 1978. 1979. 347,1 179,0 155,7 101,2 36,6 35,9 31,1 24,3 265,5 112,0 Proizvodnja celuloze i papira 1978. 1979. 240,8 180,0 69,9 39,0 40,2 7,7 0,0 219,4 239,8 1978. 1979. 72,3 45,1 43,3 29,6 58,1 54,1 83,7 116,7 64,5 48,5 Privreda 1978. 1979. 181,6 158,6 82,5 77,9 45,3 43,8 39,1 33,4 129,7 112,7 x) U proizvodnji celuloze i papira 1978. godine je ostvaren gubitak. Izvor: Podaci zaključnih računa OUR-a za 1978. i 1979. godinu, SDK Hrvatske. Dohodovna efikasnost korištenja osnovnih sredstava u SR Hrvatskoj je kod pretežnog broja djelatnosti (osim kod finalne proizvodnje) viša od jugoslavenske i slovenske (Tab. 9) Uporedni pokazatelji dohodovne efikasnosti po radniku i sredstvima ukazuje na niži stupanj opremljenosti radnika u šumarstvu te slabo korištenje kvalitetnih činilaca proizvodnje u preradi drva. (Nisko korištenje kapaciteta u pilanskoj proizvodnji, ekstenzivno korištenje kapaciteta, velik broj radne snage, nisko korištenje kapaciteta u finalnoj proizvodnji, koje zaostaje za Jugoslavijom oko 3%, Slovenijom oko 7%, razvijenim zemljama Evrope oko 20%). Godišnja stopa rasta dohotka u razdoblju 1976—1979. u finalnoj preradi drva konstantno su na posljednjem mjestu u odnosu na ostvarene stope rasta u drugim granama reprodukcijske cjeline, što ovu djelatnost stavlja na posljednje mjesto dohodovne efikasnoti (Tab. 10). Posljedica dugogodišnjeg nepovoljnog položaja u primarnoj i sekundarnoj raspodjeli, zaostajanja u ulaganjima u praćenju i razvoju proizvoda, u nedovoljnoj efikasnosti korištenja rada i sredstava je niska akumulativnost i reprodukcijska sposobnost. Održavanje i povećanje kapaciteta te obujma proizvodnje i prometa, suviše zavisi o ekstremnim izvorima financiranja — do te mjere da većina skupina djelatnosti nije reprodukcijski sposobna (Tab. 11 i 12). Ekonomske teškoće osobito su izražene u organizacijama finalne drvne industrije te proizvodnji papira. Čak i držanje postojećih kapaciteta zavisi o vanjskim izvorima. Nedostatak obrtnih sredstava financira se kratkoročnim |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Godišnja stopa rasta u razdoblju 1976—79. godine u Hrvatskoj (prema stalnim vrijednostima) Tablica 10 Ö 5 2 te 1 1 s ´ o > rt^ e "3 C N 4-1 roizv. rerada 124) 2 rat rt N rt ´3 ´or^ 2 2^ 3S &,.« PH P.~ &< p,^ L Dohodak po radniku 10,0 15,9 5,4 8,9 6,6 Dohodak prema osnovnim sredstvima 3,2 6,8 2,3 13,9 — Prosječno isplaćen čist OD 5,6 5,4 2,0 4,5 2,6 Pokazatelji uspješnosti poslovanja u 1978. i 1979. god. Tablica 11 Proizvodnja i Drvna industrija prerada papira Godina Pokazatelj Odnos (Privreda — 100) rt > fc w rt E 3 a o— N«J rt 2 go O-C o>-> .a-a S o 2´5 >M c u : § os J.2 ja i u rt < o P. "3rtU- rt u P. rt Dohodak prema sredstvima 1978. 1979. 1978. 31,5 30,6 100 50,0 55,0 159 39,8 36,5 126 43,9 42,3 139 20,4 19,8 65 59,2 56,1 188 1979. 100 180 119 138 65 183 1978. Neto akumulacija 1979. prema sredstvima 1978. 1979. 2,9 3,3 100 100 5,0 9,0 172 273 3,4 4,5 107 136 1,8 3,1 62 94 -0,6 1,6 x 48 8,6 10,2 296 309 1978. Dohodak po 1979. radniku (u 000 dir 1978. 1979. 169,1 211,0 100 100 172,5 222,8 102 106 136,8 178,2 81 84 124,3 156,0 74 74 181,7 237,0 107 112 172,8 223,6 102 106 1978. 5.261 5.612 4.370 4.347 5.092 4.819 Cisti OD po radniku (u din) 1979. 1978. 1979. 6.370 100 100 7.298 107 115 5.263 83 83 5.163 83 81 6.645 97 104 5.730 92 90 Udio neto akumulacije u čistom dohotku 1978. 1979. 978. 979. 12,8 14,8 100 100 17,1 19,7 133 133 10,8 16,6 84 112 5,7 10,1 45 68 —5,8 12,7 X 86 19,9 24,7 155 167 Izvor: Podaci zaključnih računa OUR-a za 1978. i 1979. godinu, SDK Hrvatske Napomena: Poslovna sredstva šumarstva iskazana su bez vrijednosti šuma. x) Označena mjesta u koloni proizvodnje papira nisu izražena odnosom akumulacije radi ostvarenih gubitaka. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Radi nemogućnosti uzgoja određenih vrsta drveća u našim uvjetima ili ograničenosti domaćih izvora organizacije udruženog rada uvoze manjkajuće količine drvnih sirovina iz inozemstva (trupci za furnir i furnir egzota, piljena građa i celulozno drvo četinjača). U posljednje vrijeme snabdjevanje tim sirovinama se nastoji osigurati putem mješovitih poduzeća naših organizacija s inozemnim partnerima u zemljama u razvoju. 3.2.3. Korištenje proizvoda šumarstva u proizvodnji primarnih drvnih proizvoda drvne industrije Pilanska proizvodnja društvenog sektora ima instalirane kapacitete 2,3 min m3 pilanske oblovine, a prosječna godišnja proizvodnja pilanske oblovine 1,7 min m3. Organizacije udruženog rada drvne industrije prerade svega 1,25 min m3 a ostatak drugi kapaciteti u Republici i izvan nje. Regionalni raspored pilana u Hrvatskoj u odnosu na stanje sirovina posebno je nepovoljan u zagrebačkoj, varaždinskoj i ličkoj regiji. Proizvodnja furnira iznosi oko 25.000 m3 plemenitog furnira. Instalirani kapaciteti mogu preraditi svu raspoloživu sirovinu za ovu namjenu, podmirivati sadašnje i rastuće potrebe i izvoziti značajan dio proizvodnje. Za ovu proizvodnje je neophodno uvoziti i dio trupaca egzota radi popunjenja asortimana domaćeg i vanjskog tržišta. Proizvodnja ploča u 1980. godini će iznositi 115.000 m3 ali nije dovoljna za podmirenje potreba domaće reprodukcijske potražnje. 3.2.4. Korištenje primarnih proizvoda u finalno drvnoindustrijskoj proizvodnji također ne zadovoljava, jer se još uvijek dio primarnih proizvoda ne finalizira nego upotrebljava neprerađeno u zemlji ili izvozi kao poluproizvod. Od ukupno proizvedene piljene građe (860—900.000 m3) finalizira se oko 40%, plemenitih furnira (25.000 m») oko 35%, iz čega proizlazi da postoje mogućnosti daljnjeg razvitka finalne prerade u odnosu na drvnu sirovinu. Proizvodnja pokućstva, premda relativno razvijena, ima sa sirovinskog stajališta uvjete za daljnji razvitak, koji se treba usmjeriti na proizvodnju pokućstva iz masivnog drva (osobito hrastovog) namjenjenog izvozu. Proizvodnju građevne stolarije karakterizira znatan broj manjih kapacieta, međusobno nepovezanih, koji nadopunjuju kompletan program. Ograničavajući faktor razvoja proizvodnje građevinske stolarije su domaći izvori drva četinjača, ali podmirenje domaćih potreba zahtijeva određeni razvitak te proizvodnje a time i uvoz građe četinjača. Proizvodnja podova ima sve uvjete za brži razvoj, kako sa stajališta sirovinskih izvora tako i mogućnosti plasmana u zemlji i inozemstvu. Razvoj proizvodnje podova treba biti usmjeren u nove konstrukcije kojima bi se povećala proizvedena kvadratura podova. Proizvodnja kuća i ostalih objekata ima sa stajališta sirovinskih izvora (piljenja građa, ploče, podovi i građevinska stolarija) znatno veće mogućnosti razvoja u odnosu na sadašnju razinu proizvodnje isto |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 12 <-- 12 --> PDF |
ska zemljišta zapremaju 0,5 min ha (Tab. 7). Društveni sektor šuma obuhvaća 1,5 min ili 76%, a privatni sektor 0,5 min ha ili 24% šumske površine. Od ukupne površine šuma Jugoslavije (8,687.741 ha) šume Hrvatske zauzimaju 22,4%. Struktura šuma, prirast i etat Tablica 7 Stupan očuvanosti Površina ha % Drv min na m´ masa % Prirast min m8 Etat min m3 — očuvane sume — degradirane sume — lisničke 1,271.867 328.894 65,2 16,9 181,1 10,2 92,5 5,2 sume — šikare — makije 16.242 231.685 100.621 0,8 11,9 5,2 0,2 3,1 U 0,1 1,6 0,6 Ukupno 1,949.309 100,0 195,8 100,0 4,8 4,5 Izvor: Statistički bilten, Šumarstvo br. 321, SZS, Beograd, 1964. Premda su prirodni uvjeti za razvoj šuma u većem dijelu Hrvatske vrlo povoljni ipak postoji velik udio degradiranih šuma, šikara i makija, te neobraslog šumskog zemljišta što čini veliki neaktivirani potencijal proizvodnje drvne mase. Struktura očuvanih šuma je također dosta nepovoljna u odnosu na starosnu i debljinsku strukturu i na sastav prema vrstama drveća. U visokim jednodobnim šumama na dozrijevajuće zrele sastojine otpada svega 17%, što nepovoljno utječe na visinu i kvalitetu godišnje sječive mase (etata). Zastupljenost četinjača u svim tipovima šuma iznosi tek 18% premda bi prema našim uvjetima mogao dostići 30%. U drvnoj masi listača sudjeluju: bukva 50%, hrast 22%. Nepovoljno stanje šuma posljedica je neplanske i neracionalne kapitalističke eksploatacije šuma, a djelomice i povećanih zahvata u ove izvore prvih poslijeratnih godina. Realizacija sječe iznosi oko 4,2 min ms prosječno godišnje a iskorištenje bruto mase oko 3,6 min m l Iskorištenje pokazuje tendenciju stagnacije i povremenog smanjenja, jer se dio drvne mase ne izrađuje i ne koristi, već se ostavlja neizrađen u šumi. To je posljedica visokih troškova eksploatacije uvjetovanih niskom otvorenošću šuma i neadekvatnom politikom cijena šumskih sortimenata, posebno prostornog drva. Prosječna otvorenost očuvanih šuma od oko 6,5 km/1.000 ha je veoma niska. U šumsko-uzgojnim radovima ne ostvaruju se dugoročno zacrtani planovi šumsko-gospodarskim osnovama niti na području jednostavne biološke reprodukcije šuma. Planovi proširene biološke reprodukcije ne odgovoraju potrebama zadovoljavanju povećanih potreba na drvu, no ni takvi se u cijelosti ne ostvaruju. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Uzroci zaostajanja u odnosu na Jugoslaviju su, između ostalog, visina i struktura ulaganja u osnovna sredstva (Tab. 4), kao i nedovoljno korištenje kvalitativnih činilaca privređivanja u funkciji ostvarenja dohodovne efikasnosti, akumulativne i reproduktivne sposobnosti, organiziranja udruženog rada i dr. Planirane stope razvoja prerade drva u posljednja dva srednjoročna razdoblja se ne ostvaruju, a rast fizičkog obujma proizvodnje zaostaje za jugoslavenskim (Tab. 5). Sumsko-prerađivački kompleks Hrvatske posljednjih godina ipak ostvaruje relativno bolje poslovne rezultate od istog u Jugoslaviji (Tab. 6). Dosadašnji stupanj razvoja šumsko-prerađivačkog kompleksa postignut je uz stalnu prisutnost niza suprotnosti interesa: između društveno-političkih zajednica, između grana i skupina djelatnosti, između pojedinih organizacija iste djelatnosti, a u uvjetima nedovoljno nerazvijenog prometa i nedovoljne međusobne usklađenosti u radu i razvoju. 3. ČINIOCI EKONOMSKOG RAZVITKA 3.1. Potražnja drva i drvnih proizvoda Prema podacima i projekcijama FAO-a svjetska proizvodnja drva rast će do kraja stoljeća po godišnjoj stopi 1,5%, tako da će od 1,5 milijarde m3 u 1974. dostići 3,1 milijardu m3 1985. god. Istodobno se stopa prirasta stanovništva u svijetu procjenjuje sa 2,1% godišnje pa ponuda šumskih proizvoda neće moći podmiriti globalne potrebe, a posebno na evropskom tržištu i zemljama EEZ gdje se već danas više od 50% potrošnje drva pomiruje uvozom. Najveći porast imat će potrošnja celuloznog drva (5,4%). Svjetska energetska kriza utjecat će na povećanu potrošnju drva. Prema tome sa sigurnošću se može tvrditi da će inozemna potrošnja biti kvalitativan činitelj razvoja šumsko-prerađivačkog kompleksa Hrvatske. Rast narodnog dohotka i svih oblika potrošnje uz kvalitativne promjene u strukturi individualne potrošnje uvjetovat će također porast potražnje drva i drvnih proizvoda u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Porast potražnje pokućstva očekuje se po godišnjoj stopi 2%, dok će potražnja građevinskih elemenata od drva, drvne ambalaže svih oblika, ploča iz drva i piljene građe, prerađevina papira, osobito celuloze i papira rasti znatno brže. Sadašnja ponuda proizvođača celuloze i papira Hrvatske je ograničena u pogledu količina i asortimana te je potrošnja vrlo zavisna o uvozu papira i nabavkama iz drugih republika, bez obzira na raspoložive vlastite prirodne izvore i sekundarne sirovine. 3.2. Sirovinski izvori i prerađivački kapaciteti 3.2.1. Šume i šumska zemljišta zauzimaju značajno mjesto u prirodnim izvorima Hrvatske. Osim značaja šuma i šumskih zemljišta kao izvora sirovina za industrijsku preradu drva, šume su još značajniji nosilac općekorisnih funkcija. Površina šuma i šumskog zemljišta zauzima otprilike 2,4 min ha od čega 1,95 min ha predstavljaju šumom obrasle površine, dok neobrasla šum 9 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Ostvarena ulaganja u osnovna sredstva i stopa rasta fizičkog obujma proizvodnje u razdoblju 1976 — 1980. god. Tablica 5 Djelatnost Stopa rasta proizvodnje SRH SFRJ Planirano Ostvareno Ostvareno Ulaganja 1976—80. u SRH (Cijene 1975, u min din) 1976—80 1976—79 1976—79 Planirano Ostvareno Šumarstvo Drvna industrija Proizvodnja i prei papira ada 7,5 12,0 1,0 4,9 8,4 6,3 8,9 2.500 2.550 2.800 2.200 3.400 1.260 UKUPNO 7.850 6.860 Udio djelatnosti šumsko-prerađivačkog kompleksa Hrvatske u reprodukcijskoj cjelini Jugoslavije i usporedba nekih pokazatelja — 1978. g. Tablica 6 rt . .. M Vi C3 ustri .3, Pokazatelj .2, > rt S rt Pri marr drvna izvoc erac ira ipnorodu ina umars ind ustri alna na M °-U sc-g OB» u*-o.a &,.»< P. fj.r-V } P >-c u Udio SRH u SFRJ (%) <— u dohotku— u broju radnika 30,1 23,2 23,5 20,9 24,5 24,9 24,2 20,8 25,6 23,1 Dohodak po radniku (000 din) — SRH 172,5 — SFRJ 132,6 — odnos 130 136,8 121,9 112 124,3 126,2 98 176,0 151,9 116 144,3 130.5 111 Dohodak prema sredstvima (°/o) — SRH 17,4 — SFRJ 23,4 — odnos 74 39,8 35,6 112 43,9 46,6 94 35,2 25,6 138 29,8 32,7 91 Sredstva po radniku (000 din) — SRH 988 344 283 499 485 — SFRJ 566 342 270 594 399 — odnos 174 100 105 84 122 Prosječ. isplać. čisti OD (din) — SRH 5.612 4.370 4.347 4.917 4.681 — SFRJ 4.607 4.048 4.300 4.784 4.373 — odnos 122 108 101 103 107 Izvor: Podaci zaključnih računa OUR-a za 1978. godinu, SDK Hrvatske i Jugoslavije. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Optimalizacijom međusobnih odnosa mogla bi se povećati međusobna zavisnost, smanjiti uvozna zavisnost a povećati udio izvoza finalnih drvnih proizvoda. 2. DOSADAŠNJE RAZVOJNE TENDENCIJE Šumsko-prerađivački kompleks (čista djelatnost) sudjelovao je 1978. godine u društvenom proizvodu privrede Hrvatske sa 5,0%, u broju radnika 6,1%, u vrijednosti osnovnih sredstava 4%, a u robnom izvozu Hrvatske sudjeluje do 18%. Tokom poslijeratnog razvoja udio šumarstva i prerade drva u privredi Hrvatske je permanentno padao,, kao posljedica sporijeg rasta proizvodnje reprodukcijske cjeline od ostvarenog ekonomskog rasta privrede. Udio šumsko- prerađivačkog kompleksa Hrvatske u Jugoslaviji se smanjuje što ukazuje na njegovo zaostajanje (Tab. 3). Udio šumsko-prerađivačkog kompleksa Hrvatske u društvenom proizvodu istog kompleksa Jugoslavije Tablica 3 o H a- a, 1 1 rt C >N S F1 2 « 3 Ü <0 11 IH P" 01 fi 1952. 38,6 42,6 32,2 39,9 -^ O 1961. 31,0 29,8 11,5 29,0 1966. 32,1 25,9 22,4 27,6 1970. 32,8 23,8 22,5 26,3 1975. 32,7 23,4 22,5 25,9 1977. 30,1 24,4 25,5 26,0 Izvor: 1952—1970. Statistički bilten br. 909, SZS, 1975—1977. Statistički godišnjak Jugoslavije 1976. i 1978. Udio Hrvatske u ulaganjima u osnovna sredstva šumsko-prerađivačkog kompleksa Jugoslavije Tablica 4 0 si P - Razdoblje >s.Sa E ´C11 roizvoc prerad apira 303 Q.i Pk.« O. 1947—1957. 1952—1960. 1961—1965. 1966—1970. 1971—1975. 3,2 23,3 26,3 28,7 29,2 48,3 30,7 19,0 20,6 17,6 7,7 9,0 193 13,4 23,8 Izvor: 30 godina razvoja šumarstva, drvne industrije i industrije papira Jugoslavije, PK Jugoslavije, Beograd, 1976. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 8 <-- 8 --> PDF |
1.3. Međusobna zavisnost djelatnosti u reprodukcijskoj cjelini U šumsko-prerađivačkom kompleksu u odnosu sektora proizvodnje postoji jaka međusobna zavisnost grana i s k u p i n a djelatnosti, tako da bilo kakva promjena strukture ulaza ili izlaza utječe na sve grane. Tek 35% društvenog bruto proizvoda reprocjeline čini ulaz iz drugih grana djelatnosti a u šumarstvu, proizvodnji piljene građe i ploča postotak je još niži (Tab. 1 i 2). Input tablica društvenog bruto proizvoda šumsko-prerađivačkog kompleksa SR Hrvatske za 1978. godinu Tablica 1 g U TJ a P 8.b Primatelj — Davatelj iljena rađa i loče "2 « rt gl a IH "rt Si -a a u´S 3"§ t« rt U.« OH a O.S s .5 8 u< c. «/) o-, ma 3 OT3 1 2 3 4 5 6 7 8 Šumarstvo 7,6 33,0 1,6 18,2 0,8 0,1 0,2 Piljena građa i ploče Final, drvni proiz. Celuloza i papir Prerada papira 0,1 0,0 0,0 0,0 2,4 0,1 0,1 0,1 13,7 2,6 0,4 1,3 0,0 0,1 6,5 0,5 0,1 0,1 31,5 0,9 0,11 0,2 0,2 0,7 0,2 0,8 0,0 0,2 Ukupno 1 — 5 7,7 32,7 19,6 25,3 33,4 1,3 1,4 Amortizacija Osobni dohodak Višak proizvoda 10,2 24,1 27,9 2,5 14,8 20,0 2,4 17,2 21,8 5,4 6,8 11,5 3,0 10,3 16,0 3,5 9,0 14,2 4,2 22,0 29,2 Ukupno 1 — 8 69,9 70,0 61,0 49,0 62,7 28,0 56,8 Ostala industrija Ostalo i tranz. 9,7 13,6 28,5 19,9 21,8 39,9 16,5 stavke 20,4 16,4 10,5 31,1 15,5 32,1 26,7 SVEUKUPNO 100 100 100 100 100 100 100 Output tablica društvenog bruto proizvoda šumsko-prerađivačkom kompleksa SRH za 1978. god. Tablica 2 Ostale Reprodukcijska djelatnosti Primatelj — Davalelj Izvoz UKUPNO cjelina i tranz. stavke Šumarstvo 52,8 4,7 42,5 100 Piljena građa i ploče 32,7 42,3 25,0 100 Finalni drvni proizvodi 2,8 9,6 87,6 100 Celuloza i papir 48,2 5,6 46,2 100 Prerada papira 5,0 5,6 89,4 100 UKUPNO ŠP KOMPLEKS 22,9 12,8 64,3 100 Izvor: Republički zavod za društveno planiranje — Dr Rudolf Sabadi — Drvna industrija u SRH 1976—85. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Prema dogovoru s predsjednikom SIT šumarstva i drvne industrije Hrvatske Dr B. PRPIĆEM, osnovica i okvir za objavljivanje razvojno planskoga materijala reprodukcijske cjeline šumarstva i prerade drva u Šumarskom listu predstavljaju njegov sažetak, priređen i uređen za ovu namjenu. 1. ULOGA I ZNAČENJE ŠUMSKO-PRERAĐIVACKOG KOMPLEKSA SR HRVATSKE 1.1. Definiranje reprodukcijske cjeline potrebno je radi objašnjenja pojmova, učiniti u početku ovog materijala jer ju čini velik broj privrednih subjekata. U užem smislu reprodukcijska cjelina obuhvaća 450 OOUR-a čistih djelatnosti sa 62,6 tisuća radnika u granama: šumarstva (300), proizvodnje piljene građe i ploča (122), proizvodnje finalnih proizvoda od drva (123) i proizvodnje i prerade papira (124). U širem smislu reprocjelina obuhvaća i oko 50 OOUR-a pratećih djelatnosti (građevinarstvo, transport, energetika, održavanje, trgovina) u sklopu radnih organizacija šumarstva, prerade i prometa drva te znanstveno istraživačke i obrazovne organizacije pa ukupno obuhvaća preko 500 OOUR-a i 72 tisuće radnika. Tako definirana reprocjelina organizirana je u 147 radnih organizacija šumarstva, prerade drva i prometa. Djelatnosti šumarstva, prerade drva i prometa drvom bavi se, pored navedenog društveno organiziranog broja organizacija, i čitav niz drugih privrednih subjekata. Privatni sektor gospodari značajnim dijelom šumske površine i u preko 3 tisuće radionica obavlja djelatnost prerade drva. Privredni subjekti, koji izvan definirane reprodukcijske cjeline u širem smislu, gospodare šumama, prerađuju ili trguju drvom, premda po obujmu ukupnog poslovanja nisu osobito značajni ipak u sadašnjim uvjetima predstavljaju više faktor ograničenja nego stimulacije razvitka reprocjeline. Ovo se osobito odnosi na pilane u privatnom vlasništvu i u organizacijama čija osnovna djelatnost nije prerada drva. 1.2. Specifična obilježja šumsko-prerađivačkog kompleksa u odnosu na ostalu privredu su (1) vrlo visok udio domaće supstancije u proizvodima svih faza prerade, (2) trajna izvozna orijentacija s visokim neto deviznim efektom, (3) tendencija dugoročnog porasta potrošnje i potražnje proizvoda svih faza prerade u svijetu i u nas, (4) regionalno široka disperzija velikog broja relativno malih organizacija. Dodatna specifična obilježja grana su: Šumarstvo : (1) dugoročnost procesa proizvodnje drvne mase, (2) neophodnost integralnog gospodarenja šumamama na velikim površinama, (3) opće korisne funkcije šuma, (4) potreba visokih ulaganja u šumske prometnice radi maksimalnog korištenja drvne mase; Drvn a industrija : (1) povoljan kapitalni koeficijent, (2) radnointenzivno obilježje proizvodnje, (3) relativno niska vrijednost ulaganja u pojedinačne proizvodne objekte; Proizvodnja i prerada papira: (1) kapitalno intenzivno obilježje proizvodnje, (2) kontinuirani proces proizvodnje, (3) visoka vrijednost ulaganja u pojedinačne proizvodne objekte radi optimalizacije kapaciteta. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Analizom ostvarenja srednjoročnog plana razvitka od 1976. do 1980. godine utvrđeno je, da se planirana dinamika rasta proizvodnje i razvitka kapaciteta nije ostvarila. Ostvareni porast proizvodnosti rada i efikasnosti korištenja sredstava, strukturne promjene, udruživanje rada i sredstava ne zadovoljavaju, te nisu osiguravali realizaciju osnovnih razvojnih ciljeva plana. Zadatak ovog analitičkog materijala je: — da na osnovi analizom utvrđenih činjenica o stanju i dostignućima stupnja razvitka ocijeni mogućnosti razvitka pojedinih djelatnosti i grana ove reprodukcijske cjeline u narednom srednjoročnom razdoblju, polazeći od potrebe društva da se iskoriste komparativne prednosti ovih djelatnosti; — da subjektivna planiranja posluže za sagledavanje međuzavisnosti u razvitku i olakša donošenje pojedinačnih odluka; — da doprinese uspješnijem definiranju ciljeva i zadataka društveno-ekonomskog razvitku reprodukcijske cjeline u postupku donošenja srednjoročnog plana Hrvatske za razdoblje od 1981. do 1985. godine. Kao komparativne prednosti pretežnog broja organizacija udruženog rada ove reprodukcijske cjeline ističemo visoki postotak korištenja domaćih sirovina u procesu reprodukcije, veoma povoljan kapitalni koeficijenat ulaganja i značajne mogućnosti povećanja izvoza uz visok neto devizni učinak. Date analize i ocjene ne mogu doduše izražavati pojedinačne pa ni kumulativne ocjene pojedinih subjekata planiranja, ali očigledno zajedno s drugim ekonomskim parametrima mogu poslužiti za ispravnije donošenje odluka u pristupu donošenja planova razvitka pojedinih organizacija i njihovome usklađivanju u reprodukcijskoj cjelini, vodeći računa o potrebi šireg sagledavanja međuzavisnosti razvitka. Na osnovi temeljnih značajki dostignutog stupnja razvitka, ciljeva i zadataka, te materijalnih mogućnosti društva, date su i ocjene razvojnih mogućnosti. Ovaj analitički materijal temelji se na podacima objavljenim u stručnim publikacijama saveznih i republičkih institucija te ocjenama stručnih kadrova iz tih oblasti a usklađen je i s primjedbama i prijedlozima udruženog rada reprodukcijske cjeline izraženim u raspravama u samoupravnim organima Općeg udruženja šumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske. S obzirom da je Programom rada Izvršnog vijeća i Vijeća udruženog rada Sabora predviđeno da se problematika, stanje i razvoj šumarstva i prerade drva raspravi i na ovim organima, to je izrađeni materijal korišten i koristi se i za sve rasprave. Osnovni materijal (sa tekstom i tabelama) sadrži 74 štampane stranice, radi čega je u smislu Poslovnika Sabora trebalo izraditi i sažetak osnovnoga materijala, koji sadrži 16 stranica štampanoga teksta i 13 tabela u prilogu. Razvojno planska studija zajednički je rad stručnjaka Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo (ing. T. KRNJAK) i Općeg udruženja šumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske (mr I. STIPETIĆ) uz suradnju Republičkog zavoda za planiranje (Dr R. SABADI i ing. SUIĆ). 4 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Sum. list 105:3—1981. STANJE I MOGUĆNOSTI RAZVITKA ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA U SR HRVATSKOJ za razdoblje od 1981. do 1985. godine Tomislav KRNJAK, dipl. inž. šum. pomoćnik predsjednika Komiteta za poljoprivredu i šumarstvo UVOD U okviru priprema za izradnu srednjoročnog plana razvitka SR Hrvatske Izvršno vijeće Sabora odlučilo je da se nešto detaljnije i obuhvatnije sagleda i obradi razvitak određenih djelatnosti, koje bi na osnovi prihvaćenih načela provođenja politike ekonomske stabilizacije, mogle doprinjeti skladnijem i stabilnijem razvitku Republike, posebno vodeći računa o privrednim djelatnostima koje značajnijim povećanjem izvoza mogu doprinjeti neophodnom povećanju neto deviznog efekta Republike i zemlje. U tom smislu zaduženi su nadležni republički organi da za raspravu pripreme materijale i stručnoanalitičke podloge, koji bi mogli poslužiti kao osnovica za plansku orijentaciju samoupravnim subjektima OUR-a i društvenopolitičkim zajednicama, u pripremama za donošenje srednjoročnog plana razvitka od 1981 — 1985. godine. Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo, zadužen da pripremi razvojno planske koncepcije od 1981. do 1985. godine za oblasti koje pokriva, za šumarstvo i preradu drva kao međuzavisnu reprodukcijsku cjelinu, izradio je u zajednici sa Općim udruženjem šumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske pristupni razvojn i koncep t »OSNOVNI STAVOVI ZA POLITIKU ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA SR HRVATSKE U RAZDOBLJU OD 1981. DO 1985. GODINE« i predložio ga za raspravu Izvršnom vijeću Sabora. Prihvaćanjem toga osnovnog koncepta, Izvršno vijeće Sabora je zaključilo da se na predloženoj koncepciji priđe izradi šireg analitičkog materijala u kojem bi se šire sagledale razvojne mogućnosti, uz ocjenu stopa rasta najznačajnijih proizvodnji, sagledavanja potreba iskorištenja kvalitetnih činilaca privređivanja (porast produktivnosti rada, korištenje instaliranih kapaciteta, porast dohotka, poboljšanje organiziranosti, međusobne dohodovne povezanosti i udruženosti i dr.) uključujući i sagledavanje visine neophodnih ulaganja, te potrebi detaljnije analize razvitka i unapređenje izvoznih mogućnosti. Analitički materijal »Stanje i mogućnosti razvitka šumarstva i prerade drva u SR Hrvatskoj za razdoblje od 1981. do 1985. godine« prema tome razrađuje i dopunjuje ponuđeni i u osnovi prihvaćeni osnovni razvojni koncept. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 19 <-- 19 --> PDF |
i.7. Organiziranost i međusobna povezanost udruženog rada u reprocjelini Veliki broj OOUR-a šumsko prerađivačkog kompleksa, prisutnih u svim društveno-političkim zajednicama u SR Hrvatskoj, značajan je činitelj teškoća organiziranosti i međusobne povezanosti na trajnim dohodovnim interesima u reprodukcijskoj cjelini. Danas u SR Hrvatskoj ne postoji niti jedan poslovno efikasan oblik povezivanja svih djelatnosti u reprocjelini. Neophodnost organiziranja gospodarenja šumama na velikim površinama, ne provodi se unatoč zakonskim propisima. Vertikalna povezanost organizacija udruženog rada u složene organizacije na širim, dohodovnim i razvojnim osnovama, gotovo ne nalazi interesa u organizacijama udruženog rada ove reprodukcijske cjeline, bez obzira što šumarstvo, mehanička i kemijska prerada drva, te promet proizvodima od drva predstavlja po svojim tehničko-tehnološkim, ekonomskim i razvojnim karakteristikama izrazitu međuzavisnu i komplementarnu privrednu djelatnost, gdje proizvodnja niže faze čini osnovni ulazni materijal za proizvodnju više faze prerade. Organiziranjem udruženog rada u ovoj reprodukcijskoj cjelini na osnovi dohodovnog povezivanja i dugoročnih interesa mogao bi se ostvariti razvitak kooperacije i poslovno-tehničke suradnje koja pridonosi podjeli rada, boljem korištenju kapaciteta, ekonomičnijoj proizvodnji, povećanoj akumulativnoj sposobnosti, usklađenom razvoju i drugim ekonomskim učincima te na taj način prevladati mnoge suprotnosti prisutne u razvoju šumsko-prerađivačkog kompleksa. 3.7. Ekonomska politika i privredni sistem U dosadašnjem razvoju u svim srednjoročnim razdobljima, počevši od utvrđivanja ciljeva razvojne politike, preko politike cijena, ekonomskih odnosa s inozemstvom, monetarno-kreditne politike, politike financiranja opće i zajedničke potrošnje, do politike regionalnog razvoja, svim djelatnostima reprodukcijske cjeline često su se mjenjali uvjeti poslovanja i razvoja, a posljedice su bile stagnacija, te brži ili sporiji razvoj. Politika reguliranja cijena dosad je imala uglavnom nepovoljne posljedice na položaj reprodukcijske cjeline u primarnoj raspodjeli. Njihovo zaostajanje za prosječnom stopom rasta cijena dovelo je do nerealne valorizacije drva na domaćem tržištu, a zaostajanje za stopom rasta troškova života do narušavanja odnosa u internoj raspodjeli i pada akumulativnosti (Tab. 13). Tablica 13 Stopa rasta cijena proizvođača Djelatnost 1971—1975. 1976—1978. 1979. Opći indeks cijenaŠumarstvo proizvođača 19,1 12,2 10,9 11,8 13,1 6,2 Drvna industrija Proizvodnja i prerada papira 14,5 16,5 5,9 1,5 12,8 10,7 Troškovi života 20,0 14,9 22,1 Izvor: Republički zavod za statistiku — Bilteni i saopćenja. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 18 <-- 18 --> PDF |
kreditima i tekućim poslovnim obavezama što u uvjetima tržišnih poremećaja izaziva vrlo nepovoljne financijske posljedice. 11 drvnoj industriji 40% organizacija ima veće otplate dugoročnih kredita od bruto akumulacije. U šumarstvu, gdje sa stajališta zaduživanja postoje mogućnosti porasta korištenja vanjskih izvora za ulaganja, kreditiranje je beznačajno jer je za to slabo zanimanje financijskih institucija. Stoga se ulaganja gotovo isključivo financiraju vlastitim sredstvima šumarstva. U drvnoj industriji radi se uvijek o većem broju objekata i opreme relativno manje vrijednosti, pa se ulaganja u rekonstrukciju i nove objekte ipak mogu odvajati — zavisno o reprodukcijskoj sposobnosti pojedinih organizacija. Ograničena akumulacija imat će najveći utjecaj u proizvodnji celuloze i papira radi vrlo visokih ulaganja u pojedinačne objekte i visokog udjela inozemne opreme. Udruživanje sredstava u reprodukcijskoj cjelini gotovo je neznatno radi niske akumulacije prerade drva, lokalne i regionalne zatvorenosti i nedovoljnog sagledavanja zajedničkih dugoročnih interesa. 3.6. Znanstveni rad, tehnologija i tehnološki napredak Posljednjih godina ostvareni su osnovni uvjeti za razvoj znanstvenoistraživačkog rada prvenstveno u oblasti biotehničkih znanosti, pa se na području tehnologije šumarstva, a djelomično i drvne industrije, ostvaruju određeni rezultati. Međutim, u istraživanju još uvijek nisu dovoljno uključene ostale grane privrede. Parcijalna istraživanja ne mogu osigurati istovremen razvoj domaće tehnologije, tehnike i proizvoda, što bi s obzirom i na već dostignut razvoj prerade drva bilo neophodno za privredu Republike. Doprinos tehnološkog napretka porastu društvenog proizvoda vrlo je značajan u svim djelatnostima reprodukcijske cjeline, a osobito u drvnoj industriji. Međutim, koliko god djelatnosti ove reprodukcijske cjeline odlikuje visok sadržaj domaće supstancije, toliko je u pogledu tehnologije i razvoju proizvoda ona zavisna o inozemnoj tehnolgiji i opremi. Domaća bi se strojogradnja trebala znatno brže razvijati, osobito na području opreme za tvornice pokućstva, građevinske stolarije i podova, gradnje i remonta postrojenja za proizvodnju celuloze i papira, te na području opreme za šumarstvo. Razvitak proizvoda u skladu sa zahtjevima domaćeg i inozemnog tržišta traži stalnu promjenu tehnoloških postupaka i tehnologije. Postojeća oprema u šumarstvu i drvnoj industriji mogla bi omogućiti da se navedene promjene ostvaruju uz relativno mala nova ulaganja, ali traže značajna ulaganja u zamjenu opreme, rekonstrukcije i modernizacije. Postojeći kapaciteti proizvodnje celuloze i papira ne zadovoljavaju sa stajališta potrošnje, strukture raspoloživih sirovinskih izvora, optimalnosti kapaciteta i suvremenosti opreme te su ograničavajući činilac daljnjeg razvoja kemijske prerade drva. Radi toga rekonstrukcijama i modernizacijom postojećih tvornica treba istovremeno prilagoditi tehnologiju većem korištenju drva listača i povisiti kapacitete prema optimalnim veličinama, kao i pripremiti izgradnju kapaciteta visokobijeljene celuloze listača, neophodne za povećanje proizvodnje kvalitetnih grafičkih papira. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 15 <-- 15 --> PDF |
nosti rada i dohodovne efikasnoti u svim granama reprodukcijske cjeline, što potvrđuju i veliki rasponi u ostvarivanju dohotka po radniku u OUR a nekih naših proizvodnji (pilanska 3,3 : 1, finalna 4,7 : 1 (Tab. 8) Ostvaren dohodak po radniku u 1979. godini Tablica 8 Indeks Grana — skupina djelatnosti Hrvatska Jugoslavija Bi H Slovenija Hrv. Jug. Hrv. Slov. 1. Šumarstvo (300) 222,8 171,5 129,2 282,8 130 79 2. Proizv. građe piljene i ploče (122) 178,2 163,3 141,3 247,4 109 72 — piljena građa 177,4 161,0 143,9 256,3 110 69 — ploče i furnir 167,4 161,2 135,9 233,2 104 72 3. Proizv. finalnih proizvoda iz drva (123) 156,4 154,9 125,5 214,9 101 73 4. Proizv. papira i prerada (124) 222,9 198,0 127,2 276,3 113 81 — proizvodnja 237,0 191,3 112,7 303,1 124 78 — prerada 223,6 205,5 151,1 241,0 109 93 Ostvaren dohodak prema vrijednosti osnovnih sredstava u upotrebi u 1979. godini Tablica 9 Indeks Grana — skupina HrvatJugoSlovedjelatnosti ska slavija Bi H nija Hrv. Hrv Jug. Slov. Šumarstvo (300) 0,490 0,494 100 2. Proizvodnja piljene građe i ploča (122) 0,541 0,424 0,425 0,339 128 160 — piljena građa 0,686 0,607 0,559 0,603 113 114 — ploče i furnir 0,296 0,254 0,280 0,223 117 133 3. Proizvodnja finalnih proizvoda iz drva (123) 0,660 0,683 0,536 0,715 97 92 4. Proizvodnja i prerada papira (124) 0,322 0,252 0,180 0,278 128 116 — proizvodnja 0,200 0,171 0,126 0,209 117 96 — prerada 0,563 0,412 0,385 0,607 110 93 13 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 14 <-- 14 --> PDF |
kao i proizvodnja ambalaže od drva, galanterija te drvorezbarstvo i pletarstvo. 3.2.5. Proizvodnju i preradu papira Hrvatske obilježava neusklađenost sirovinske osnove, kapaciteta, proizvodnje potrošnje te uvozna zavisnost. Osnovni nesklad predstavlja odnos razvijene prerade papira i grafičke industrije prema nerazvijenoj baznoj proizvodnji (poluceluloza, celuloza, određene vrste papira i kartona). Kapaciteti proizvodnje celuloze i drvenjače na osnovi drva četinjača premašuju domaće sirovinske mogućnosti te je potreban uvoz (oko 50% potreba) dok je korištenje prostornog drva listača za proizvodnju vlakanca veoma nisko (tek 11%), jer za to nemamo izgrađene kapacitete. Regionalni pristup razvitka pojedinih organizacija udruženog rada, bez dovoljno sagledavanja zajedničkih potreba i interesa, u uvjetima stalnog pogoršavanja stanja sirovina, uvjetovao je da se neki značajni projekti bazne proizvodnje i sirovina nisu realizirali. U posljednjih 10 godina počinje se značajnije razvijati proizvodnja poluceluloze i ambalažnih papira gdje postoje planovi proširenja proizvodnih kapaciteta. U 1979. godini u pogonima za proizvodnju vlakana, proizvedeno je oko 110.550 tona celuloze, poluceluloze i drvenjače, za što je prerađeno svega 154.000 m" listača i 278.000 m» četinjača. 3.3. Ljudski faktor U odnosu na industriju i privredu Hrvatske ovaj proizvodni kompleks U cjelini i pojedinačno po granama ima znatno lošiju strukturu zaposlenih, kako u odnosu na kvalifikacijsku tako i na starosnu strukturu, a promjene u njenu poboljšanju zaostaju. Visoka fluktuacija radne snage u šumarstvu i drvnoj industriji stalno je prisutna. Zbog otežalih uvjeta rada i profesionalnih oboljenja (posebno u šumarstvu) dolazi do odljeva i negativne selekcije radne snage. Niski osobni dohoci, posebno u preradi drva imaju utjecaj kako na otežano zapošljavanje nove radne snage tako i na odlazak kvalificiranih radnika u druge grane privrede s većim osobnim dohocima. Pitanje zapošljavanja, te strukture zaposlenih prema stupnju stručnog obrazovanja, stručne spreme za rad na radnom mjestu te starosne strukture zaposlenih jedan je od akutnih problema i ograničavajući činilac bržeg razvoja šumarstva i prerade drva. 3.4. Akumulacijska i reprodukcijska sposobnost Unatoč poboljšanju rezultata poslovanja posljednjih godina visina ostvarenog dohotka ne osigurava ni izdaleka dovoljno sredstava neophodnih za zadovoljavanje osobnih i zajedničkih potreba radnika, niti sredstava za ulaganje u proširenu reprodukciju (u nekim organizacijama i djelatnostima niti za jednostavnu reprodukciju). Zaostajanje za ostvarenim dohotkom po radniku u odnosu na reprodukcijsku cjelinu Slovenije ukazuje na objektivne mogućnosti porasta proizvod |