DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 44 <-- 44 --> PDF |
barijera. Crnogorične živice, naročito one od luje (Thuja occidentalis) ili sličnih vrsta, ako su guste i ako su posađene uz sam zid neke građevine, mogu utjecati na stvaranje izolacijskog sloja zraka između zida i živice i tako blagotvoreno djelovati na kumu. Ima podataka da se na taj način može aštediti 30% ogrijeva uslijed dobre zaštite građevina pomoću živica crnogoričnih stabala. U prirodi ima primjera, gdje vegetacija može izrazito djelovati na mikroklimu nekog kraja. Spominjemo depresije, uvale, doline i si. f;dje se obično noću slijeva hladni zrak, jer je on teži od toplog pa — prema lome — puše odozgo prema dolje. Ako se podigne barijera crnogoričnih vrsta drveća, koja će sprečavati prodiranje hladnog zraka, smanjit ćemo hladnoću i tako regulirati klimu. Gradske aglomeracije sa svojim građevinama utječu na povećavanje temperaturnih ekstrema, jer reflektirajuće površine kuća, prometnica i ostalih građevina apsorbiraju velike količine topline, koje se vrlo brzo oslobađaju zagrijavajući tako ljudski okoliš. Biljni svijet, doduše, također absorbira veliku količinu solarne radijacije tijekom dana ali je vrlo polako ispušta po noći smanjujući tako dnevne varijacije temperature a da ne govorimo o zasjeni i hladovini koju vegetacija pruža tijekom dana. 3. ESTETSKO REKREATIVNA FUNKCIJA DRVEĆA I GRMLJA Biljke su lijepe pa stimuliraju ljudske osjećaje. Napisano je bezbroj pjesama o ljepoti cvijetova, lišća, biljaka, drveća i grmlja. Pjesnici i pisci apisali su i opjevali biljke kojima pripisuju veliku ljepotu, čar, dražest i beskonačno uzbuđenje. U današnjem svijetu, koji je čovjek stvorio, biljni svijet je istinski odmor zbog raznolikosti boja, oblika, habitusa i izgleda pojedinih biljaka. Šumar koji se bavi hortikulturom može dobro iskoristiti, upotrijebiti i naglasiti karakteristike pojedinog biljnog materijala. Ali ljepota biljaka ne treba da bude korišćena subjektivno, iako estetika ovisi o ukusu, odgoju i naobrazbi čovjeka. Danas već postoji obilna literatura pomoću koje može hortikultumi dizajner djelovati tako da ljepota bude također donekle objektivna. Istina da je biljka trodimenzionalni elemenat, jer ima svoju visinu, debljinu i širinu. Ali gdjekad se mogu estetski iskoristiti samo dvije dimenzije. Sjena, silhueta ili refleks neke biljke može biti estetski mnogo važniji elemenat od same biljke. Šumar može upotrijebiti zidove, staklo ili vodu na kojima će se reflektirati sjene drveća i postignuti vrlo jaki estetski ugođaj. Kad upotrebljavamo biljku kao elemenat u oblikovanju okoliša, onda treba imati pred očima njezinu karakteristiku, koja leži u tome da se taj elemenat m i j e n j a, da on ž i v i, da r a s t e i da konačno umire. Najveći razlog za estetsku primjenu vegetacije je njezina prirodnos t za razliku od umjetno stvorenih građevina, skulptura i ostalih tvorevina. S biljkama, grmljem i drvećem može se uljepšati kulturna sredina koju je čovjek umjetno stvorio. Unošenje prirodnih elemenata — biljaka, grmlja i drveća — razbija oporost, hladnoću i tvrdoću urbane arhitekture. Velika raznolikost boja koje posjeduju cvjetovi, listovi, plodovi, grane, grančice pojedinih grmova i stabala daju šumaru i hortikulturnom dizajneru velike mogućnosti u estetskom oblikovanju pejsaža, u toliko više, što pojedine vrste cvatu i fruktificiraju u različito vrijeme. Dakako, da estetsko ko 42 |