DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 41     <-- 41 -->        PDF

peratura od 69° — 80° F( 20,5° — 26,6° C). U zatvorenim prostorijama ugodna
mikroklima se postizava zagrijavanjem, reguliranjem vlage, osvjetljenjem
itd. U otvorenim prostorima, dakako, to ne dolazi u obzir. Tu vegetacija ima
svoju funkciju koju možemo iskoristiti. Biljka jednim dijelom apsorbira direktnu
ili indirektnu radijaciju. Što više, temperatura jedne površine može
biti smanjena blagotvornim djelovanjem vegetacije čak i onda ako je ta vegetacija
niska i ne daje sjenu. Biljke i travni pokrov smanjuju temperaturu
raspršavajući svjetlo i radijaciju, apsorbirajući sunčanu radijaciju i vršeći
proces transpiracije. Nađeno je da je temperatura iznad travnjačke površine
za oko 4° — 6° C hladnija od temperature zraka iznad površine bez travnjaka.
Listopadne vrste drveća su u tom smjeru vrlo djelotvorne, jer one
ljeti rashlađuju zrak a zimi omogućuju sunčanim zrakama da dopiru do
tla. Lišće apsorbira radijaciju a time snižava temperaturu; ono izadržava
jedan dio apsorbirane topline. Pored toga, drveće svojim zasjenjivanjem
smanjuje temperaturu zraka pri zemlji. Dakako, da to smanjivanje temperature
ovisi o vrsti drveća. Za vrijeme ljetnih dana sunčana radijacija pogađa
gornju površinu krošanja stabala. Zato je taj sloj vegetacije najtopliji.
Ali srednji sloj krošanja je hladniji i tako dalje, postepeno prema tlu zrak
je sve hladniji. No tijekom noći gornji sloj vegetaoije gubi veliku količinu
topline koju ispušta radijacijom u atmosferu. Zbog toga što gornji sloj šume
brže gubi toplinu nego donji slojevi, jasno je, da gornji sloj postaje hladniji.
Zbog toga hladniji zrak s gornjeg sloja pada prema zemlji i tako dolazi
do izjednačavanja temperature u svim slojevima. Dosadašnja su istraživanja
pokazala da šuma može smanjiti temperaturu zraka tijekom dana za 3° i
više stupnjeva C.


Sunčana radijacija. Sunce je izvor klime na zemlji. Jedan dio sunčane
radijacije reflektira se od oblaka u prostor iznad zemlje; drugi dio je raspršen
u atmosferi a treći dio apsorbira CO2, vodena para i ozon u atmosferi.


Ostatak sunčane radijacije prodire direktno kroz atmosferu na zemljinu
površinu gdje je ili absorbiran ili se reflektira. Prema tome sunčana radijacija
može biti primljena ili direktno od sunca ili indirektno, tj. reflektiranjem
sa predmeta u atmosferi ili na zemlji. Drveće, grmlje i travni
pokrov mogu dobro poslužiti za reguliranje sunčane radijacije, bilo da zasjenjuju
sunce, bilo da sprečavaju reflektirajući! radijaciju s pojedinih
predmeta. Vegetacija djeluje tako da jedan dio sunčane radijacije apsorbira,
drugi dio reflektira i treći dio propušta kroz lišće. Listopadne vrste drveća
tijekom vegetacije vrlo povoljno reguliraju sunčanu radijaciju, pogotovu
za vrijeme ljetnih žega u umjerenom klimatu. Kad lišće odpadne, u tom
je klimatu sunčana radijacija dobro došla za razliku od mediteranske i
tropske klime gdje se bolji uspjeh postiže pomoću zimzelenih vrsta drveća.
Drveće, grmlje i travni pokrov ili njihova kombinacija vrlo su djelotvorni
elementi u smanjivanju direktne ili indirektne sunčane radijacije. Oni apsorbiraju
toplinu, pružaju zasjenu na zidovima i na tlu li stvaraju jednu izolacijsku
zonu zraka. Vegetacija apsorbira više sunčane topline tijekom dana
a ispušta je polagano tijekom noći. Prema tome vegetacija ne samo da rashlađuje
dnevnu temperaturu zraka nego povećava večernju temperaturu
zraka i tako ublažava razlike između danjih i noćnih temperatura.