DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Drveće i grmlje može biti vrlo dobro iskorišćeno sa svrhom da se odvijanje prometa i kretanje ljudi vrši po određenom sistemu. Grmlje i drveće ukljepšava okoliš kad se ono upotrebljava kao vodilja za pješake; svakako je to ljepše i ugodnije negoli žica ili plot ili neka druga ograda. Dakako, da hortikulturni dizajneri treba da dobro razmisle o tome koje će vrste upotrebljavati. S jedne strane treba da budu te vrste funkcionalne a s druge strane valja da su te vrste otporne na različita oštećenja i eventualna zagađenja. Pored toga treba se odlučiti za odgovarajuću visinu, razmak i eventualnu širinu (debljinu) nasada. U hortikulturnoj literaturi je detaljno razrađen sistem upotrebe biljaka za kontrolu kretanja pješaka, koji se temelji na karakteristikama pojedinih biljaka, njihovih svojstava i načina uzgoja. Kao vrlo uspješne u tom smjeru spominju se ove biljke: Rosa rugosa, Rosa hugonis, Ribes alpinum, Rhamnus cathartica, Lonicera nitida, Physocarpus opulifolius i dr. Što se tiče biljaka koje bi poslužile u kontroli prometa nema dosad mnogo istraživanja. Spominjemo samo rezultate ANDREW J. WHITE, koji je istraživao otpornost Rosa multiflora-e na oštećenja koja izazivaju automobili i kamioni svojim kotačima. Slična istraživanja pokazuju da treba za tu svrhu saditi što fleksibilnije i elastične biljke koje su osim toga otporne na plinove koje ispuštaju vozila. U tom smjeru spominjeno iz literature za tu svrhu ove vrste: Vrste koje dobro podnose gradske uvjete: Picea pungens Engelm., Chamaecyparis Lawsoniana, Pinus nigra L., Juniperus sabina L., Libocedrus decurrens Torr., Liquidambar styraciflua L., Ulmus pumila L., Monis alba L., Qucrcus biocolor Willd., Juglans regia L., Populus simonii Car., Tilia tomentosa Much., T. argentea Desf., T. platyphyllos Scop., Buxus sempervirens L., Spiraea albiflora Mig., Cotoneaster integerrima Med., Malus prunifolia Willd., Deutzia gracilis Sieb., Gymnocladus dioica L. K. Koch,. Caragana arborescens Lam., Eleagnus angustifolia L., Acer rubrum L., A. ginala Maxim., Conuts alba L., Hedera helix L., Syringa Josihaea Jacq. — vrste koje dobro podnose dim i prašinu u zraku: Sciea sitehensis Bonq., Thuja sp. L., Taxus cuspidata Sieb., Magnolia grandifolia L., Mahonia aquifolium Purch., Platanus acerifolia Ait., Ulmus »Cornuta « David Rahd., Quercus polustrio Muench., Populus alba L., P. deloides Mar., Salix alba L., Crataegus sp. L., Cotoneaster horizontalis Dene., Sophora japonica L. 2. KLIMATSKA FUNKCIJA DRVEĆA I GRMLJA Četiri su glavna elementa klime koji utječu na čovjeka: temperatura zraka, sunčana radijacija, oborine i vlaga te vjetar. Temperatura zraka. Čovječje tijelo prima i izbacuje toplinu; prima je apsorpcijom direktno od sunca ili od reflektirajućih predmeta ili od drugih radijacija. Čovjek u tom pogledu djeluje kao radijator; kad je uspostavljena ravnoteža između primanja i izbacivanja topline, čovjeku je ugodno. Zato se govori o zonama ugodne temperature. No te zone nisu jednake za sve regije. Tako na pr. za Engleze ugodna temperatura se kreće od 58° — 7011 F. (14,4" — 21,1" C), a za Amerikance — prema nekim autorima — to je tem38 |