DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Šum. list 105:35-1981. UPOTREBA DRVEĆA I GRMLJA U UREĐIVANJU ČOVJEKOVA OKOLIŠA Prof. dr Dušan KLEPAC — Doc. dr Šime MEŠTROVIČ Šumarski fakultet u Zagrebu UVOD U uređivanju čovjekova okoliša (okoline ili sredine) vegetacija a naročito drveće i grmlje igra vrlo važnu ulogu. Ono se može koristiti u različite svrhe. U ovom radu pokušat ćemo obraditi uglavnom tri funkcije drveća i grmlja: 1. inžinjersku, 2. klimatsku i 3. estetsko-rekreativnu. Inžinjerska upotreba drveća i grmlja ima višestruku svrhu. Inžinjer se pomoću vegetacije bori protiv erozije; pomoću vegetacije on može ublažili i smanjiti pretjeranu buku; koristeći vegetaciju inžinjer može pročistiti zrak; vegetacija mu može poslužiti u sistematiziranju prometa; pomoću nje on može smanjiti ili ublažiti pretjerano blještanje i reflektiranje svijetla. Drveće i grmlje povoljno utječe na klimatske elemente (temperatura zraka, sunčana radijacija, oborine i vlaga te vjetar) stvarajući posebnu mikroklimu. Zbog svoje ljepote, svježine i privlačivosti vegetacija se uvelike koristi za uljepšavanje okoliša u kome čovjek živi. 1. INŽENJERSKA UPOTREBA DRVEĆA I GRMLJA Drveće, grmlje, prizemno rašće i travnjaci mogu poslužiti u borbi protiv erozije; ono se može koristiti za ublaživanje pretjerane buke, za pročišćavanje zraka od raznih polutanata (onečišćivači), za lakše odvijanje prometa, za sprečavanje pretjeranog blještanja i reflektiranja svijetla itd. itd. Nabrojene funkcije vegetacije neki autori svrstavaju u grupu »inžinjerskih upotreba« za razliku od klimatoloških i estetskih upotreba vegetacije. Tijekom svog djelovanja čovjek je često narušio prirodni ekosustav i njegovu ravnotežu s vrlo nepoželjnim posljedicama. Jedna od najmarkantnijih takvih posljedica je erozij a tl a koja se može definirati kao gubitak tla djelovanjem vode ili vjetra. Stupanj ili jačina erozije tla ovisi o ekspoziciji tla prema djelovanju vode ili vjetra, o klimi, o tipu tla, o nagibu i površini tla itd. Voda je najčešći uzrok erozije. Biljke mogu poslužiti u borbi protiv erozije i to najmanje u tri pravca. Lišće, grane i grančice čine zaštitnu površinu koja sprečava brzo doticanje oborina do tla. Drugo, korijenje u zemlji čini sa zemljom vrlo poroznu masu koja zadržava vodu. I 35 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 38 <-- 38 --> PDF |
treće, otpalo lišće, mrtve grane i grančice, koje su otpale na tlo, povećavaju organsku materiju u tlu i tako ga razrahljuju i ujedno omogućavaju veću apsorpciju vode. Danas postoji veliki broj uspješnih primjera kontrole erozije uz pomoć vegetacije. Analogno tome vrši se kontrola eolske erozije. Buk a je poseban problem u urbanim zonama. Taj problem postaje iz dana u dan sve veći. Eksperti koji se bave akustikom zovu ga »nevidljivim zagađenjem« atmosfere. Oni nas upozoravaju da je buka narasla do te mjere da je opasna za ljudsko zdravlje i život čovjeka. Zato treba nastojati smanjiti ili ublažiti buku. Smanjenje buke nastaje ili uslijed udaljavanja od njezina izvora ili uslijed uvođenja barijera između izvora zvukova i onih koji te zvukove primaju. Takve barijere mogu biti različite. Najuspješnije u tom pogledu su biljke. One imaju to svojstvo da djelomično apsorbiraju zvukove te tako direktno djeluju na smanjenje buke; one to čine također indirektno i to na taj način što uvjetuju promjenu klime pa tako djeluju na ublažavanje buke. Biljke skreću i odbijaju zvukove. Lišće drveća zbog svoje fleksibilnosti i mekoće apsorbira zvukove; debele grane i deblo skreću zvukove sa svog smjera. U SAD je AYLOR izvršio pokuse u tom pravcu i došao do ovog zaključka: jedna barijera šumskog pojasa 30 metara razmaka od izvora zvuka do primatelja, smanjuje jačinu zvuka na onu istu mjeru koja bi se postignula da nema te barijere na udaljenosti od 75 metara od izvora zvuka. Ili drugim riječima: šumska barijera debljine od 30 metara, smanjuje buku za 7 decibela. Često se citiraju istraživanja KNUDSENA koji je našao da živica pačempresa, široka (debela) 60 cm, smanjuje buku za 4 decibela. Također ima podataka prema kojima travne površine u odnosu na asfaltirane površine uz prometnice smanjuju buku za 50%. U američkoj praksi pokazalo se uspješnim podizanje zelenih barijera koje su široke oko 10 metara, pogotovu ako su sastavljene od grmlja i crnogoričnih vrsta drveća zajedno. Takve se zelene barijere podižu uz autoputove. Iako smanjivanje buke pomoću biljaka gdjekad iznosi samo nekoliko decibela, ne treba izgubiti iz vida psihološki i estetski efekt koga imaju zelene barijere u formi drvoreda i živica. Ako neku buku ne možemo potpuno ukloniti, ipak može biti vrlo korisno da je »maskiramo« pomoću drugih zvukova koji nisu neugodni kao na pr. žubor vode, muzika, šuštanje lišća i si. Biljke a naročito drveće imaju svojstvo da pored toga što absorbiraju jedan dio neugodnih zvukova, prouzrokuju ugodne zvukove i privlače ptice i druge životinje koje mogu svojim pjevanjem i cvrkutanjem pridonijeti u ublažavanju neugodnih zvukova. Kao primjer spominjemo trepetljiku, jablan, brezu, bagrem, am. crveni hrast, liriodendron, bambus, casuarinu i si. Danas se mnogo govori i piše o zagađenju i pročišćavanju zra k a, ali — čini se — da nije dovoljno uzel u obzir najveći izvor pročišćavanja zraka. To je vegetacija. Ona pročišćuje i održava naš zrak. Vegetacija to čini sličnim putem kao što to rade klimatski uređaji u našim modernim stanovima regulirajući nam temperaturu, vlagu, cirkulaciju i čistoću zraka. Biljke reguliraju temperaturu zraka, njegovo kretanje i vlagu u njemu. Biljke čiste zrak putem fotosinteze; u prisustvu sunčane svjetlosti one uzimlju iz zraka ugljični dioksid a vraćaju u atmosferu kisik. U francuskoj literaturi se spominje da jedan hektar šuma za vrijeme jedne vegetacijske periode može fiksirati 6 do 10 tona ugljičnog dioksida i osloboditi 12 do 20 tona kisika obogaćenog eteričnim uljima. Možemo reći da je kisik vitalni elemenat za sve |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 39 <-- 39 --> PDF |
životinje i čovjeka kao što je ugljični dioksid vitalni spoj za biljke. Prema tome biljke možemo koristiti za pročišćavanje zraka. Što se tiče zagađenosti zraka, ona je različita. Uz pomoć zelenih barijera uzduž autoputova moguće je pročistiti zrak procesom oxigenizacije što će reći obogaćivanje zraka kisikom. Drugi proces je miješanje svježega ali »čistoga« zraka sa zagađenim zrakom. Analogno imamo u modernim stanovima: mehanički pročišćivači zraka tjeraju svježi zrak u prostoriju u kojoj se nalazi nečisti, ustajali zrak. Biljke također miješaju svježi zrak sa zagađenim, no mjesto da tjeraju jedan zrak u drugi, one obogaćuju zrak kisikom a kad je zrak obogaćen kisikom iznad, ispod i okolo drveća, tada nastaje miješanje toga zraka sa smradom. Biljke također uklanjaju iz zraka različite nečistoće kao što su prašina, dim, pepeo, smog, plinovi, smrad, polen i slično. Na pr. jedno bukovo stablo na osami transpirira za vrijeme jednog ljetnog dana oko 330 litara vode. Jedan hektar zrelog voćnjaka dnevno istranspirira oko 1.500 tona vode. Biljke transpiriraju velike količine vode te djeluju i u tom smjeru kao pročišćivači zraka, jer se na njihovu lišću formiraju kapljice vode. Analogni je postupak kod mehaničkih pročišćivača zraka, koji uspostavljaju kontakt između zraka i vode sa svrhom da se ukloni toplina i vlaga sa nečistoćom u zraku. Isto tako, kao što u zatvorenim prostorijama upotrebljavamo različite »sprejeve« da bi uklonili neugodne mirise, to u prirodi obavljaju biljke koje imaju penetrantne i ugodne mirise. A. BERNATZKY je konstatirao da bi jedan stanovnik u centru grada trebao oko 30 do 40 m- zelene površine (drveće, grmlje, prizemno rašće i trave) za podmirenje potreba na kisiku. Biljke izgraju također veliku ulogu u otklanjaju različitih čestica koje zagađuju zrak. A. BERNATZKY je mjerenjem utvrdio da na ulicama s drvoredima ima 3 do 4 puta manje čestica prašine nego u tim istim ulicama bez drvoreda. MELDAU je našao da je jedan hektar bukove šume u stanju da ekstrahira iz zraka 4 tone prašine godišnje i veže tu prašinu u sloj humusa. PINDARD, WILKINS I MEETHAM izvješćuju da Hyde Park u površini od jedne kvadratne milje (2,6 km2) smanjuje koncentraciju smoga za 28%. LANDSBERG ističe da šumski pojas, širok 180 metara, može smanjiti količinu prašine za 75%. Neovisno od LANDSBERGA sličan je rezultat dobio u našoj zemlji MEŠTROVIĆ (1976): »Kultura alpskog bora širine 230 metara zadrži na krošnjama u svojoj unutrašnjosti 70% ukupne količine prašine koja dođe do nje«. Ruski autori — HALYNZHNYI i drugi — navode da 500 metara široki zeleni pojas smanjuje koncentraciju S02 za 70% a koncentraciju NO za 67%. Biljke mogu djelovati ne samo kao pročišćivači zraka putem oksigenizacijc i uklanjanja plinskih dijelova u zraku nego mogu djelovati i tako da odstranjuju različite krute polutante iz zraka. Kultura alepskog bora apsorbira oko 50% ukupne količine S02 koji kroz nju prolazi i 25%> koncentracije dima koji dođe do kulture — MEŠTROVIĆ (1976). U f rancuskoj literaturi se spominje da jedan hektar šume zadrži godišnje oko 30 do 80 tona prašine. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Drveće i grmlje može biti vrlo dobro iskorišćeno sa svrhom da se odvijanje prometa i kretanje ljudi vrši po određenom sistemu. Grmlje i drveće ukljepšava okoliš kad se ono upotrebljava kao vodilja za pješake; svakako je to ljepše i ugodnije negoli žica ili plot ili neka druga ograda. Dakako, da hortikulturni dizajneri treba da dobro razmisle o tome koje će vrste upotrebljavati. S jedne strane treba da budu te vrste funkcionalne a s druge strane valja da su te vrste otporne na različita oštećenja i eventualna zagađenja. Pored toga treba se odlučiti za odgovarajuću visinu, razmak i eventualnu širinu (debljinu) nasada. U hortikulturnoj literaturi je detaljno razrađen sistem upotrebe biljaka za kontrolu kretanja pješaka, koji se temelji na karakteristikama pojedinih biljaka, njihovih svojstava i načina uzgoja. Kao vrlo uspješne u tom smjeru spominju se ove biljke: Rosa rugosa, Rosa hugonis, Ribes alpinum, Rhamnus cathartica, Lonicera nitida, Physocarpus opulifolius i dr. Što se tiče biljaka koje bi poslužile u kontroli prometa nema dosad mnogo istraživanja. Spominjemo samo rezultate ANDREW J. WHITE, koji je istraživao otpornost Rosa multiflora-e na oštećenja koja izazivaju automobili i kamioni svojim kotačima. Slična istraživanja pokazuju da treba za tu svrhu saditi što fleksibilnije i elastične biljke koje su osim toga otporne na plinove koje ispuštaju vozila. U tom smjeru spominjeno iz literature za tu svrhu ove vrste: Vrste koje dobro podnose gradske uvjete: Picea pungens Engelm., Chamaecyparis Lawsoniana, Pinus nigra L., Juniperus sabina L., Libocedrus decurrens Torr., Liquidambar styraciflua L., Ulmus pumila L., Monis alba L., Qucrcus biocolor Willd., Juglans regia L., Populus simonii Car., Tilia tomentosa Much., T. argentea Desf., T. platyphyllos Scop., Buxus sempervirens L., Spiraea albiflora Mig., Cotoneaster integerrima Med., Malus prunifolia Willd., Deutzia gracilis Sieb., Gymnocladus dioica L. K. Koch,. Caragana arborescens Lam., Eleagnus angustifolia L., Acer rubrum L., A. ginala Maxim., Conuts alba L., Hedera helix L., Syringa Josihaea Jacq. — vrste koje dobro podnose dim i prašinu u zraku: Sciea sitehensis Bonq., Thuja sp. L., Taxus cuspidata Sieb., Magnolia grandifolia L., Mahonia aquifolium Purch., Platanus acerifolia Ait., Ulmus »Cornuta « David Rahd., Quercus polustrio Muench., Populus alba L., P. deloides Mar., Salix alba L., Crataegus sp. L., Cotoneaster horizontalis Dene., Sophora japonica L. 2. KLIMATSKA FUNKCIJA DRVEĆA I GRMLJA Četiri su glavna elementa klime koji utječu na čovjeka: temperatura zraka, sunčana radijacija, oborine i vlaga te vjetar. Temperatura zraka. Čovječje tijelo prima i izbacuje toplinu; prima je apsorpcijom direktno od sunca ili od reflektirajućih predmeta ili od drugih radijacija. Čovjek u tom pogledu djeluje kao radijator; kad je uspostavljena ravnoteža između primanja i izbacivanja topline, čovjeku je ugodno. Zato se govori o zonama ugodne temperature. No te zone nisu jednake za sve regije. Tako na pr. za Engleze ugodna temperatura se kreće od 58° — 7011 F. (14,4" — 21,1" C), a za Amerikance — prema nekim autorima — to je tem38 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 41 <-- 41 --> PDF |
peratura od 69° — 80° F( 20,5° — 26,6° C). U zatvorenim prostorijama ugodna mikroklima se postizava zagrijavanjem, reguliranjem vlage, osvjetljenjem itd. U otvorenim prostorima, dakako, to ne dolazi u obzir. Tu vegetacija ima svoju funkciju koju možemo iskoristiti. Biljka jednim dijelom apsorbira direktnu ili indirektnu radijaciju. Što više, temperatura jedne površine može biti smanjena blagotvornim djelovanjem vegetacije čak i onda ako je ta vegetacija niska i ne daje sjenu. Biljke i travni pokrov smanjuju temperaturu raspršavajući svjetlo i radijaciju, apsorbirajući sunčanu radijaciju i vršeći proces transpiracije. Nađeno je da je temperatura iznad travnjačke površine za oko 4° — 6° C hladnija od temperature zraka iznad površine bez travnjaka. Listopadne vrste drveća su u tom smjeru vrlo djelotvorne, jer one ljeti rashlađuju zrak a zimi omogućuju sunčanim zrakama da dopiru do tla. Lišće apsorbira radijaciju a time snižava temperaturu; ono izadržava jedan dio apsorbirane topline. Pored toga, drveće svojim zasjenjivanjem smanjuje temperaturu zraka pri zemlji. Dakako, da to smanjivanje temperature ovisi o vrsti drveća. Za vrijeme ljetnih dana sunčana radijacija pogađa gornju površinu krošanja stabala. Zato je taj sloj vegetacije najtopliji. Ali srednji sloj krošanja je hladniji i tako dalje, postepeno prema tlu zrak je sve hladniji. No tijekom noći gornji sloj vegetaoije gubi veliku količinu topline koju ispušta radijacijom u atmosferu. Zbog toga što gornji sloj šume brže gubi toplinu nego donji slojevi, jasno je, da gornji sloj postaje hladniji. Zbog toga hladniji zrak s gornjeg sloja pada prema zemlji i tako dolazi do izjednačavanja temperature u svim slojevima. Dosadašnja su istraživanja pokazala da šuma može smanjiti temperaturu zraka tijekom dana za 3° i više stupnjeva C. Sunčana radijacija. Sunce je izvor klime na zemlji. Jedan dio sunčane radijacije reflektira se od oblaka u prostor iznad zemlje; drugi dio je raspršen u atmosferi a treći dio apsorbira CO2, vodena para i ozon u atmosferi. Ostatak sunčane radijacije prodire direktno kroz atmosferu na zemljinu površinu gdje je ili absorbiran ili se reflektira. Prema tome sunčana radijacija može biti primljena ili direktno od sunca ili indirektno, tj. reflektiranjem sa predmeta u atmosferi ili na zemlji. Drveće, grmlje i travni pokrov mogu dobro poslužiti za reguliranje sunčane radijacije, bilo da zasjenjuju sunce, bilo da sprečavaju reflektirajući! radijaciju s pojedinih predmeta. Vegetacija djeluje tako da jedan dio sunčane radijacije apsorbira, drugi dio reflektira i treći dio propušta kroz lišće. Listopadne vrste drveća tijekom vegetacije vrlo povoljno reguliraju sunčanu radijaciju, pogotovu za vrijeme ljetnih žega u umjerenom klimatu. Kad lišće odpadne, u tom je klimatu sunčana radijacija dobro došla za razliku od mediteranske i tropske klime gdje se bolji uspjeh postiže pomoću zimzelenih vrsta drveća. Drveće, grmlje i travni pokrov ili njihova kombinacija vrlo su djelotvorni elementi u smanjivanju direktne ili indirektne sunčane radijacije. Oni apsorbiraju toplinu, pružaju zasjenu na zidovima i na tlu li stvaraju jednu izolacijsku zonu zraka. Vegetacija apsorbira više sunčane topline tijekom dana a ispušta je polagano tijekom noći. Prema tome vegetacija ne samo da rashlađuje dnevnu temperaturu zraka nego povećava večernju temperaturu zraka i tako ublažava razlike između danjih i noćnih temperatura. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Oborine i vlaga. Vegetacija regulira oborine u svim oblicima — kiša, snijeg, magla, rosa, mraz, tuča itd. — To čini vegetacija putem lišća, grana, grančica, kore i debla zadržavajući i filtrirajući spomenute oborine. Na taj način oborine, vlaga i radijacija oko vegetacije, ispod nje i iznad nje, modificiraju temperaturu zraka do te mjere da je to značajno za ljudski okoliš. Jedno od važnijih pitanja koje se nameće, jest: »Do koje mjere biljke mogu utjecati na oborine kao na jedan od elemenata klime?«. Neke oborine, koje padaju na biljni pokrov, uopće ne dođu do tla. Količina oborina, koja dopire do tla, varira, što ovisi ne samo o vrstama drveća nego i sklopu i obraslosti pokrova. Novije studije su pokazale da je u jednoj dobro sklopljenoj borovoj šumi samo 60 % oborina došlo do tla. Radi ilustracije citirat ćemo neke rezultate američkih istraživanja u tom pravcu pa ćemo za pojedine vrste drveća navesti postotke koji označavaju količinu oborina koja dolazi do tla: Larix leptolepis 69,6%, Thuja plicata 63,4 %, Pinus nigra 52,1%, Queraus rubra 67,6 %, Picea omorica 59,3%, Picea abies 51,9%, Chamaecyparis Lawzoniana 55,6%, Abies grandis 49,2%, Quercus petrea 64,5%, Tsuga heterophylla 53,3%, Pseudotsuga taxifolia 50%. OVINGTON (1954) je našao, da za vrijeme laganih kiša crnogrične vrste drveća zadržavaju oko pet puta veću količinu vode nego listopadne vrste drveća. Ali nakon velikih pljuskova ipak lišće i granje ne mogu više zadržavati vodu pa se tada prilične količine vode slijevaju na tlo. Drveće i grmlje djeluje također u smjeru povećavanja oborina iznad njih. Lisne površine prouzrokuju povećanje transpiracije vode iz zemlje kroz biljku u atmosferu neposredno iznad biljke. Vlažnost je zraka u šumi veća za oko 30 % od one u gradskim stambenim površinama. JOHN CAREW sa Sveučilišta u Mičigenu je proračunao da u jednom jedinom ljetnom danu jedan akar (ili 0.405 ha) tratine izgubi 9.000 litara vode transpiracijom i evaporacijom, što iznosi oko 2,2 litre/m2 dnevno tijekom ljeta. Drveće i grmlje sprečavaju evaporaciju vlage iz tla u atmosferu; na taj način oni zadržavaju vlagu u tlu. Budući da biljke apsorbiraju i filtriraju sunčanu radijaciju, pošto upijaju jedan dio oborina, jer transpiriraju vodu u atmosferu i jer smanjuju evaporaciju iz tla, ispod biljnog pokrova stvara se mi- k r o k 1 i m a. Relativno visoka vlaga i maleni stupanj evaporacije iz tla djeluju na stabilizaciju temperature zraka — zadržavajući tu temperaturu na nižim vrijednostima tijekom dana i sprečavajući da se ta temperatura jače spusti preko noći. Oborine koje padnu na tlo kroz sloj grmlja ili drveća dulje se zadržavaju na tlu nego kad one padnu na tlo direktno bez sloja grmlja i drveća. Spo sobnost biljaka da upijaju jedan dio oborina i da ih sprečaju u brzom dotoku do tla povoljno utječe na smanjenje erozije tla, u toliko više, što je šumsko tlo porozno pa ima veću sposobnost da zadržava vlagu. Zanimljivo je i djelovanje vegetacije na maglu. Na iglicama crnogoričnih vrsta drveća kao i na gornjoj i donjoj strani lišća listača tijekom jutra ili kasnije magla se kondenzira i u obliku kapljica vode pada na tlo. Slično se događa s rosom sam u manjoj mjeri. Što se tiče snijega, drveće i grmlje jače upija i zadržava snježne pahuljice nego kapi kiše, jer su snježne pahuljice lakše, veće i |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 43 <-- 43 --> PDF |
jer padaju manjom brzinom. Grmlje i drveće može poslužiti u zaštiti od snježnih padavina i nanosa. U tom smjeru podižu se živice i pojasevi sa svrhom da zaustave nanose snijega. Vjetar. Kretanje zraka — pogotovu ako nije pretjerano — može biti ugodno i korisno, no ako je brzina prevelika, ono može prouzrokovati velike klimatske neugodnosti i može pričiniti štete za ljude i za njihova dobra. Drveće i grmlje mogu poslužiti za reguliranje nepovoljnog djelovanja vjetra. U tom pogledu crnogorične vrste drveća su vrlo djelotvorne. Tako se na pr. u literaturi spominje djelovanje jednog nasada Pinus nigra, var. austriaca (crni bor) koji je bio visok 6 metara a smanjio je brzinu vjetra od 12 na svega 3 milje i to na potezu širokom 12 metara od nasada. Dosadašnja iskustva u SAD su pokazala da se brzina vjetra može smanjiti za 50% na potezu koji je 10 do 20 puta veći od visine vjetrobranog pojasa. Dakako, da spomenuti postotak ovisi o visini vjetrobranog pojasa, o njegovoj gustoći, vrste drveća itd. Visina vjetrobranog pojasa vrlo je važna, jer što su stabla viša, to vjetrobrani pojas postaje sve otvoreniji tako da se događa da jedan drvored visokih stabala mjesto da smanjuje brzinu vjetra, može imati protivno djelovanje. U literaturi se spominju različiti pokusi; čini se da se maksimalna zaštita od vjetra postiže na potezu koji je tri do pet puta veći od visine stabala zaštitnog pojasa. S obzirom na to da vjetrovi tijekom godine mijenjaju svoj smjer, potrebno je izabrati takve vrste drveća koje će pružiti najbolje rješenje. Na pr. gusta živica tuja (Thuja oceidentalis) može po zimi smanjiti prodiranje sjeverozapadnog hladnog vjetra i tako utjecati na smanjenje hladnoće kao što ljeti ta ista živica može djelovati u smislu održavanja svježine, jer ne dopušta prodiranje toplog zraka iz istog smjera. Udarci, vjetra, koji mogu biti neugodni za promet dadu se ublažiti sadnjom drvoreda uzduž prometnica. Funkcionalna upotreba drveća i grmlja i uopće bilja je višestruka i vrlo je teško odvojiti jednu funkciju od druge, jer su one povezane. W. BACH i E. MATHEWS u svojoj radnji »The importance of Green Areas in Urban Planning« kažu ovo: »Vjetar je jedan od najvažnijih klimatskih elemenata u urbanom planiranju, jer je disperzija zagađenog zraka i ljudska udobnost vrlo jako ovisna baš o tom elementu«. Vjetrovi koji su suviše jaki prouzrokuju vijavice na ulicama donoseći na momente velike količine zagađenog zraka koji se onda zavlači u kuće, stanove, urede itd. Ako su vjetrovi slabi, oni dovode do stagnacije zraka što može biti također nepovoljno, jer se ne može ukloniti nečistoća i zagađenost u amtosferi. Idealni sistem ventilacije zraka može spriječiti stvaranje vrtloga vjetrova i omogućiti širenje strujanja povjetaraca koji dolaze iz polja ili susjednih šumaraka, zelenih površina ili drugih nasada. To se može postići osnivanjem jednog odgovarajućeg prostornog sistema »zelenih površina«. Reguliranjem brzine i jačine vjetra pomoću grmlja i drveća istovremeno se regulira i temperatura. Tako će na pr. temperatura zraka iza zaštitnih pojaseva crnogoričnih vrsta drveća biti nekoliko stupanja viša nego ispred tih |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 44 <-- 44 --> PDF |
barijera. Crnogorične živice, naročito one od luje (Thuja occidentalis) ili sličnih vrsta, ako su guste i ako su posađene uz sam zid neke građevine, mogu utjecati na stvaranje izolacijskog sloja zraka između zida i živice i tako blagotvoreno djelovati na kumu. Ima podataka da se na taj način može aštediti 30% ogrijeva uslijed dobre zaštite građevina pomoću živica crnogoričnih stabala. U prirodi ima primjera, gdje vegetacija može izrazito djelovati na mikroklimu nekog kraja. Spominjemo depresije, uvale, doline i si. f;dje se obično noću slijeva hladni zrak, jer je on teži od toplog pa — prema lome — puše odozgo prema dolje. Ako se podigne barijera crnogoričnih vrsta drveća, koja će sprečavati prodiranje hladnog zraka, smanjit ćemo hladnoću i tako regulirati klimu. Gradske aglomeracije sa svojim građevinama utječu na povećavanje temperaturnih ekstrema, jer reflektirajuće površine kuća, prometnica i ostalih građevina apsorbiraju velike količine topline, koje se vrlo brzo oslobađaju zagrijavajući tako ljudski okoliš. Biljni svijet, doduše, također absorbira veliku količinu solarne radijacije tijekom dana ali je vrlo polako ispušta po noći smanjujući tako dnevne varijacije temperature a da ne govorimo o zasjeni i hladovini koju vegetacija pruža tijekom dana. 3. ESTETSKO REKREATIVNA FUNKCIJA DRVEĆA I GRMLJA Biljke su lijepe pa stimuliraju ljudske osjećaje. Napisano je bezbroj pjesama o ljepoti cvijetova, lišća, biljaka, drveća i grmlja. Pjesnici i pisci apisali su i opjevali biljke kojima pripisuju veliku ljepotu, čar, dražest i beskonačno uzbuđenje. U današnjem svijetu, koji je čovjek stvorio, biljni svijet je istinski odmor zbog raznolikosti boja, oblika, habitusa i izgleda pojedinih biljaka. Šumar koji se bavi hortikulturom može dobro iskoristiti, upotrijebiti i naglasiti karakteristike pojedinog biljnog materijala. Ali ljepota biljaka ne treba da bude korišćena subjektivno, iako estetika ovisi o ukusu, odgoju i naobrazbi čovjeka. Danas već postoji obilna literatura pomoću koje može hortikultumi dizajner djelovati tako da ljepota bude također donekle objektivna. Istina da je biljka trodimenzionalni elemenat, jer ima svoju visinu, debljinu i širinu. Ali gdjekad se mogu estetski iskoristiti samo dvije dimenzije. Sjena, silhueta ili refleks neke biljke može biti estetski mnogo važniji elemenat od same biljke. Šumar može upotrijebiti zidove, staklo ili vodu na kojima će se reflektirati sjene drveća i postignuti vrlo jaki estetski ugođaj. Kad upotrebljavamo biljku kao elemenat u oblikovanju okoliša, onda treba imati pred očima njezinu karakteristiku, koja leži u tome da se taj elemenat m i j e n j a, da on ž i v i, da r a s t e i da konačno umire. Najveći razlog za estetsku primjenu vegetacije je njezina prirodnos t za razliku od umjetno stvorenih građevina, skulptura i ostalih tvorevina. S biljkama, grmljem i drvećem može se uljepšati kulturna sredina koju je čovjek umjetno stvorio. Unošenje prirodnih elemenata — biljaka, grmlja i drveća — razbija oporost, hladnoću i tvrdoću urbane arhitekture. Velika raznolikost boja koje posjeduju cvjetovi, listovi, plodovi, grane, grančice pojedinih grmova i stabala daju šumaru i hortikulturnom dizajneru velike mogućnosti u estetskom oblikovanju pejsaža, u toliko više, što pojedine vrste cvatu i fruktificiraju u različito vrijeme. Dakako, da estetsko ko 42 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 45 <-- 45 --> PDF |
rišćenje vegetacije treba da je u skladu s ostalim funkcijama vegetacije koje se od nje traže. Bilo kako bilo, čovjek voli raznolikost boja s time da u svako doba može naći po neki cvijet. Zato je potrebno izvršiti kombinaciju vrsta drveća i grmlja imajući pred očima vrijeme cvatnje, boju i ostale karakteristike. Od svih elemenata koji se upotrebljavaju u arhitekturi ili građevinarstvu uređenja okoliša, biljke su najdinamičnije. To su elementi koji se stalno mijenjaju u svom obliku. Tijekom dana oni su obasjani suncem a po noći eventualno umjetnom rasvjetom. Tijekom godine vidimo ih u različitim aspektima s lišćem, bez lišća, u cvatu, s plodovima i bez njih. Biljke, kao i ljudi i životinje prolaze kroz ciklus rađanja, rastenja, odumiranja i smrti. Postoji također svojstvena dinamika biljaka u njezinom okolišu. Biljke se giblju pod utjecajem vjetra, one reflektiraju sunčane trake, one se sjaju od kapljica kiše, one se smrzavaju od mraza i snijega, da bi se opet probudile i oživile u proljeće. Pomoću grmlja i drveća šumar odnosno hortikulturni dizajner može maskirati neke građevine koje ne djeluju dovoljno estetski. On može isto tako neke objekte učiniti vidljivim i upadljivim, maskirajući s jedne strane jedno što treba prikriti i otvarajući drugo što je zanimljivo i lijepo. Još više, šumar ili hortikulturni dizajner može vegetaciju koristiti za kontrolu perspektive. On je u mogućnosti da odmakne ili da privuče pogled na neke objekte. To može postići pomoću boje, visine, teksture i ostalih svojstava vegetacije i njezinog favoriziranja. Hortikulturni dizajner može povećati estetski efekt u određenim prilikama; moguće je promijeniti smjer promatranja, slušanja i osjećaja koristeći i kombinirajuće grupe grmlja i stabala tako da se usmjeruje pogled čovjeka na ono što je lijepo i ugodno a da se sakrije ono što je ružno i neugodno. Biljke se također koriste estetski, jer su atraktivne. Ali one nisu privlačive samo za ljude nego i za životinje a naročito za ptice, jer one tamo nalaze plodove, jagode, bobe, sjemenje, ličinke, gusjenice i drugo. Pored toga nasadi grmlja i drveća najbolje su sklonište za ptice. A što ima ljepše od lijepog parka punog različitih ptica pjevica počevši od slavuja, ševe, sjenice, štiglića, palčića, kosa, djetlica i drugih. K tome ptice su najbolja zaštita vegetacije protiv različitih štetnika. Zato treba posebnu pažnju posvetiti uzgoju ptica u zelenim nasadima. Osim toga biljke imaju to svojstvo da mogu djelovati u smislu objedinjavanja i harmoniranja raštrkanih građevnih objekata. Različiti znakovi, reklame, telefonske žice, antene, automobili i ostala prometna sredstva utječu na to da okoliš dobiva više-manje kaotičan izgled. U stvari okoliš koga je čovjek stvorio karakterističan je po tome što mu nedostaje jedinstvo harmonije. Biljke imaju karakteristiku da djeljuju mirno te unose sklad u okoliš. Zbog svoje relativne sličnosti, zbog boja, oblika i teksture, moće se reći, da´biljke objedinjuju, organiziraju i sintetiziraju okoliš. Biljke se mogu upotrijebiti također ako u okolišu želimo nešto posebno istaknuti ili naglasiti bilo sadnjom pojedinačnih egzotičnih stabala kao solitera, bilo da ih grupiramo u različitim oblicima i formama. Pomoću različitih nasada možemo raspoložiti i osvježiti čovjeka, naročito putnika koji se kreće raznim vozilima, a isto tako možemo ga odvratiti od različitih ružnih i neugodnih dijelova okoliša. To su — grosso modo uzevši — estetske kvalitete vegetacije koje se mogu iskoristiti uglavnom u dva pravca, prvo, 43 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 46 <-- 46 --> PDF |
čovjeku pružiti nešto aktraktivno i lijepo što će privući njegovu pažnju podižući njegovo raspoloženje, i drugo, odvratiti čovjeka od nekog ružnog dijela okoliša. Čovjek danas živi u grubom okolišu, punom oštrih kutova i nemirnih dijelova. Tu je oštrinu i taj je nemir potrebno ublažiti, što se donekle može postići pomoću biljaka različitih vrsta i forma. Nasadi biljaka mogu poslužiti također kad se želi čovjeka podsjetiti na nešto što postoji i što je zanimljivo vidjeti. Gdjekad se biljke upotrebljuju čak i za dekoraciju zgrada, dvorišta, ulica i si. U tom smjeru ipak treba imati mjeru da se ne postigne obratni efekt. Biljke mogu nadalje vrlo korisno poslužiti pri raščlanjivanju elemenata ljudskog okoliša koristeći nasade biljaka za odvajanje jednih površina od drugih — privatne površine, javne površine, ulazi, aleje, igrališta itd. U tom pogledu biljke mogu poslužiti kao elemenat dizajna: za postizavanje jasnoće u prometu, za jasnije odvajanje javnih površina od drugih, za naglašavanje i uočavanje određenih površina itd. Općenito govoreći može se reći da u uređenju prostora ima površina koje imaju prvenstvenu važnost za razliku, od drugih koje imaju manju i trećih koje imaju najmanje značenje. Ta važnost ili hijerarhija položaja može se naglasiti pomoću biljaka koristeći pojedine vrste s njihovim karakteristikama primjenjujući različite oblike sadnje. Biljke mogu poslužiti također i kao indikatori označavajući neko mjesto ili neki objekt. Pomoću biljaka šumar odnosno hortikulturni dizajner može reći: »To je mjesto ovdje ili to je ondje!«. Što više, vrste drveća mogu poslužiti kao memorijalni spomenici ili kao uspomene na tu i tu zgodu i slično. Na pr. »To je stablo posađeno kao uspomena na.. .« ili »Na tom mjestu dogodilo se...« ili »To je stablo posadio taj i taj posjetilac« ili »Ta su stabla posadili mladenci« ili »Ta su stabla posadila djeca nakon završene škole« itd. Stabla mogu poslužiti u uređenju okoliša kao točke sastajališta — na pr. »Pod žalosnom vrbom«, »Uz hrast« ili »U hladovini kestena« itd. Stabla mogu poslužiti dizajneru da promijeni dimenzije pojedinih objekata, tj. da prividno smanji ili poveća neku dimenziju. Tako će se na pr. čovjek u jednom niskom nasadu osjećati visok za razliku od visokog nasada u kojem će se osjećati nizak. Ili na pr. u jednom gradu — među velikim građevinama — zrela stabla smanjuju dimenzije pojedinih zgrada itd. Biljke imaju također svojstvo da moduliraju perspektivu. Pomoću njih može se neki objekt učiniti bližim ili daljim nego što u stvari jest. Moduliranje svijetla također je važno. To se postiže pomoću biljaka koristeći ih s prirodnim ili umjetnim osvjetljenjem u estetske svrhe. Biljke se mogu estetski koristiti i tako da evociraju uspomene na prošlo vrijeme, na drugo mjesto, da djeluju na ljudske osjećaje, na njegovo mišljenje itd. Ispod jednog debelog stabla, koje stvara debelu hladovinu, u jednom parku, čovjek može imati dojam da je daleko od civilizacije, u jednom divljem i prirodnom ambijentu. Vegetacija podsjeća čovjeka na fenomene prirode, skreće mu pažnju na to; tako ga zabavlja i rasterećuje od njegovih briga. U sjeni stabala, čovjek uočava razliku između sunca i hlada; kad puše vjetar i lišće šušti, čovjek osjeća gibanje i uočava bolje lišće i vjetar. Ako je čovjek zasadio to stablo, čovjek također uočava svoje godine i može reći: »Oh, kako je to stablo naraslo otkad sam ga posadio«. Biljke djeluju na ljudsko raspoloženje zbog njihove trajnosti i ljepote. 44 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 47 <-- 47 --> PDF |
One mogu izazvati u čovjeku različite osjećaje — sreće, tuge, žalosti, zamišljenosti i si. Na pr. raspoloženje proljetnog pejsaža južne Francuske bilo je zauvijek ovjekovječeno na platnu VAN GOGHA koji je naslikao prekrasne čemprese. Ugođaj među maslinama u Mediteranu izrazila je prekrasno GATA DUJŠIN. Rascvjetano smilje na gromačama otoka Krka ovjekovječio je GLIHA, itd. itd. Nezapamćeno je proljetno raspoloženje u nekim parkovima Zagreba s rascvjetanim magnolijama (Ribnjak) ili aleja japanskih trešanja u Miramarskoj ulici ili rascvjetana aleja Koelreuteria u mjesecu srpnju na Trgu Francuske Revolucije u Zagrebu. Moglo bi se nabrojati bezbroj sličnih primjera koji ostaju u trajnom sjećanju posjetilaca i koji imaju prema tome veliku estetsku vrijednost kao što je na pr. ružičnjak u Portlandu, nasadi Rhododendrona u centru grada Osla, nasadi Euphorbiapulcherima u Mexico — City, drvoredi Lagerstremia sp. u Padovi (u cvatu u oktrobru), drvoredi Scinus mole s crvenim plodovima u Ateni, drvoredi kokosova oraha u Vera Cruz, drvoredi pinjola u Italiji itd. itd. Lišće na drveću ili na zemlji pod utjecajem vjetra šušti i može proizvesti ugodne zvukove koji privlače čovjeka i životinje. No cvjetovi i lišće imaju različite mirise. Neki se odlikuju vanrednim mirisom koji privlači čovjeka i pruža mu veliku ugodnost. Nezaboravno je sjediti za vrijeme toplih dana mjeseca lipnja ispod mirisavih stabala lipe u cvatu ili gledati i mirisati u proljeće magnolije ili pak lišće eukaliptusa ili crnogoričnih vrsta od kojih neke imaju posebno lijepi miris — na pr. Arbor-vitae — Thujaoccidentalis. 4. POPIS VRSTA PREMA NJIHOVIM SPECIFIČNOSTIMA Ovdje su nabrojeni neki principi estetskog oblikovanja pejsaža koji bi mogli doći do izražaja pri uređivanju okoliša. U cilju olakšanja izbora vrsta drveća i grmlja preporučujemo KANIJEV priručnik u kojem je autor obradio 465 vrsta koje se mogu upotrebljavati u našim prilikama pri osnivanju i oblikovanju parkova i pejsaža. (Z. Kani: »Drvenasto bilje u oblikovanju parkova i pejsaža« Poljoprivredni fakultet Zagreb, 1973). Radi ilustracije navodimo i podatke koje u knjizi »Moj vrst« iznosi B. PROŠIĆ o vremenu cvatnje ukrasnog drveća i šiblja: DOBA CVATNJE UKRASNOG DRVEĆA I ŠIBLJA U ožujku (III) Cydonia japonica Amygdalis communisCornus masDaphne mezereumForsythia sp. (i u veljači) Magnolia sp. Prunus sp. Spirea argutaSpirea primifolia Jasminum nudiflorum Prunus nana (Amygdalis nana) U svibnju (V) Cercis siliquaslrwn Aesculus hippocastanum Aesculus rubieunda U travnju (IV) Berberis sp. Acer platanoides Cotoneaster multijlora Berberis buxifolia Crataegus sp. 45 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Deutzia sp. Laburnum sp. Lonicera sp. Mahonia aquifolium Plrus sp. Prunus sp. Sorbussp. Spirea sp. Syringa sp. Tamarix sp. Viburnum sp. (listopadni) U lipnju (VI) Aesculus parvifoliaAmorpha fruticosa Caragana arborescens U srpnju (VII) Catalpa bignonioides Hibiscus siriacus Hydrangea arborescens Hypericum sp. Liriodendron tulipifera Spirea japonica Calycanthus floridus Cytisus capitatus Weigelia sp. Eleagnus angustifolia Philadelphus sp. Robinia sp. Sambucus nigra Spirea Bumalda Spirea Dauglasii Spirea salicifolia Syringa amurensis Syringa reflexa Tamarix gallica Tilia sp. U kolovozu (VIII) Calluna vulgaris Hydrangea paniculata var. grandifl. Isti autor iznosi i pregled važnijih dendroloških kultura u kome navodi razrađene vrste prema: obliku krošnje, boji lišća, plodovima, značajnim uslovima sredine, zatim drveće i šiblje za posebne namjene. Pri osnivanju nasada i parkova kao i u uređivanju okoliša mislimo da će biti od koristi i niže navedeni podaci koje donosimo iz kanadske literature, iako oni nisu potpuni za naše podneblje. GRMLJE S OBOJENIM PLODOVIMA Crveni plodovi Acer ginnala Arctostaphylos uva-ursi Cornus mas Crataegus — sp. Euonymus forlunei vegela Ilex cornula »Burfordii« Lonicera — sp. Nandina domestica Photinia serrulata Prunus glandulosa Pyracentha — sp. Sambucus racemosa Skimmia japonica Taxus — sp. Arbutus unedo Aucuba japonica Cotoneaster — sp. Euonymus europaea Ilex aquifolium — selections Ilex verticillala Malus — sp. Pernettya mucronata Photinia villosa Prunus tomentosa Rosa — sp. Shepherdia canadensis Stranvaesia davidiana Viburnum — sp. (listopadni) |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Plavi plodovi Berberis julianae Falsia japonica Berberis verruculosa Juniperus communis Chionanthus virginicus Mahonia aquijolium Claredondrum trichotomum Mahonia bealii Cornus amomum Symplocos panicülata Purpurni plodovi Aronia prunifolia Callicarpa japonica Berberis candidula Prunus laurocerasus Bijeli plodovi Cornus alba »Sibirica« Sorbus koehneana (white and red) Cornus racemosa Symphoricarpos albus laevigatus Cornus stolonifera Crni plodovi Acanthopanax — sp. Ribes sanguineum Ilex crenata Sambucus nigra Ilex glabra Viburnum lantego Ligustrum — various Viburnum prunifolium Osmanthus heterophyllus Viburnum tinus »Ilicifolius« Žuti plodovi Elaeagnus angustifolia Stachyurus praecox Hippophae rhamnoides Viburnum opulus »Xanthlorarpui Pyracantha crenulata »Flava« GRMLJE KOJE PRIVLAČI PTICE Aronia arbutifolia Hex opaca Aronia melanocarpa Ilex verticillata Cornus alba Juniperus communis — selections Cornus alternijolia Juniperus virginiana — selections Cornus mas Ligustrum vulgare Cornus racemosa Lindera benzoin Cornus rugosa Lonicera — various Crataegus sp. Mahonia aquijolium Daphne mezereum Malus arnoldiana Elaeagnus angustifolia Malus floribunda Elaeagnus multiflora Malus sergentii Euonymus — various Myrica sp. Gaultheria Prunus — various cherries Hypericum prolificum Pyracantlia sp. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Rhus — various sumacs Shepherdia canadensis Ribes alpinum Symphoricarpos — various Ribes aureum Taxus baccata Rosa multiflora Thuja occidentalis Rubus — various Vaccinium corymbosum Sambucus sp. Viburnum — various Shepherdia argentea GRMLJE S OBOJENIM LIŠĆEM Plavo-zeleno lišće Chamaecyparis lawsoniana »Allumii« Juniperus squamata »Meyeri« Chamaecyparis Lawsoniana »EllwoodiuLonicera korodlowii »Zabelii« Juniperus scopulorum »Blue Haven« Rosa rubrifolia Crveno lišće Acer palmatum »Rubrum« Bijelo-srebrno lišće Cornus alba »Argenleomarginata« Ilex aquifolium »Argenteo Marginata« Euonymus fortunei »Emerald Geiety«Kerria japonica »Picta« Sivo lišće Amorpha canescens Lavandula officinalis Chrystohamnus nauseosus Salex exiguaElaeagnus angustifolia Senecio greyiiElaeagnus commutata Shepherdia argenteaElaeagnus multiflora Tamarix pentandraElaeagnus umbellata Zenobia pulverulentaHippophae rhamnoides Žuto lišće Calluna vulgaris »Aurea« Ligistrum ovalifolium Chamaecyparis Lawsoniana »Lane« »Aureo-marginata« Chamaecyparis pisifera »Filifera Ligustrum vulgare »Aureum« Aurea« Philadelphus coronarius »Aureus« Cornus alba »Spaethii« Physocarpus opulifolius »Luteus« Elaeagnus pungens »Maculata« Sambucus canadensis »Aurea« Juniperus cliinensis »Pfitzeriana Sambucus racemosa »Plumosa Aurea« Aurea« Thuja occidentalis »Lutea« Juniperus communis depressa Thuja orientalis »Aurea Nana« »Aureo-spica« Weigela florida »Variegata« Purpurno lišće Acer palmatum »Atropurpureum« Cotinus coggygria »Purpureus« Corylus maxima »Purpurea« Cotinus »Royal Purple« |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Malus x purpurea »Eleyi« Prunus x cistenä Malus »Royalty« Prunus virginiana »Shubert« Prunus cerasifera »Atropurpurea« Weigela florida »Foliis Purpuriis« GRMLJE S OBOJENIM LIŠĆEM U JESEN Crveno lišće Acer ginnala Rhus — various sumacs Cornus alba Rib es aureum Enkianthus campanulatus Rosa nitida Euonymus alata Rosa rugosa Euonymus europaea Vaccinium — various Euonymus sachalinensis Viburnum dentatum Fothergilla monticola Viburnum lantana Rhodoclocndron vasevi Viburnum prunifolium Crveno-purpurno lišće Leucothoe fonlanesiana Viburnum dilatatum Nandina domestica Viburnum lentago Viburnum accrifolium Viburnum trilobum Žuto lišće Amelancier — sp. Hamamelis — various Fothergilla major Lindera benzoin GRMLJE S OBOJENIM GRANČICAMA Zelene grančice Cytisus — most Jasminum nudiflorum Euonymus europaea Kerria japonica Itea virginica Poncirus trifoliata Žute grančice Cornus solonifera »Flaviramea« Salix alba »Vitellina« Crvene grančice Acer palmatum Rosa satigera Cornus stolonifera Rosa virginiana Cornus alba »Sibirica« Salix alba »Chermesina« Rosa acicularis Vaccinium corymbosum Rosa blanda Viburnum opulus »Nanum« Rosa multiflora |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Sive grančice Acentophanax seibolđianus Buddleia alternifolia Clethra alnifolia Cornus racemosa Eleagnus unbellata Lonicera morrowii Lonicera tatarica Neiltia sinensis Prinsepia sinensis Viburnum sargentii Viburnum trilobum Zenobia pulverulenta GRMLJE S MIRISAVIM CVJETOVIMA Abelia x grandifloraCarpentieria californica Choisya ternata Clethra alnifolia Daphne — various Elaeagnus — various Epigaea repensHalimodendron halodendron Kalmia latifolia Lavandula officinalis Magnolia kobus stellata Philadelphia — sp. Ribes odoratum Rosa — sp. Skimmia japonicaSyringa vulgaris — sp. cultivars Viburnum x burkwoodii Viburnum x carlcephalumViburnum carlesii Viburnum ferreri Vitex agnus-castus GRMLJE S MIRISAVIM LIŠĆEM Artemisia — sp. Calycanthus — sp. Choisya ternata Comptonia peregrinaJuniperus — various Laurus nobilis Lavandula officinalis Lindera benzoin Myrica — various Rhys aromatica Teucrium chamaedrysVitex agnus-castus GRMLJE ZA MOKRO TLO Alnus — various Aronia arbutifolia Cephalanthus occidentalis Comptonia peregrina Cornus alba Cornus stolonifera Dirca palustris Ilex glabra Ilex verticillata Kalmia latifolia Ledum groenlandicum Lindera benzoin Rhododendron calendulaceum Rhododendron canadense Rhododendron nudiflorum Rhododendron veseyi Salix caprea Salix discolor Salix purpurea Taxus canadensis Thuja occidentalis Vaccinium — various Viburnum cassinoides Viburnum dentatum Viburnum lantanoides Viburnum opulus Viburnum trilobum |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 53 <-- 53 --> PDF |
GRMLJE ZA KISELO TLO Callutia vulgaris — selections Cytisus — sp. Empcrrum nigrum Enkianthus campanulatus Epigaae repens Fothergilla — various Ilex — various Kalima — various Ledum groenlandicum Leucothoe — various Pieris — various Rhododendron — various Vaccinium — various GRMLJE ZA SUHO ILI PJESKOV1TO TLO Acanthopanax — sp. Acer ginnala Amorpha — various Arctostaphylos uva-ursi Atriplex — various Baccharis halimifolia Caragana — sp. Chaenomeles speciosa Cistus laurifolius Comptonia peregrina Cytisus — sp. Elaeagnus angustifolia Genista — sp. Hippophae rhamnoides Indigofera — various Juniperus communis — selections Juniperus horizontalis Juniperus virginiana — selections Kolkwitzia amabilis Lespedeza bicolor Ligustrum — sp. Myrica — various Physocarpus opulifolius Potentilla fructicosa — selections Rhus glabra Rhus typhina Rosa rugosa — selections Rosa setigera Shepherdia canadensis Tamarix — various Vitex agnus-castus Yucca — various GRMLJE ZA SJENOVITA MJESTA Abelia x grandiflora Acenthopanax sieboldianus Acer spicatum Andromeda polifolia Aucuba japonica Berberis verruculosa Buxus — various Camellia japonica — Comptonia peregrina Cornus alba Cornus racemosa Cornus stolonifera Epigaea repens selections Euonymus fortunei vegela Euouymus nana Fetsia japonica Gaultheria shallon HamamelisHypericumIlex — sp. Kalmia — Leucothoe — various — sp. sp. — various Mahonia — various Myrica — various Nandina domestica Osmanthus hiterophyllus »Ilicifolius Photinia serrulata Photinica villosa Pieris — various Pyracantha — sp. Rhododendron — various Rhodotypos scanadens Rib es — sp. Ruscus aculeatus |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Škimmia japonicä Vaccinium — various Sorbaria sorbifolia Viburnum cassinoides Stephanandra incisa Viburnum dentatum Symphoricarpos — sp. Viburnum lantanoides Taxus — various Viburnum lentago Thuja — sp. Viburnum prunifolium Tsuga — various Viburnum tinus GRMLJE ZA TEŠKE GRADSKE UVJETE Acanthopanax sieboldianus Malus — sp. Acer ginnala Philadelphia coronarius Amorpha fruticosa Physocarpus opulifolius Aralia — varous Pieris — various Aucuba japonicä Potentilla fruticosa — selections Caragana arborescens Pyracantha coccinea »Lalandii« Cornus alba Rhus — various sumacs Cornus stolonifera Ribes alpinum Elaeagnus angustifolia Ribes odoratum Euonymus — sp. Rosa multiflora Forsythia — various Rosa rugosa — cultivars Hamamelis — various Spiraea x vanhouttei Hibiscus syriacus -— selections Symphoricarpos — various Hippophae rhamnoides Syringa x prestoniae — selections Hydrangea — various Syringa vulgaris — selections Ilex creanata Taxus baccata — selections Juniperus chinensis »Pfitzeriana« Taxus cuspidata — selections Ligustrum — various Viburnum lantana Lonicera — sp. Viburnum opulus GRMLJE KOJE POKRIVA TLO Arctospahylos uva-ursi Hypericum calycinum Bruckenthalia spiculijolia Hypericum hookerianum »Hidcote« Calluna vulgaris Hypericum x moserianum Cotoneaster adpressa praecox Juniperus chinensis sargentii Cotoneaster conspicua »Decora« Juniperus horizontalis »Douglasii« Cotoneaster dammeri Juniperus horizontalis »Plumosa« Cotoneaster dammeri »Skogholm« Juniperus horizontalis »Wapiti« Cotoneaster »Lofast« Juniperus sabina »Tamarisciofolia« Cotoneaster microphylla Cytisus decumbens »Cochleata« purpureus Cotoneaster x watereri CyticusDaboeacia cantabrica »Autumn Fire« Cytisus x beanii Daphne cneorum Gaultheria humifusa Daphne »Leila Haines« Genista pilosa Erica carnea Genista sagitalis Euonymus fortunei |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Forsythia x intermedia Pachysandra terminalis »Arnold Dwarf« Rosa multiflora Leiophyllum buxifolium Rosa rugosa »Max Graf« Mahonia repens Vaccinium vitis-idea minus Pachistima canbyi Xanthorrhiza simplicissima ZAKLJUČAK Završavajući ovaj članak, svjesni smo da ni izdaleka nismo iscrpli temu koja je u naslovu navedena. Nastojali smo da ovaj članak bude poticaj za daljnje radove i diskusije iz oblasti » uređenja čovjekova okoliša« u kojoj bez sumnje šumarski inženjeri treba da uzmu većeg učešća. LITERATURA Coutanceau , M.: Encyclopedie des jardins, Paris 1973. Mc Hale , John : The ecological context, London 1969. H e 11 y e r, A. G, L.: Bunte Sträucher im Garten, Berlin 1973. Kani , Z.: Drvenasto bilje u oblikovanju parkova i pejsaža, Poljoprivredni fakultet Zagreb 1973. Kovačevi ć, P., Kalini ć, M., P a v 1 i ć, V., B o g u n o v i ć, M.: Tla Gornje Posa vine, Zagreb 1972. Kozlowski , T. T.: Water deficits and plant growth, New York 1968. M a t k o v i ć, P.: Biljka, čovjek, prostor, Split 1970. Meštrović , Š.: Utjecaj borovih kultura na čistoću zraka u Kliško-Solinskom bazenu, doktorska disertacija, Zagreb 1976. Glasnik za šumske pokuse, Zagreb 1980. P r o š i ć, B.: Moj vrt, Nolit, Beograd 1973. — Preserving Our Natural Heritage, Washington 1975. R o b i n e 11 e, G. O.: Plants, people and environmental quality, Washington D. C. 1972. Shc r k, L. C. and Buckley , A. R.: Ornamental Shrubs for Canada, Ottawa 1969. Spre i regen , Paul D., A.TA: The arhitecture of Towns and Cities, New York 1965. The Use of Trees and Shrubs in the Management of Man´s Environment Summary The authors describe different uses of trees and shrubs to improve our environment. Primarily the present many results from foreign and domestic literature concerning erosion, acoustics, traffic, solar radiation, wind, precipitacion and temperature control. The also mention some original results in the use of plants in atmospheric purification. The architectural elements and esthetic values of trees and ornamental shrubs are especially discussed with the list of recommended plants for special purposes. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Dovoljno je da samo dva puta dnevno auto prođe kolotečinom, pa da više ne raste trava; primjer iz Držićeve ul. br. 6 u Zagrebu. Foto: 0. Piškorić, 1979. |