DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Šum. list 105:35-1981. UPOTREBA DRVEĆA I GRMLJA U UREĐIVANJU ČOVJEKOVA OKOLIŠA Prof. dr Dušan KLEPAC — Doc. dr Šime MEŠTROVIČ Šumarski fakultet u Zagrebu UVOD U uređivanju čovjekova okoliša (okoline ili sredine) vegetacija a naročito drveće i grmlje igra vrlo važnu ulogu. Ono se može koristiti u različite svrhe. U ovom radu pokušat ćemo obraditi uglavnom tri funkcije drveća i grmlja: 1. inžinjersku, 2. klimatsku i 3. estetsko-rekreativnu. Inžinjerska upotreba drveća i grmlja ima višestruku svrhu. Inžinjer se pomoću vegetacije bori protiv erozije; pomoću vegetacije on može ublažili i smanjiti pretjeranu buku; koristeći vegetaciju inžinjer može pročistiti zrak; vegetacija mu može poslužiti u sistematiziranju prometa; pomoću nje on može smanjiti ili ublažiti pretjerano blještanje i reflektiranje svijetla. Drveće i grmlje povoljno utječe na klimatske elemente (temperatura zraka, sunčana radijacija, oborine i vlaga te vjetar) stvarajući posebnu mikroklimu. Zbog svoje ljepote, svježine i privlačivosti vegetacija se uvelike koristi za uljepšavanje okoliša u kome čovjek živi. 1. INŽENJERSKA UPOTREBA DRVEĆA I GRMLJA Drveće, grmlje, prizemno rašće i travnjaci mogu poslužiti u borbi protiv erozije; ono se može koristiti za ublaživanje pretjerane buke, za pročišćavanje zraka od raznih polutanata (onečišćivači), za lakše odvijanje prometa, za sprečavanje pretjeranog blještanja i reflektiranja svijetla itd. itd. Nabrojene funkcije vegetacije neki autori svrstavaju u grupu »inžinjerskih upotreba« za razliku od klimatoloških i estetskih upotreba vegetacije. Tijekom svog djelovanja čovjek je često narušio prirodni ekosustav i njegovu ravnotežu s vrlo nepoželjnim posljedicama. Jedna od najmarkantnijih takvih posljedica je erozij a tl a koja se može definirati kao gubitak tla djelovanjem vode ili vjetra. Stupanj ili jačina erozije tla ovisi o ekspoziciji tla prema djelovanju vode ili vjetra, o klimi, o tipu tla, o nagibu i površini tla itd. Voda je najčešći uzrok erozije. Biljke mogu poslužiti u borbi protiv erozije i to najmanje u tri pravca. Lišće, grane i grančice čine zaštitnu površinu koja sprečava brzo doticanje oborina do tla. Drugo, korijenje u zemlji čini sa zemljom vrlo poroznu masu koja zadržava vodu. I 35 |