DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Sum. list 105:29-1981. PREDVIĐANJE TRENDOVA RAZVITKA ŠUMARSTVA U RAZDOBLJU OD 1981. DO 2000. GODINE* Prof. dr Simeun TOMANIC Šumarski fakultet Zagreb SAŽETAK. Pri korišćenju raspoloživih šuma u razdoblju do 2000. godine može se očekivati unapređenje metoda rada i tehnike, smanjenja broja zaposlenih, bolje korišćenje brutto drvne mase i povećanje proizvodnosti rađa. Pri tom se navode promjene u metodama rada, sredstvima mehanizacije i radnoj snazi, koje se očekuju u razdoblju do 2000. godine. Putove i dinamiku razvitka šumarstva u našoj zemlji određuje: stupanj razvijenosti i životni standard društva; uloga šumarstva u zadovoljavanju društvenih potreba; obujam i stanje raspoloživog šumskog fonda; stupanj razvijenosti djelatnosti u šumarstvu; stupanj otvorenosti šuma saobraćajnicama; stupanj snabdjevenosti šumarstva stručnim kadrovima i opremom; sposobnost proizvodnih, znanstvenih, obrazovnih i drugih radnih organizacija koje se bave šumarstvom, da ostvare predviđene programe razvitka. Šumski resursi kojim danas raspolažemo ne zadovoljavaju potrebe našeg društva za šumskim dobrima. Dokazi za to su slijedeći: Uvozimo iz inozemstva velike količine drva za proizvodnju celuloze i papira. Uvozimo iz inozemstva gotovu celulozu i papir. Godišnje trošimo svega 40 kg celuloze i papira po stanovniku. Po toj potrošnji naša zemlja nalazi se među zadnjima u Evropi. S povećanjem broja stanovnika i životnog standarda društva, rastu potrebe za svim šumskim dobrima, a prvenstveno za drvom. Pritisak na šume i šumsko zemljište u cilju zadovoljavanja društvenih potreba stalno će se povećavati. Uz pretpostavku da do 2000. godine dostignemo potrošnju drva i proizvoda od drva, na nivou koji danas imaju razvijene zemlje Evrope, Jugoslavija će trebati dva puta više drvne mase godišnje. S tim u vezi postavlja se pitanje da li šumarstvo Jugoslavije može proizvesti dva puta više drva godišnje u odnosu na sadašnju proizvodnju? U našoj zemlji postoje * Referat na Savjetovanju po temi: »Razvojne mogućnosti šumarstva i industrije za preradu drveta Jugslavije u narednom srednjodočnom planu (1981—1985.) i osnovni pravci razvoja do 2000. godine«. Savjetovanje su organizirali Savezni komitet za poljoprivredu, Opće udruženje šumarstva i industrije za preradu drveta, celuloze i papira Jugoslavije i Savez inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije. Savjetovanje je održano na Tari 22. i 23. V 1980. godine. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 32 <-- 32 --> PDF |
stojbinski uvjeti za stvaranje šumskog fonda, koji bi zadovoljio sadašnje i buduće rastuće potrebe društva za drvom i ostalim šumski ni dobrima. Međutim, da bi se to ostvarilo, potrebno je poduzeti niz radikalnih mjera u šumarstvu u cilju povećanja proizvodnih sposobnosti šumskog fonda. To zahtijeva velika investicijska ulaganja u proširenu reprodukciju šuma. Kad govorimo o budućoj proizvodnji naših šuma, postoje dva principijelna gledišta: prvo, dugoročno korištenje proizvodnih potencijala šumskog fonda; i drugo, kratkoročno korištenje raspoloživih šumskih dobara. Pri dugoročnom korištenju proizvodnih potencijala šuma izgledi su da ćemo morati davati prioritet proizvodnji potrebnog drva. Podizanje šuma prvenstveno radi općih funkcija u narednim decenijama ne mogu sebi priuštiti niti puno bogatije zemlje. Prema tome, u narednom razdoblju dominirat će koncepcija podizanja šuma za višestruke namjene. One će istodobno služiti za proizvodnju drva i ostvarivati ostale funkcije šuma. Putovi za povećanje proizvodnih sposobnosti šuma u razdoblju do 2000. godine su: Pedološka istraživanja u cilju utvrđivanja proizvodnih sposobnosti tala na području sadašnjih i budućih šuma. Melioracije degradiranih šuma i šikara i njihovo prevođenje u gospodarski vrijedne sastojine za veću proizvodnju kvalitetne drvne mase. Genetska istraživanja u cilju proizvodnje novih klonova brzorastućih vrsta drveća. Podizanje novih šumskih sastojina listača i četinjača putem pošumljivanja neobraslog i drugog zemljišta prirodnim vrstama i selekcioniranim klonovima. Povećanje prirasta drva u gospodarski vrijednim sastojinama i praćenje tog povećanja putem suvremenih metoda mjerenja i računanja. Istraživanje i primjena novih metoda rada i tehnike šumsko-kulturnih radova. Istraživanje i suzbijanje šteta i štetnika u postojećim i novoosnovanim šumskim sastojinama i kulturama, koji smanjuju proizvodne sposobnosti sastojina. Osiguranje i osposobljavanje potrebnih radnika i stručnjaka za povećani obujam šumsko-kulturnih radova. Osiguranje planskog obujma financijskih sredstava za jednostavnu i proširenu reprodukciju šuma putem OOUR u šumarstvu, korisnika drva i ostalih šumskih dobara te putem kredita. U slučaju da se ne poduzmu navedene mjere za povećanje proizvodnje drva u našoj zemlji, dogodit će se slijedeće: Neznatno će se povećati obujam proizvodnje drva u našim šumama putem većeg obujma sječa i boljeg korištenja posječene brutto drvne mase. Nastavit će se uvoz drva iz udaljenih krajeva inozemstva u povećanom obujmu po većim cijenama. Morat ćemo se i nadalje zadovoljiti s niskim nivoom potrošnje proizvoda od drva, naročito celuloze i papira. Pri korištenju raspoloživih šuma u razdoblju od 2000. godine, može se očekivati unapređenje metoda rada i tehnike, smanjenje broja zaposlenih, bolje korištenje posječene brutto drvne mase i povećanje proizvodnosti rada. Istraživanjem trendova razvitka metoda rada i tehnike iskorišćivanja šuma u zemljama s razvijenim šumarstvom, dokazano je da nove metode rada i tehnike zastarijevaju i doživljavaju krizu u rokovima od 7 do 12 godina. Vrijeme u kome će nastupiti kriza određenih metoda rada, tehnike i tehnologije, može se procijeniti s pouzdanom točnošću. Takve krize 30 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 33 <-- 33 --> PDF |
podstiču investicijska ulaganja u istraživanje novih metoda rada i tehnike. S tim u vezi možemo očekivati da će se već u razdoblju do 1985. godine kod nas napustiti metoda rada i tehnika koji se koriste dugi niz godina, a danas teško odolijevaju u konkurenciji s novim rješenjima. Međutim, u razdoblju do 2000. godine, većina sredstava i metoda rada, koji se danas primjenjuju, napustit će se zbog zastarjelosti, niske proizvodnosti radavisokih troškova. Oni će ustupiti mjesto boljim rješenjima. U tom pravcu predviđaju se slijedeće promjene u iskorišćivanju šuma: Razvijat će se strojevi s višestrukom namjenom u cilju boljeg korištenja kapaciteta u sezonski naglašenim radovima u šumarstvu. Današnja tehnika kod primjene u šumarstvu ima ozbiljnih problema pri kretanju po strmim terenima, pri kretanju u sastojini kod proreda, pri kretanju po mokrom i blatnom terenu male nosivosti. Zbog toga će razvitak tehnike u šumarstvu ići u pravcu kreiranja manjih i lakših šumskih strojeva. Time će se nastojati riješiti pitanja mobilnosti strojeva u sastojini, kretanja po mekoj podlozi te izbjegavanje šteta na stablima i tlu, koje čini teška mehanizacija. Posebne su pak teškoće oko nabavke strojeva iz uvoza po vrlo visokim cijenama za devizna sredstva i oko održavanja takvih strojeva te snabdijevanja rezervnim dijelovima. Zbog toga treba predvidjeti da se šumarstvo orijentira na nabavke većine šumskih strojeva od domaće industrije. S tim u vezi potrebno je osigurati dugoročne programe suradnje između općih udruženja šumarstva i odnosne industrije. Za privlačenje drva velikih dimenzija po tvrdoj podlozi koristit će se veliki i snažni strojevi domaće proizvodnje i oni iz uvoza. Ta rješenja zadržat će se naročito pri dovršenim sječama. Smanjit će se broj radnih operacija na sječi i izradi drvnih sortimenata u šumi. Primjenjivat će se i nadalje različiti tipovi motornih pila za obaranje i kresanje stabala u planinskim šumama. Napustit će se izrada jednometarskog prostornog drva u sječini. Cijela debla ili pak njihovi dijelovi privlačit će se strojem do pomoćnog stovarišta. Na stovarištu će se izrađivati trupci, višemetarsko oblo drvo za kemijsku preradu i male količine drva za ogrijev. Smanjit će se upotreba konja za iznošenje i privlačenje drva u planinskim šumama. U ravničarskim i brdskim šumama, konji će se potpuno zamijeniti strojevima. Povećat će se stupanj mehaniziranosti rada u iskorišćivanju šuma napuštanjem izrade drvnih sortimenata u sječini, ručnog utovara prostornog drva i tanke oblovine te zamjenom konja strojevima. Time će se smanjiti ukupni broj zaposlenih radnika u iskorišćivanju šuma. S povećanjem stupnja mehaniziranosti rada, olakšat će se radovi u iskorišćivanju šuma i poboljšati kvalifikaciona struktura zaposlenih radnika. S povećanjem broja stanovnika u našoj zemlji, sve više će biti radnika koji traže posao. S tim u vezi društvena zajednica je zainteresirana da kompleks šumarstva i prerade drva omogući zapošljavanje većeg broja radnika otvaranjem novih radnih mjesta. U tom smislu povećat će se pritisak na djelatnosti šumarstva i prerade drva. Putovi za udovoljavanje društvenih potreba u pogledu zapošljavanja radnika u kompleksu šumarstva i prerade drva su slijedeći: |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Povećanje obujma šumsko-kulturnih radova u cilju proširivanja i osposobljavanja šumskog fonda za proizvodnju veće količine potrebne drvne mase i smanjenja uvoza drva. Otvaranje novih kapaciteta za preradu većih količina drva u našoj zemlji. Skraćenje dnevnog i tjednog radnog vremena, na svim, a posebno na teškim i opasnim radovima i poslovima, koji ugrožavaju život i zdravlje šumskih radnika. Uvođenje rada u dvije smjene u djelatnosti šumarstva poput onih u željama s razvijenim šumarstvom. Suradnja s nesvrstanim zemljama u pogledu razvijanja i unapređenja djelatnosti šumarstva i prerade drva u tim zemljama. Osposobljavanje svih profila kadrova za djelatnosti šumarstva i prerade drva u našim uvjetima i u uvjetima zemalja s kojim će se surađivati. Osnovne pretpostavke izvršenja srednjeročnog i dugoročnog plana razvitka šumarstva su, pored ostalog: Temeljita znanstvena istraživanja svih najvažnijih faktora u procesima proizvodnje drvne mase i ostalih šumskih dobara. Osiguranje dovoljnog broja sposobnih znanstvenih i stručnih radnika za znanstvenih rad i primjenu znanstvenih dostignuća u praksi. Stalna i tijesna povezanost i suradnja znanstvenih, obrazovnih i proizvodnih organizacija udruženog rada u ostvarivanju predviđenih planova i programa razvitka šumarstva. Potrebe društva za drvom i ostalim šumskim dobrima stalno će rasti. Jedino znanost može otkriti prave putove kako udovoljiti rastućim potrebama društva za drvom i ostalim funkcijama šuma i šumarstva. Mi moramo saznati kako osposobiti šumske ekosisteme da povećaju proizvodnju drva i ostalih šumskih dobara, kako tu proizvodnju ostvariti ekonomično te kako proizvedenu drvnu masu najracionalnije iskoristiti. Sve što poduzmemo u cilju povećanja proizvodnje, izazvat će nove probleme i teškoće, koje ranije nismo poznavali. U tom razvitku šumarstva znanost ima vitalnu ulogu. LITERATURA Almquist , A.: »Future Logging Techniques in USSR«. Skogsarbeiten No. IE 1973, Stockholm. Bendz, M.: »Multipurpose forestry in a world of limited resources«. XVI IUFRO World Congress. Oslo, 1976. Bos tröm, C: »Logging methods 1972 — Present situation and prognosis«. Skogsarbeten No. E 1 1974, Stockholm. ECE/FAO/ILO Joint Committee on Forest Working Techniques and Training oT Forest Workers: »Symposium on multy-purpose logging machines«. Jönköping (Sweden) 10—18 June, 1975. ECE/FAO/ILO Timber Division: »Trends and Prospects of the Availability and Use of Wood Residues in Europe«. Symposium on the Harvesting of a Larger Part of the Forest Biomass«. Hyvinkää (Finland), 14 —16 June, 1976. Eric s on, O.: »Planning systems«. Skogsabeten No 2E 1976, Stockholm Hrom a da, E.: »Analyza ekonomickeho vyvoja lesneho hospodarstva ČSSR a SSR«. Bratislava, 1972. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 35 <-- 35 --> PDF |
.1 i n d ra, J.: »Vysledky vyzkumu technologic Vyroby dreva v jehlicatych poroslcch«. Pi-ace vulhm, 53, 1978. Jihlovište — Strnady. Ny lin d er, M.: »Logging methods in 1974 and future trends«. Skogsarbeiten No IE 1976, Stockholm. S a rn s e t, I.: »Razvitak metoda rada i tehnike u šumarstvu«. Zagreb, 1978. Savet za šumarstvo i industriju za preradu drveta Privredne komore Jugoslavije, Savezni komitet za poljoprivredu, Savez inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije: »30 godina razvoja šumarstva, drvne industrije i industrije papira (1945— 1975)«. Beograd, 1976. Savezni zavod za statistiku SFRJ: »Statistički godišnjak SFRJ« 1975, 1976, 1977, 1978 i 1979, Beograd. Foreseeing of Development Trends in Forestry from 1981 to 2000 S u m m a r y The paper states the factors determining the growth rate of forestry and outlines the present state in terms of its capability of meeting the existing social needs and coping with the rising needs up to 2000. Yugoslavia is able to create a forest fund sufficient to meet both present and future needs of society for forest goods. This, however, presupposes a series o measures to be taken with an aim to increase the forest productivity. The paper describes some essential ways and means designed to ensure a success in such undertaking. Also, predictions are made as to the possible consequences unless such measures are put into practice. What can be expected in the period up to 2000 is an improved method of work and technology, a decreased number of employees, better utilization of the felled Gross timber quantity, and a higher rate of the productivity at work. The types of changes are specified as excepted up to 2000 in the methods of work, machinery and labour. On the other hand, with the growth of population, an icreased pressure on the forestry and wood industry can be expected to provide new employments. In this connection suggestions are put forward about ways to meet such social requirements. The proposed solutions include new investment projects, shortening of work shifs, introduction of more work shifts, and collaboration with non-aligned countries in the field of advancement of their own forest and wood-processing industries. |