DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 27 <-- 27 --> PDF |
2. Analizom činilaca razvoja utvrđen je značajan nesklad između pojedinih djelatnosti reprodukcijske cjeline te bi u narednom srednjoročnom razdoblju trebalo planirati razvitak pojedinih djelatnosti i pojedinih kapaciteta, vodeći računa o uočenim neusklađenostima i potrebi usklađenja osnovnih činilaca razvitka. 3. Radi stabilnog razvitka prerade drva potrebno je osigurati veća ulaganja u razvitak sirovina kroz unapređenje šumarstva, povećanom i racionalnom izgradnjom šumskih prometnica, ulaganjem u opremu i povećanom biološkom proizvodnjom drveta. 4. Iako je ukupan razvitak reprodukcijske cjeline ograničen sadašnjim stanjem prirodnih izvora sirovina, ipak postoje značajne mogućnosti i potrebe porasta proizvodnje u određenim granama prerade drva, kao što su: — u primarnoj drvno-idustrijskoj proizvodnji porastom proizvodnje ploča i povećanjem proizvodnje furnira, — u finalnoj drvno-industrijskoj proizvodnji, većim iskorištenjem piljene građe, ploča i furnira, — povećanjem proizvodnje celuloze i papira većim iskorištenjem prostornog drva listača. 5. Temeljni razvojni ciljevi u pogledu zacrtanih promjena strukture proizvodnje zahtijevat će znatna ulaganja u razvitak sirovinske osnove, kapacitete za proizvodnju celuloze i papira, drvnih ploča i finalne izvozne drvno^industrijske proizvodnje. Dok se procijenjeni rast finalne drvno-industrijske proizvodnje može ostvariti pretežno povećanjem iskorištenja postojećih kapaciteta uz određenu ulaganja u modernizaciju i rekonstrukcije, a tek manjim dijelom izgradnjom novih izvozno orijentiranih kapaciteta, dotle će porast proizvodnje celuloze i papira ovisiti uglavnom o ulaganjima u proširenje sirovinske baze, nove objekte i velike rekonstrukcije postojećih tvornica s visokom vrijednošću investicija. 6. Ulaganja u šumarstvo, kapacitete za proizvodnju ploča, te celuloze i papira pretežno osiguravaju zadovoljavanje domaće potražnje uz relativno niži rast izvoza, ali znatnu supstituciju uvoza, dok rast finalne drvno-industrijske proizvodnje, posebno pokućstva treba da se temelji na izvoznoj orijentaciji. 7. Temeljni ograničavajući činioci razvitka pretežnog dijela organizacija udruženog rada ove reprocjeline bit će nedovoljna akumulacija i visok stupanj zaduženosti, te nizak stupanj dohodovne povezanosti i organiziranosti. 8. Radi ostvarenja neophodnih pretpostavki za brži razvitak djelatnosti ove reprodukcijske cjeline neophodno je ostvariti poboljšanje ekonomskog položaja organizacija udruženog rada u reprocjelini, kako na osnovi povećane proizvodnosti rada i ekonomičnosti poslovanja, tako i promjenom položaja u primarnoj raspodjeli društvenog proizvoda. 9. Promjena položaja u primarnoj raspodjeli trebala bi se ostvariti slobodnim formiranjem cijena finalnih proizvoda na domaćem tržištu uz samoupravno reguliranje cijena unutar reprodukcijske cjeline. 10. Ostvarivanje razvojnih ciljeva zavisit će i o unapređenju društveno- ekonomskih odnosa u organizacijama i između njih u okviru reprodukcijske cjeline. Na području organiziranosti treba težiti stvaranju većih, po akumulaciji i kadrovima jačih organizacija. |