DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 19 <-- 19 --> PDF |
i.7. Organiziranost i međusobna povezanost udruženog rada u reprocjelini Veliki broj OOUR-a šumsko prerađivačkog kompleksa, prisutnih u svim društveno-političkim zajednicama u SR Hrvatskoj, značajan je činitelj teškoća organiziranosti i međusobne povezanosti na trajnim dohodovnim interesima u reprodukcijskoj cjelini. Danas u SR Hrvatskoj ne postoji niti jedan poslovno efikasan oblik povezivanja svih djelatnosti u reprocjelini. Neophodnost organiziranja gospodarenja šumama na velikim površinama, ne provodi se unatoč zakonskim propisima. Vertikalna povezanost organizacija udruženog rada u složene organizacije na širim, dohodovnim i razvojnim osnovama, gotovo ne nalazi interesa u organizacijama udruženog rada ove reprodukcijske cjeline, bez obzira što šumarstvo, mehanička i kemijska prerada drva, te promet proizvodima od drva predstavlja po svojim tehničko-tehnološkim, ekonomskim i razvojnim karakteristikama izrazitu međuzavisnu i komplementarnu privrednu djelatnost, gdje proizvodnja niže faze čini osnovni ulazni materijal za proizvodnju više faze prerade. Organiziranjem udruženog rada u ovoj reprodukcijskoj cjelini na osnovi dohodovnog povezivanja i dugoročnih interesa mogao bi se ostvariti razvitak kooperacije i poslovno-tehničke suradnje koja pridonosi podjeli rada, boljem korištenju kapaciteta, ekonomičnijoj proizvodnji, povećanoj akumulativnoj sposobnosti, usklađenom razvoju i drugim ekonomskim učincima te na taj način prevladati mnoge suprotnosti prisutne u razvoju šumsko-prerađivačkog kompleksa. 3.7. Ekonomska politika i privredni sistem U dosadašnjem razvoju u svim srednjoročnim razdobljima, počevši od utvrđivanja ciljeva razvojne politike, preko politike cijena, ekonomskih odnosa s inozemstvom, monetarno-kreditne politike, politike financiranja opće i zajedničke potrošnje, do politike regionalnog razvoja, svim djelatnostima reprodukcijske cjeline često su se mjenjali uvjeti poslovanja i razvoja, a posljedice su bile stagnacija, te brži ili sporiji razvoj. Politika reguliranja cijena dosad je imala uglavnom nepovoljne posljedice na položaj reprodukcijske cjeline u primarnoj raspodjeli. Njihovo zaostajanje za prosječnom stopom rasta cijena dovelo je do nerealne valorizacije drva na domaćem tržištu, a zaostajanje za stopom rasta troškova života do narušavanja odnosa u internoj raspodjeli i pada akumulativnosti (Tab. 13). Tablica 13 Stopa rasta cijena proizvođača Djelatnost 1971—1975. 1976—1978. 1979. Opći indeks cijenaŠumarstvo proizvođača 19,1 12,2 10,9 11,8 13,1 6,2 Drvna industrija Proizvodnja i prerada papira 14,5 16,5 5,9 1,5 12,8 10,7 Troškovi života 20,0 14,9 22,1 Izvor: Republički zavod za statistiku — Bilteni i saopćenja. |