DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Tablica 12


Reprodukcijska sposobnost i zaduženost šumsko-prerađlvačkog kompleksa
u 1978. i 1979. godini
u %


>U Ci


Udio anuiteta


««OF ´S 2:~


dugoročnih zajmova u w u Ci."
rt «-a> C ™ c o 5»o


M


Djelatnost ! o


rt


— neto — bruto 0
SE
.a


akumulaciji akumulaciji


5 fe s.a 04 U tfl C Hl 3


a


Šumarstvo 1978.
1979.
12,8
12,0
6,5
6,2
96,0
95,6
170,6
183,6
99,0
85,1
Drvna
industrija
1978.
1979.
347,1
179,0
155,7
101,2
36,6
35,9
31,1
24,3
265,5
112,0
Proizvodnja
celuloze
i papira
1978.
1979. 240,8
180,0
69,9
39,0
40,2
7,7
0,0
219,4
239,8
1978.
1979.
72,3
45,1
43,3
29,6
58,1
54,1
83,7
116,7
64,5
48,5
Privreda 1978.
1979.
181,6
158,6
82,5
77,9
45,3
43,8
39,1
33,4
129,7
112,7


x) U proizvodnji celuloze i papira 1978. godine je ostvaren gubitak.
Izvor: Podaci zaključnih računa OUR-a za 1978. i 1979. godinu, SDK Hrvatske.


Dohodovna efikasnost korištenja osnovnih sredstava u SR Hrvatskoj je
kod pretežnog broja djelatnosti (osim kod finalne proizvodnje) viša od jugoslavenske
i slovenske (Tab. 9)


Uporedni pokazatelji dohodovne efikasnosti po radniku i sredstvima ukazuje
na niži stupanj opremljenosti radnika u šumarstvu te slabo korištenje
kvalitetnih činilaca proizvodnje u preradi drva. (Nisko korištenje kapaciteta
u pilanskoj proizvodnji, ekstenzivno korištenje kapaciteta, velik broj radne
snage, nisko korištenje kapaciteta u finalnoj proizvodnji, koje zaostaje za
Jugoslavijom oko 3%, Slovenijom oko 7%, razvijenim zemljama Evrope oko
20%).


Godišnja stopa rasta dohotka u razdoblju 1976—1979. u finalnoj preradi
drva konstantno su na posljednjem mjestu u odnosu na ostvarene stope
rasta u drugim granama reprodukcijske cjeline, što ovu djelatnost stavlja
na posljednje mjesto dohodovne efikasnoti (Tab. 10).


Posljedica dugogodišnjeg nepovoljnog položaja u primarnoj i sekundarnoj
raspodjeli, zaostajanja u ulaganjima u praćenju i razvoju proizvoda, u
nedovoljnoj efikasnosti korištenja rada i sredstava je niska akumulativnost
i reprodukcijska sposobnost. Održavanje i povećanje kapaciteta te obujma
proizvodnje i prometa, suviše zavisi o ekstremnim izvorima financiranja —
do te mjere da većina skupina djelatnosti nije reprodukcijski sposobna (Tab.
11 i 12).


Ekonomske teškoće osobito su izražene u organizacijama finalne drvne
industrije te proizvodnji papira. Čak i držanje postojećih kapaciteta zavisi o
vanjskim izvorima. Nedostatak obrtnih sredstava financira se kratkoročnim