DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Radi nemogućnosti uzgoja određenih vrsta drveća u našim uvjetima ili ograničenosti domaćih izvora organizacije udruženog rada uvoze manjkajuće količine drvnih sirovina iz inozemstva (trupci za furnir i furnir egzota, piljena građa i celulozno drvo četinjača). U posljednje vrijeme snabdjevanje tim sirovinama se nastoji osigurati putem mješovitih poduzeća naših organizacija s inozemnim partnerima u zemljama u razvoju. 3.2.3. Korištenje proizvoda šumarstva u proizvodnji primarnih drvnih proizvoda drvne industrije Pilanska proizvodnja društvenog sektora ima instalirane kapacitete 2,3 min m3 pilanske oblovine, a prosječna godišnja proizvodnja pilanske oblovine 1,7 min m3. Organizacije udruženog rada drvne industrije prerade svega 1,25 min m3 a ostatak drugi kapaciteti u Republici i izvan nje. Regionalni raspored pilana u Hrvatskoj u odnosu na stanje sirovina posebno je nepovoljan u zagrebačkoj, varaždinskoj i ličkoj regiji. Proizvodnja furnira iznosi oko 25.000 m3 plemenitog furnira. Instalirani kapaciteti mogu preraditi svu raspoloživu sirovinu za ovu namjenu, podmirivati sadašnje i rastuće potrebe i izvoziti značajan dio proizvodnje. Za ovu proizvodnje je neophodno uvoziti i dio trupaca egzota radi popunjenja asortimana domaćeg i vanjskog tržišta. Proizvodnja ploča u 1980. godini će iznositi 115.000 m3 ali nije dovoljna za podmirenje potreba domaće reprodukcijske potražnje. 3.2.4. Korištenje primarnih proizvoda u finalno drvnoindustrijskoj proizvodnji također ne zadovoljava, jer se još uvijek dio primarnih proizvoda ne finalizira nego upotrebljava neprerađeno u zemlji ili izvozi kao poluproizvod. Od ukupno proizvedene piljene građe (860—900.000 m3) finalizira se oko 40%, plemenitih furnira (25.000 m») oko 35%, iz čega proizlazi da postoje mogućnosti daljnjeg razvitka finalne prerade u odnosu na drvnu sirovinu. Proizvodnja pokućstva, premda relativno razvijena, ima sa sirovinskog stajališta uvjete za daljnji razvitak, koji se treba usmjeriti na proizvodnju pokućstva iz masivnog drva (osobito hrastovog) namjenjenog izvozu. Proizvodnju građevne stolarije karakterizira znatan broj manjih kapacieta, međusobno nepovezanih, koji nadopunjuju kompletan program. Ograničavajući faktor razvoja proizvodnje građevinske stolarije su domaći izvori drva četinjača, ali podmirenje domaćih potreba zahtijeva određeni razvitak te proizvodnje a time i uvoz građe četinjača. Proizvodnja podova ima sve uvjete za brži razvoj, kako sa stajališta sirovinskih izvora tako i mogućnosti plasmana u zemlji i inozemstvu. Razvoj proizvodnje podova treba biti usmjeren u nove konstrukcije kojima bi se povećala proizvedena kvadratura podova. Proizvodnja kuća i ostalih objekata ima sa stajališta sirovinskih izvora (piljenja građa, ploče, podovi i građevinska stolarija) znatno veće mogućnosti razvoja u odnosu na sadašnju razinu proizvodnje isto |