DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 12     <-- 12 -->        PDF

ska zemljišta zapremaju 0,5 min ha (Tab. 7). Društveni sektor šuma obuhvaća
1,5 min ili 76%, a privatni sektor 0,5 min ha ili 24% šumske površine.
Od ukupne površine šuma Jugoslavije (8,687.741 ha) šume Hrvatske zauzimaju
22,4%.


Struktura šuma, prirast i etat
Tablica 7


Stupan
očuvanosti
Površina
ha %
Drv
min
na

masa
%
Prirast
min m8
Etat
min m3
— očuvane
sume
— degradirane
sume
— lisničke
1,271.867
328.894
65,2
16,9
181,1
10,2
92,5
5,2
sume
— šikare
— makije
16.242
231.685
100.621
0,8
11,9
5,2
0,2
3,1
U
0,1
1,6
0,6
Ukupno 1,949.309 100,0 195,8 100,0 4,8 4,5


Izvor: Statistički bilten, Šumarstvo br. 321, SZS, Beograd, 1964.


Premda su prirodni uvjeti za razvoj šuma u većem dijelu Hrvatske vrlo
povoljni ipak postoji velik udio degradiranih šuma, šikara i makija, te neobraslog
šumskog zemljišta što čini veliki neaktivirani potencijal proizvodnje
drvne mase.


Struktura očuvanih šuma je također dosta nepovoljna u odnosu na
starosnu i debljinsku strukturu i na sastav prema vrstama drveća. U visokim
jednodobnim šumama na dozrijevajuće zrele sastojine otpada svega 17%, što
nepovoljno utječe na visinu i kvalitetu godišnje sječive mase (etata). Zastupljenost
četinjača u svim tipovima šuma iznosi tek 18% premda bi prema
našim uvjetima mogao dostići 30%. U drvnoj masi listača sudjeluju: bukva
50%, hrast 22%.


Nepovoljno stanje šuma posljedica je neplanske i neracionalne kapitalističke
eksploatacije šuma, a djelomice i povećanih zahvata u ove izvore
prvih poslijeratnih godina.


Realizacija sječe iznosi oko 4,2 min ms prosječno godišnje a iskorištenje
bruto mase oko 3,6 min m l Iskorištenje pokazuje tendenciju stagnacije i povremenog
smanjenja, jer se dio drvne mase ne izrađuje i ne koristi, već se
ostavlja neizrađen u šumi. To je posljedica visokih troškova eksploatacije
uvjetovanih niskom otvorenošću šuma i neadekvatnom politikom cijena šumskih
sortimenata, posebno prostornog drva. Prosječna otvorenost očuvanih šuma
od oko 6,5 km/1.000 ha je veoma niska.


U šumsko-uzgojnim radovima ne ostvaruju se dugoročno zacrtani planovi
šumsko-gospodarskim osnovama niti na području jednostavne biološke reprodukcije
šuma. Planovi proširene biološke reprodukcije ne odgovoraju potrebama
zadovoljavanju povećanih potreba na drvu, no ni takvi se u cijelosti
ne ostvaruju.