DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 12 <-- 12 --> PDF |
ska zemljišta zapremaju 0,5 min ha (Tab. 7). Društveni sektor šuma obuhvaća 1,5 min ili 76%, a privatni sektor 0,5 min ha ili 24% šumske površine. Od ukupne površine šuma Jugoslavije (8,687.741 ha) šume Hrvatske zauzimaju 22,4%. Struktura šuma, prirast i etat Tablica 7 Stupan očuvanosti Površina ha % Drv min na m´ masa % Prirast min m8 Etat min m3 — očuvane sume — degradirane sume — lisničke 1,271.867 328.894 65,2 16,9 181,1 10,2 92,5 5,2 sume — šikare — makije 16.242 231.685 100.621 0,8 11,9 5,2 0,2 3,1 U 0,1 1,6 0,6 Ukupno 1,949.309 100,0 195,8 100,0 4,8 4,5 Izvor: Statistički bilten, Šumarstvo br. 321, SZS, Beograd, 1964. Premda su prirodni uvjeti za razvoj šuma u većem dijelu Hrvatske vrlo povoljni ipak postoji velik udio degradiranih šuma, šikara i makija, te neobraslog šumskog zemljišta što čini veliki neaktivirani potencijal proizvodnje drvne mase. Struktura očuvanih šuma je također dosta nepovoljna u odnosu na starosnu i debljinsku strukturu i na sastav prema vrstama drveća. U visokim jednodobnim šumama na dozrijevajuće zrele sastojine otpada svega 17%, što nepovoljno utječe na visinu i kvalitetu godišnje sječive mase (etata). Zastupljenost četinjača u svim tipovima šuma iznosi tek 18% premda bi prema našim uvjetima mogao dostići 30%. U drvnoj masi listača sudjeluju: bukva 50%, hrast 22%. Nepovoljno stanje šuma posljedica je neplanske i neracionalne kapitalističke eksploatacije šuma, a djelomice i povećanih zahvata u ove izvore prvih poslijeratnih godina. Realizacija sječe iznosi oko 4,2 min ms prosječno godišnje a iskorištenje bruto mase oko 3,6 min m l Iskorištenje pokazuje tendenciju stagnacije i povremenog smanjenja, jer se dio drvne mase ne izrađuje i ne koristi, već se ostavlja neizrađen u šumi. To je posljedica visokih troškova eksploatacije uvjetovanih niskom otvorenošću šuma i neadekvatnom politikom cijena šumskih sortimenata, posebno prostornog drva. Prosječna otvorenost očuvanih šuma od oko 6,5 km/1.000 ha je veoma niska. U šumsko-uzgojnim radovima ne ostvaruju se dugoročno zacrtani planovi šumsko-gospodarskim osnovama niti na području jednostavne biološke reprodukcije šuma. Planovi proširene biološke reprodukcije ne odgovoraju potrebama zadovoljavanju povećanih potreba na drvu, no ni takvi se u cijelosti ne ostvaruju. |