DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Uzroci zaostajanja u odnosu na Jugoslaviju su, između ostalog, visina i
struktura ulaganja u osnovna sredstva (Tab. 4), kao i nedovoljno korištenje
kvalitativnih činilaca privređivanja u funkciji ostvarenja dohodovne efikasnosti,
akumulativne i reproduktivne sposobnosti, organiziranja udruženog rada
i dr.


Planirane stope razvoja prerade drva u posljednja dva srednjoročna razdoblja
se ne ostvaruju, a rast fizičkog obujma proizvodnje zaostaje za jugoslavenskim
(Tab. 5).


Sumsko-prerađivački kompleks Hrvatske posljednjih godina ipak ostvaruje
relativno bolje poslovne rezultate od istog u Jugoslaviji (Tab. 6).


Dosadašnji stupanj razvoja šumsko-prerađivačkog kompleksa postignut
je uz stalnu prisutnost niza suprotnosti interesa: između društveno-političkih
zajednica, između grana i skupina djelatnosti, između pojedinih organizacija
iste djelatnosti, a u uvjetima nedovoljno nerazvijenog prometa i nedovoljne
međusobne usklađenosti u radu i razvoju.


3. ČINIOCI EKONOMSKOG RAZVITKA
3.1. Potražnja drva i drvnih proizvoda
Prema podacima i projekcijama FAO-a svjetska proizvodnja drva rast će
do kraja stoljeća po godišnjoj stopi 1,5%, tako da će od 1,5 milijarde m3 u
1974. dostići 3,1 milijardu m3 1985. god. Istodobno se stopa prirasta stanovništva
u svijetu procjenjuje sa 2,1% godišnje pa ponuda šumskih proizvoda neće
moći podmiriti globalne potrebe, a posebno na evropskom tržištu i zemljama
EEZ gdje se već danas više od 50% potrošnje drva pomiruje uvozom. Najveći
porast imat će potrošnja celuloznog drva (5,4%).


Svjetska energetska kriza utjecat će na povećanu potrošnju drva.
Prema tome sa sigurnošću se može tvrditi da će inozemna potrošnja biti
kvalitativan činitelj razvoja šumsko-prerađivačkog kompleksa Hrvatske.


Rast narodnog dohotka i svih oblika potrošnje uz kvalitativne promjene
u strukturi individualne potrošnje uvjetovat će također porast potražnje drva
i drvnih proizvoda u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Porast potražnje pokućstva očekuje
se po godišnjoj stopi 2%, dok će potražnja građevinskih elemenata od
drva, drvne ambalaže svih oblika, ploča iz drva i piljene građe, prerađevina
papira, osobito celuloze i papira rasti znatno brže. Sadašnja ponuda proizvođača
celuloze i papira Hrvatske je ograničena u pogledu količina i asortimana
te je potrošnja vrlo zavisna o uvozu papira i nabavkama iz drugih republika,
bez obzira na raspoložive vlastite prirodne izvore i sekundarne sirovine.


3.2. Sirovinski izvori i prerađivački kapaciteti
3.2.1. Šume i šumska zemljišta zauzimaju značajno mjesto u
prirodnim izvorima Hrvatske. Osim značaja šuma i šumskih zemljišta kao
izvora sirovina za industrijsku preradu drva, šume su još značajniji nosilac
općekorisnih funkcija.
Površina šuma i šumskog zemljišta zauzima otprilike 2,4 min ha od
čega 1,95 min ha predstavljaju šumom obrasle površine, dok neobrasla šum


9