DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1981 str. 103 <-- 103 --> PDF |
Chr oust, L.: Proredni pokus u borovoj sastojini nakon 20-godišnjeg praćenja (str. 61—75). U području tynistskoga bora (50) 47´ sjev. širine, 16« 01´ ist. dužine) prije 20 godina u starosti sastojina 27 i 38 godina osnovan je prirodni pokus za istraživanje utjecaja triju stupnjeva srednje visokih zahvata na prirast i proizvodnju mase. Dvije uzastopne prorede pružaju konkretnu predodžbu o promjenama sastojinske strukture, prirasta i drvne zalihe. Re/.ulta li su interpretirani u obliku tabela, iz kojih je očito, da se uzgojnim sječama produkcija drvne mase borovih sastojina bitno ne povećava i da suprotno kod primjene jačih prorednih stupnjeva postoji akutna opasnost gubitaka prirasta. Rezultati su suglasni spoznajama Baadera, Corbonrriera, Näslunda, Ertelda, Assmanna i dr. Š i k a, A.: Proširenost duglazije u šumskim sastojinama ĆSR (str. 77—88). Rad pruža sliku o sadašnjoj proširenost i duglazija u šumskim sastojinama ĆSR. Popisom je uspjelo zahvatiti 12.839 nalazišta duglazije u stvarnoj površini 1.080,92 ha. Izvještaj zahvaća rasprostranjenje nalazišta duglazije prema starosti, nadmorskoj visini, cjelini šumskih tipova i šumskim oblastima. Isto tako se razmatra proširenje duglazije u odnosu na sreddnje godišnju temperaturu i oborine. U zaključku se kratko vrednuje zdravstveno stanje kultura duglazije. Dressier, M.: Kresanje grana strojem u dovršnim sječama u ČSR (str. 89—111). U CSR kresanje grana u sječama dozrelih sastojina rješava se na dva načina. Prvo je kresanje grana pomoću teških strojeva procesorskog odnosno harversterskog tipa. Složenost strojeva zahtijeva međunarodnu suradnju kako u nakupu, tako i u razvoju strojeva. Drugi na čin je razvoj lakih integralnih postupaka pomoću jednostavnog stroja OVP-1. Radi se o rješenju, koje ima niz originalnih tehničkih i tehnoloških elemenata i koje je moguće lako uvrstiti u saživljenje tehnološke sheme. Na taj stroj može se koristiti i priključak mehanizma za privlačenje. Investicioni troškovi su niski. P o 1 e n o, Z.: Kompleksno vrednovanje mješovitih sastojina (str. 113—126). Nazori o prednosti mješovitih sastojina i njihovoj upotrebljivosti u modernom šumskog gospodarstvu se razlikuju. Da bi se moglo odlučiti, nužno je provesti optimalizaciju zastupljenosti vrsta drva s gledišta visine i vrijednosti produkcije, njezine sigurnosti i trajnosti s gledišta izvan produkcionih funkcija šume te ekonomske efektivnosti i racionalnosti produkcije. Za tu svrhu je predložen metodički postupak, pri čemu se svi pozitivni i negativni stavovi (izraženi kao funkcije zastupljenosti vrsta drva) navode u vrijednosnim jedinicama. Kompleksno se vrednovanje provodi upoređivanjem ukupnog ekonomskog efekta mješovitih i čistih sastojina. Postupak je bio provjeren na materijalu više od 200 pokusnih ploha. Blud´osvk v, Z.: Metodičke pretpostavke određivanja optimalnih stanja rukovodećih radnika šumskih uprava (str. 127—141). Optimalizacija broja rukovodećih radnika izlazi iz utvrđivanja zavisnosti o faktorima, koji djeluju na težinu rukovodstvenog rada. Navode se odgovarajuće jednadžbe za pojedine sektore centra šumskih uprava, za revire i specijalizirane centre. Nakon kvalitativne korekcije utvrđenih zavisnosti bili su izvedeni okvirni normativi broja rukovodećih radnika za organizacione oblike. Pređpostavlja se korištenje normativa kod regulacije broja rukovodećih radnika centra šumskih upiava i u vanjskim pogonima uz poboljšanje njihove trukture i razmještaja. |