DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Krivulje tečajnih godišnjih prirasta širina krošanja slične su kod lužnjaka i poljskog jasena i gotovo se podudaraju po obliku. Jedino je prirast krošanja lužnjakovih stabala za oko 5 cm veći od prirasta poljskog jasena za isti debljinski stupanj. Si. i KHIVULJE TEČAJNOG GODIŠNJEG PRIRASTA ŠIRINA KROŠANJA 0,15 0,11 0,0) 0,0´[ o,of o,o!( lo 2o 3o 4o 5o 6o 7o Tanja bukova stabla imaju slabiji prirast krošanja u širinu od stabala kitnjaka ali jači od stabala poljskog jasena. Kod srednje debelih stabala bukve, kitnjaka i poljskog jasena prirast krošanja je podjednaka u jačim debljinskim stupnjevima prirast krošanja bukve u debljinu je znatno veći od prirasta kitnjakovih stabala, ali slabiji od poljskog jasena. Tanka stabla poljskog jasena, a djelomice i lužnjaka imaju slabiji godišnji prirast krošanja u širinu od bukovih i kitnjakovih stabala iste debljine. Kod srednje debelih a posebno kod debelih stabala prirast krošanja u širinu veći im je od bukve i kitnjaka. Rezultati ovih istraživanja mogu poslužiti u uzgoju šuma. Njega sastojina lužnjaka s obzirom na rast krošanja može se provoditi relativno dugo jer stabla lužnjaka vrlo dugo zadržavaju sposobnost da reagiraju na zahvate širenjem krošanja. Slično je i kod poljskog jasena. Stabla kitnjaka relativno rano postižu maksimum rasta krošanja u širinu, a kraće zadržavaju sposobnost rasta. Zbog toga se svi zahvati u sastojinama kitnjaka moraju provoditi u ranijim stadijima razvoja kada stabla kitnjaka mogu još reagirati na zahvate. Kod stabla bukve intenzitet rasta krošanja snažan je do debljine srednje debelih stabala. Zahvati se mogu provoditi duže nego kod kitnjaka ali kraće nego kod lužnjaka. |