DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Krivulje tečajnih godišnjih prirasta širina krošanja slične su kod lužnjaka
i poljskog jasena i gotovo se podudaraju po obliku. Jedino je prirast
krošanja lužnjakovih stabala za oko 5 cm veći od prirasta poljskog jasena
za isti debljinski stupanj.


Si. i KHIVULJE TEČAJNOG GODIŠNJEG PRIRASTA ŠIRINA KROŠANJA


0,15


0,11


0,0)


0,0´[


o,of


o,o!(


lo 2o 3o 4o 5o 6o 7o


Tanja bukova stabla imaju slabiji prirast krošanja u širinu od stabala
kitnjaka ali jači od stabala poljskog jasena. Kod srednje debelih stabala bukve,
kitnjaka i poljskog jasena prirast krošanja je podjednaka u jačim debljinskim
stupnjevima prirast krošanja bukve u debljinu je znatno veći od
prirasta kitnjakovih stabala, ali slabiji od poljskog jasena.


Tanka stabla poljskog jasena, a djelomice i lužnjaka imaju slabiji godišnji
prirast krošanja u širinu od bukovih i kitnjakovih stabala iste debljine.
Kod srednje debelih a posebno kod debelih stabala prirast krošanja u širinu
veći im je od bukve i kitnjaka.


Rezultati ovih istraživanja mogu poslužiti u uzgoju šuma. Njega sastojina
lužnjaka s obzirom na rast krošanja može se provoditi relativno dugo jer
stabla lužnjaka vrlo dugo zadržavaju sposobnost da reagiraju na zahvate
širenjem krošanja. Slično je i kod poljskog jasena. Stabla kitnjaka relativno
rano postižu maksimum rasta krošanja u širinu, a kraće zadržavaju sposobnost
rasta. Zbog toga se svi zahvati u sastojinama kitnjaka moraju provoditi
u ranijim stadijima razvoja kada stabla kitnjaka mogu još reagirati na
zahvate. Kod stabla bukve intenzitet rasta krošanja snažan je do debljine
srednje debelih stabala. Zahvati se mogu provoditi duže nego kod kitnjaka
ali kraće nego kod lužnjaka.