DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 73 <-- 73 --> PDF |
osnovu zbroja dobiva indeks prioriteta protupožarne zaštite šuma. Prema zbroju indeksa iz tabela^ utvrđeni su slijedeći indeksi prioriteta protupožarne zaštite šuma: Tabela 2 a a Suma indeksa M $ T3 .2 M P, Suma indeksa f) M u zs a u IH 0´C a 6—11 1 33,1—38 6 11,1 — 17 2 38,1—43 7 17,1—23 3 43,1—48 8 23,1—28 4 48,1 — 54 9 28,1 — 33 5 54,1 — 60 10 Kako za Solun zbroj indeksa iznosi 38, to je Solun uvršten u grupu općina sa indeksom prioriteta 6. U daljem radu autor je radi preglednosti i olakšavanja rada utvrdio za Grčku 5 klasa prioriteta s time da je u prvu klasu uvrstio sve općine sa indeksom prioriteta 9 i 10, zatim u drugu sa indeksom 7 i 8, i tako dalje sve do pete klase čiji indeksi iznose 1 i 2. Obzirom na indeks Soluna 6, ova je općina uvrštena u treću klasu prioriteta. U tabelama taksativno je dao podatke o općinama prema indeksu prioriteta kao i o površinama šuma, makiji, ostalom šumskom tlu i šumskim pašnjacima. Tako razvrstane općine ucrtane su u kartu prema stupnjevima prioriteta. Kao što je spomenuto, na isti način su utvrđeni indeksi prioriteta i za visoke šume. Prema tabelama za Solun su dobiveni slijedeći indeksi: izgorjela površina — 6, postotak izgorjele površine — 4, broj požara — 9, broj požara na 1000 ha — 10, vrijednost visokih šuma — 5, vrijednost izgorjelih visokih šuma — 10, što ukupno iznosi 44, i daje indeks prioriteta 8. Primjenjujući istu metodu kao i za ukupnu šumsku površinu, Solun je uvršten u grupu općina koje ulaze u drugu klasu prioriteta protupožarne zaštite šuma. Iz ovog slijedi da se u Solunu mora posvetiti posebna pažnja upravo zaštiti visokih šuma koje su jedne od najugroženijih u Grčkoj. Na žalost nismo u stanju prikazati i autorove zaključke u vezi sa utvrđivanjem razreda ili klasa prioriteta budući da ti zaključci nisu prevedeni. U želji da se dade potpuniji prikaz ovog rada, potrebno je spomenuti da se autor koristio literaturom koja obrađuje slične probleme. Pri tome se posebno naglašava korištenje rada CARLANGELA BERTINIJA i grupe stručnjaka koji su 1975. godine izdali studiju u kojoj su prikazali, za potrebe Italije, izradu karata o potencijalnoj i realnoj važnosti šuma u odnosu na šumske požare. U dodatku svom radu na način spomenute grupe autora obračunao je podatke i za Grčku. Na osnovu ukupne površine općine, broja stanovništva, gustoće populacije, zatim gradskog i prigradskog stanovništva, postotka aktivnog stanovništva u industriji i zanatstvu, broja noćenja domaćih i stranih turista, te postotka aktivnog stanovništva zaposlenog u šumarstvu, dobio je opet određene indekse vrijednosti, odnosno važnosti šuma. Ako uzmemo u razmatranje opet područje Soluna, može se uočiti da indeks vrijednosti šuma Soluna iznosi 7, odnosno da je gotovo identičan sa vrijednošću indeksa koje je autor po svojoj metodi dobio za visoke šume. Možda nije na odmet da se ovom prilikom spomene i rad koji je izrađen i u našoj zemlji o sličnom problemu. ŽUNKO je objavio rad »Razdjeljenje SR Hrvatske na oblasti prema učestalosti šumskih požara « (Šumarski list 1—3/78) u kome je obradio pitanje utvrđivanja područja učestalosti šumskih požara. U tom radu obrađen je jedino broj požara 523 |