DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Tečajni prirasti rasta krošanja u širinu izravnati su jednadžbama:


lužnjak z´ = 0,245202 + 0,024355 d — 0,0001689 d«
kitnjak z´ = 0,056090 + 0,0008869 d — 0,00001433 da
bukva z´ = 0,028729 + 0,001560 d — 0,0000151 poljski jasen z´ = 0,008777 + 0,002667 d — 0,0000216 d2


Krivulje tečajnog godišnjeg prirasta krošanja u širinu prikazan je grafički
na slici 1.
Karakteristične točke krivulje tečajnog godišnjeg prirasta krošanja jesu
slijedeće:


kulminacija veličina prirasta prestanak prirasta
vrsta prirasta stabla u kulminaciji kod promjera
drveća kod promjera cm m stabla cm


lužnjak 72,11 0,124504 153,72
kitnjak 30,94 0,069827 100,94
bukva 51,65 0,069020 119,26
poljski jasen 61,73 0,073529 120,07


Podaci pokazuju da se najjače i najbrže šire krošnje lužnjakovih stabala
one postižu maksimum širenja od 12,5 cm godišnjeg prirasta kod debljine
stabala od oko 72 cm. To je gotovo za dva puta veći maksimalni prirast
krošanja u širinu nego kod kitnjaka i bukve.


Stabla poljskog jasena postižu maksimum prirasta krošanja kod debljine
od 62 cm, bukova kod 52 cm a kitnjakove kod debljine od 31 cm. Sve tri
ove vrste imaju maksimalni tečajni godišnji prirast krošanja od 7 cm.


U našim ranijim istraživanjima (1968) utvrdili smo da bukova stabla u
području raznodobnih šuma imaju tečajni godišnji prirast krošanja u širinu
od 1 — 9,5 cm (prosječno oko 6 cm) dok je MILETIĆ (1954) dobio tečajni
godišnji prirast krošanja bukve u širinu od 2,2 — 6,6 cm (prosječno 4,6 cm).
Maksimalni prirast u širinu krošnje bukve postizavale su, prema našim istraživanjima,
u raznodobnim šumama na povoljniim staništima kod debljine od
48 cm. Uspoređujući podatke iz raznodobnih i jednodobnih šuma, može se zaključiti
da bukove krošnje postižu najveći tečajni godišnji prirast u širinu
kod promjena oko 50 cm i tada im prirast iznosi oko 6 cm godišnje. Za ostale
vrste drveća takvih usporedbi nemamo.


Krošnje lužnjakovih stabala rastu kroz najduži period. Teoretski je prirast
krošanja u širinu kod lužnjakovih stabala jednak nuli kod debljine stabla
155 cm. Rast u širinu krošanja poljskog jasena prestaje ranije jednako
kao i kod bukve, kod debljine stabla od 120 cm. Najranije prestaje rast krošanja
u širinu kod kitnjaka — oko 100 cm.


U raznodobnim šumama krošnje bukovih stabala prestaju rasti u širinu
na povoljnijim staništima nešto ranije tj. kod debljine stabla oko 100 cm.