DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 59     <-- 59 -->        PDF

OSVRTI


SISTEM ODREĐIVANJA RADNOG VREMENA SJEČE I IZRADE DRVA


Sistem koji zaslužuje više pažnje


»Utvrđivanje radnog vremena za pojedine dijelove i cijeli radni proces jedan
je od osnovnih preduvjeta za racionalnu organizaciju rada u radnom procesu,
ispravno planiranje, praćenje proizvodnosti rada i objektivnu raspodjelu osobnih
dohodaka prema rezultatima rada. Stoga je studij vremena stalno aktualan u
svim proizvodnim djelatnostima«.


1. Ovim riječima počinje predgovor knjige, koja je u nas nedavno izašla, pod
naslovom »Sistem određivanja radnog vremena sječe i izrade drva«, autora S.
Tomanić, V. Hitrec, V. Vondra, u izdanju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu.
S obzirom na temu i značaj koji bi ova knjiga trebala imati, osobito danas,
vrijeme je da se nešto više kaže o praktičnim vrijednostima ove knjige.


Kako je u uvodnom izlaganju naglašeno, još do nedavno u šumarstvu su korištene
tzv. »iskustvene« norme za sječu i izradu drva. Te norme nisu dobile prolaznu
ocjenu iz više razloga, a moglo bi se reci, da im je najveća mana bila što
su, jednostavno, bile vrlo neodređene, u pravom smislu te riječi!


Nakon toga pristupilo se za sječu i izradu drva snimanje tehničkih normi.
Kako su one bile utvrđivane samo za određena radilišta — sječine to su samo i
za njih važila. Doduše, u praksi su primjenjivana i na drugim mjestima, u sličnim
sječinama, ali se ipak i nove snimale. To je bilo povezano s dosta velikim
radom i troškovima i pomalo su poprimale karakter prvih, iskustvenih, normi.
Ovakav način normiranja ne odgovara ne zbog svoje netočnosti, nego zbog toga,
što se trebala utvrđivati iz sječine u sječinu tj. neprestano snimati rad radnika
u procesu proizvodnje (sječe). Tako je postojala latentna potreba, da se utvrde
nove norme, kojima će se eliminirati navedene slabosti. To je uspjelo riješiti
»Sistemu ... « S. Tomanića i drugova i to univerzalno i trajno:


Univerzalno — jer pruža mogućnost primjenjivanja na (geografski) vrlo širokom
području;
trajno — jer na području primjenjivanja vrijedi sve dotle, dok se na sječi
i izradi primjenjuje sortimentna metoda rada.


Sistem izjednačava uvažavajući različitosti: od onih koje znatno utječu na visinu
norme (prsni promjer i vrsta drveta), do onih koji u manjoj mjeri imaju utjecaja
kao što su inklinacija, gustoća podrasta, vrijeme sječe itd.


Mjerenja na terenu izvršena su po istom principu, po kome su snimane tehničke
norme i što je vrlo važno, na velikom uzorku od 42 000 stabala. Veliki
uzorak osigurava i takvu pouzdanost računa dobivenih na osnovu mjerenja.


Posebnost ovog sistema je način izražavanja norme za radnika sjekača. Ovdje
je to vrijeme (određen broj dana ili sati) potrebno za izvršenje točno određenog
zadatka.


509




ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 60     <-- 60 -->        PDF

Uvjetno ovaj zadatak se može izraziti i brojem stabala po danu. Taj broj
je prosječan i treba ga shvatiti relativno. Služi radniku samo orjentaciono radi
lakšeg praćenja svoje (dnevne) dinamike izvršenja.


Za razliku od tehničke norme, a s obzirom na izražavanje norme preko stabala
kao jedinice za rad i naknade za rad, pomaže radniku u nastojanju da
izradi što više sortimenata oblovine, a samim tim i više vrijednijih sortimenata
tehnike.


Nadalje, sistem omogućava normiranje svake operacije (zahvata) pri sječi
i izradi drva, što otvara mogućnost kombiniranja i promjena tehnologije za
snimanje obuhvaćene operacije.


Određivanjem normi za sječno-izvoznu jedinicu (liniju) radnik točno zna koliki
je njegov proizvodni zadatak za određeno razdoblje tj. otvara se mogućnost
izdavanja radnog naloga unaprijed za duži period sa točno utvrđenim zadacima.


Budući da je radnik na ovaj način plaćen prema broju posječenih stabala
ili prema broju dana potrebnih za taj broj stabala, nije potrebno primanje
drvnog materijala u sječini — radi obračuna naknade radniku što automatski
smanjuje režijske troškove na sječi i izradi drva.


Znači, pruža se mogućnost drugačijeg (jeftinijeg) načina primanja, evidentiranja
i otpreme posječene drvne mase (pojeftinjenje proizvodnje!).


S tim u vezi, moguće je izbjeći i slaganje prostornog drva na točno određenu
mjeru (višekratnici 1/2 prmt, najčešći slučaj do sada). Dapače, moguće
je uopće izbjeći slaganje. Ako ova radna operacija i dalje ostane slaganje se
može svesti na složaj jednog tereta samarice ili na »uredno nabacivanje«. Jednostavno
rečeno, moguće je smanjenje (teškog fizičkog) živog rada, koji ničim
više nije opravdan.


Univerzalnost ovog sistema omogućuje na (geografski) širokom području uspoređivanje
radnog zadatka i analize izvršenja radnog zadatka na sječi i izradi,
što današnja šarolikost načina normiranja ovog rada sasvim isključuje. Ujedno
moguće je uspoređivanje proizvodnosti rada te usklađivanje načela raspodjele
osobnih dohodaka u grani šumarstva za takvo područje.


Znači, ovaj sistem bi mogao biti zajednički nazivnik za vrlo široko područje
u praćenju naprijed spomenutih pokazatelja.


2. Sasvim dobronamjerno treba se zapitati ima li ovaj sistem nedostataka?
Nedostataka subjektivne prirode, takvih koji su unaprijed ugrađeni u sistem
nema. Objektivno sistem se čini kompliciranim, ali samo dotle dok mu se korisnik
ne približi dovoljno i dovoljno dobronamjerno i bez predrasuda o njegovoj
vrijednosti. Relativno mali broj korisnika (do sada poznatih) upućuje možda
na takve zaključke. Sistem je inače dobro zamišljen i otvara mogućnost dograđivanja
što je u ovim trenucima, čestih promjena u tehnologiji proizvodnje
drvnih sortimenata, vrlo važno.
Naprijed spomenuti klasični način sječe i izrade drva podrazumijeva Sortimente
(svih vrsta drva) trupaca, rudnog, tanke oblovine i (složaj a) prostranog
drva. U zadnje vrijeme najčešća promjena i odstupanja od ovog načina sječe i
izrade je proizvodnja višemetarskog prostornog drveta koje skroz isključuje


510




ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 61     <-- 61 -->        PDF

proizvodnju (složaja) prostornog drva ili ga pak ograničava na ostatak od višemetarske
dimenzije, ispod 14 cm debljine grana. Dosta je česta druga promjena


— izrada deblovine koja se privlači na pomoćno stovarište i tamo kroji, prerezu
je i dr.
No ovaj problem nije nerješiv. Dapače, ako je to promjena u tehnologiji obrade
drveča, koja će potrajati, problem se dade riješiti snimanjem određenog
brojai stabala svih vrsta iz kojih se proizvodi višemetarska tanka oblovina.


Iskustva!


S obzirom na to da se ovaj sistem već dvije godine koristi na području SŠGO
»SLAVONSKA ŠUMA« moguće je nešto reći i o (ne) uspjesima i rezultatima.
Naime, sistem nije prihvaćen, »prije svega«, no to ne spada u njegove (ne) uspjehe.
Reklo bi se da nam to može više koristiti nego štetiti jer što mu se studioznije
približimo to će on duže živjeti (ako mu se ikad približimo!?).


Iako je ovaj sistem zasnovan (prikupljanje podataka) na području »Slavonske
šume« on nije prihvaćen u svim radnim organizacijama SŠGO. Naime, njegova
primjena predpostavlja i stanovite promjene u organizaciji proizvodnje, u
planiranju, obračunavanju tj. na relaciji plan — izvršenje — realizacija — obračun
— isplata. To znači predpostavlja i sinhronizaciju službi koje se bave ovim
poslovima, ali to nije uvijek tako lako postići.


Umjesto zaključka!


Ako netko sebi stavi u zadatak da na neki način (ili sasvim određeni način)
odredi mjerilo vrijednosti ili količine nečijeg proizvodnog zadatka, onda je to
samo po sebi nezahvalan posao. No ako se to radi dobronamjerno i ako se pri
tom koriste sva, na tom području priznata saznanja, takovo nastojanje treba
poštivati, pozdraviti i sa isto toliko dobre namjere pomoći u realizaciji takve
zamisli. Ovdje je takva podrška, moglo bi se reći, skoro potpuno izostala. Što
je tome uzrok? Ne bi se moglo reći da su uzrok samo naprijed spomenute potrebne
poslovne preorijentacije u načinu izražavanja mjerila količine i vrijednosti
živog (ovdje teškog fizičkog) rada. Stiče se utisak da je najteže uskladiti
mjerilo o količini zadataka i vrijednosti zadataka i zato je u to najlakše — ne
dirati!? Naime, kada se mijenjaju mjerila za količinu (normiranog) rada nužno
se postavljaju pitanja:


1) Dobiva li se što kvalitetno novo s tim?


2) Mijenja li se mjerilo za izražavanje vrijednosti (normiranog) radnog zadatka?


Pitanja ostaju i ovdje nije cilj odgovoriti na njih, koliko ih možda postaviti,
jer odgovor se za sada ne zna. Ali to ne znači da ona trebaju ostati bez odgovora.
No to ne znači niti da (i) radi njih treba zaustaviti ovo inače pozitivno gibanje
na području reguliranja i proizvodnog zadatka, već naprotiv, treba ga iskoristiti
u cilju postizanja što boljih rezultata u ovom složenom poslu.


Konačno, ideja je bila NAŠA, sredstva (ne mala) su utrošena NAŠA. Čiji je
onda ovo »sistem« postavlja se pitanje? Da li smo opet nešto radili da bi smo
samo nešto radili?




ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 62     <-- 62 -->        PDF

Čini se da sistem nema ni pobornike ali ni protivnike, niti ga tko hvali niti
ga tko napada a to je za njega, reklo bi se, i za nas najgore.


Ipak, dvije preporuke:


1. Sadašnjim korisnicima — nastojati svoja razmišljanja prilagoditi sistemu,
nikako ne obratno;
2. Potencijalnim korisnicima — upoznajte sistem pa ako ga prihvatite tada
primjcnite prvu preporuku.
Josip Vragolović, dipl. inž. šum.


Nekad na selu otpad nije se gomilao. Nije se gomilao, jer se organski
ili bacao u gnoj i spalio (npr. dotrajalih kola i dr.), a anorganskog bilo
je malo (koja stara motika i si.). Danas međutim otpada nalazimo
i u okolici sela ili zaselaka, kako dokazuje i ova fotografija snimljena
na području Plavce Drage podno Kapele.