DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 57 <-- 57 --> PDF |
profesija i profila upućenih na drvo kao sirovinu ili pomoćni materijal, mogu smatrati Šumarsku enciklopediju svojom bitnom i nezamjenljivom stručnom edicijom. Drvo´ je plemenita organska materija, sirovina koja se može trajno reproducirati i koja svojim korisnim svojstvima služi čovjeku od zipke do lijesa. Fizička svojstva drva (težina, akustična, termička i električna svojstva i dr.), mehanička svojstva (elastičnost, čvrstoća, tvrdoća), fizičko-kemijska (trajnost, snaga ogrjevanja) a naročito njegova estetska svojstva (boja, tekstura, sjaj, miris, finoća) pretpostavljaju ga gotovo svima drugim materijalima. Prvo izdanje Šumarske enciklopedije odgovaralo je svojim sadržajem trenutku u kojemu je stvorena, tadašnjim potrebama šumarske i drvnoinustrijske tehnologije i stručnih kadrova. Od tada su prošla dva desetljeća intenzivnog privrednog razvoja i razvoja novih društveno-ekonomskih odnosa. U tom razdoblju postignut je neočekivano velik napredak u nizu stručnih disciplina koje ulaze u područje interesa šumarstva i drvne industrije. Šumarska dendrologija, tehnologija i trgovina drvom proširili su svoj interes na stotinjak novih vrsta, varijeteta i formi. Nauka o uzgajanju šuma usvojila je nove spoznaje o ekološko- biološkim i uzgojnim svojstvima šumskog drveća, i nove spoznaje o tehnologiji i tehnici njegovanja šuma. Napredak je zapažen i na području zaštite šuma. Šumeurska genetika razrasla je u novu, opsežnu znanost, i u stanju je stvarati nove sorte i genetski obogaćivati postojeći šumski fond. Prerađivačka drvna industrija je također razvijala nove, suvremene postupke s novim postrojenjima i novom tehnologijom, šireći asortiman svojih proizvoda. Brz privredni napredak u protekla dva desetljeća i snažnija ekonomija postavljaju sve više u središte društveno-ekonomske pažnje čovjeka, i to čovjeka u svim okolnostima njegova života i rada. Zaštita čovjekove okoline, zaštita prirode, prirodnih rijetkosti i ljepota ulazi u svijest ljudi kao nužda suvremene civilizacije. U tim okolnostima dobiva i šuma, koja je uz more najvažniji čuvar prirodnih uvjeta života, novu vrijednost, shvaćenu već i kao važniju od vrijednosti koja proizlazi iz sposobnosti proizvodnje organske drvne materije. Javnost je zainteresirana da sazna dokle se došlo u očuvanje prirode u našoj zemlji, kako se zaštićuju šume, pojedine rijetke vrste drveća, bilja, životinja, kako je sa zaštitom prirodnih rijetkosti i ljepota. U suvremenoj civilizaciji postaju ekološki problemi, problemi pejzažnog oblikovanja i prostranog uređenja sve veća briga. Socijalistički društveno-ekonomski sistemi treba da u tome prednjače. Šumarska enciklopedija, koja se upravo ponovno pojavljuje, pojavljuje se, evo, nakon navedenog proteklog perioda od dva desetljeća. Ona i ovaj puta nastoji udovoljiti svim očekivanjima stručnjaka i javnosti, koja proizlazi iz potreba novog vremena. Treba da posluži i kao udžbenik, i kao priručnik, ali i kao enciklopedijska informacija svima koji žele da budu upoznati sa zbivanjima u ovim prirodnim i privrednim oblastima. Uz obrađenu i prikazanu novu tehnologiju i nova saznanja u oblasti šumarstva i drvne industrije, novo izdanje posvećuje posebnu pažnju ekologiji.zaštiti prirode, prirodnih rijetkosti i ljepota. Tu novu materiju obrađuju članci EKOLOGIJA, EKOSISTEM, EKOLOGIJA BILJA, EKOLOGIJA ŠUMA, EKOLOGIJA ŽIVOTINJA, pojedinačno su prikazani i opisani nacionalni parkovi (PLITVIČKA JEZERA, MLJET, FRUŠKA GORA, PELISTER, DURMITOR i dr.), opisani su i pojedini šumski i drugi prirodni rezervati (DEVČIČA TAVANI, JANJ, MUŠKI BUNAR, KOPAČKI RIT, OBEDSKA BARA, DIVJE JEZERO i dr.), prikazani su i prirodni fenomeni kao što su Đurđevački pijesci, Deliblatska peščara, Bazaltne ploče, Bijele i Samarske stijene i si. zatim memo 507 |