DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 56     <-- 56 -->        PDF

praviti pustošenje šuma izvršeno u prošlosti, kao i u tome, da će od tih žrtava
današnjice biti koristan tek dalekim generacijama.


Stručna i ostala javnost prihvatili je Šumarsku enciklopediju tako da cjelokupna
naklada nije mogla podmiriti potražnju. Najveći dio završio je u posjedu
brojnih ljubitelja prirode, šuma i planina, pa su i mnogi stručnjaci ostali
bez svoje stručne enciklopedije. Materijalna i osjećajna povezanost naših naroda
sa šumom je duboka, stoljetna, sudbonooiia. Naša ekonomska i politička povijest
ucrtano je u izgledu i stanju naših šuma i šumskih površina. Goleti, degradirani
dijelovi krša, šikare, paljevine, erozija zemljišta, posljedica su borbe naših naroda
za opstanak u krajnje nepovoljnim političkim i ekonomskim uvjetima. Koliko
je šuma čuvala našu nacionalnu supstancu, svjedoče duga stoljeća sve do naših
dana, kad je pomogla da se naši narodi odupru jačoj, zavojevačkoj sili i oslobode
tuđih i domaćih nacionalnih i socijalnih ugnjetače?. Pa i u tom poslijeratnom
periodu, šumarstvo i drvna industrija znače mnogo za izgradnju zemlje.
Znatan dio sredstava koja se ulažu u razvoj privrede, pribavlja se eksportom
šumskih i drvnoindustrijskih proizvoda. Slobodno se može reći, da se tada cijela
zemlja, zajedno sa stručnjacima naprezala da pojačanom sječom šuma i intenziviranom
pilanskom preradbom pomognu izgradnji privrede. I u tim okolnostima
dolazi do izražaja uređena osjetljivost naše javnosti na žrtve koje podnose šume,
pa se na širokom frontu izvode akcije pošumljavanja, obrazuju se u tu svrhu
društva »Gorani«, razvija se još više spremnost da se liječe rane. Šumarska enciklopedija
registrira još više spremnost da se liječe rane. Šumarska enciklopedija
registrira te događaje i pruža informacije o svim osobinama šumske privrede, i
uklapa se svojim stručnim i znanstvenim pristupom u opće težnje javnosti i potrebe
stručnih kadrova.


Prijašnji eksperimentalni, često pogrešni postupci sa šumama dobili su polovicom
ovog stoljeća čvršću, znanstvenu podlogu. Fitocenologija, nauka o biljnim
zajednicama, omogućila je razvoj tipologije šuma. Tipološka klasifikacija šuma
je daJa okvire za utvrđivanje postojećih ili potencijalnih produktivnih sposobnosti
pojedinih šumskih staništa. Time je dobiven sigurniji oslonac za široko
područje uzgajanja, njegovanja, zaštite, unapređenja i uređivanja šuma. Te novije,
znanstvene misli vodilje, sadržane u Šumarskoj enciklopediji, olrikšale su
donošenje stručnih odluka pri rješavanju šumarske teoretske i praktične problematike.


Šumarska nauka ubraja se u primjenjene nauke. Njen predmet proučavanja
su šume. Šume rastu na raznovrsnim tlima i u različitim klimatskim uvjetima
i sastavljene su od velikog broja vrta drveća. Zbog toga se sama šumarska nauka
temelji na osnovnim naukama kao što su biologija, fiziologija, klimatologija
s metereologijom i geologija s petrografijom. Na ove osnovne nauke nadovezuju
se dalje pedologija, botanika i dendrologija. Zaštita šuma pak predpostavlja poznavanje
entomologije, filopatologije i ekologije uopće. Taj širok dijapazon prirodnih
nauka jedna je od značajki Šumarske enciklopedije. Građani koji vole
prirodu, biolozi, botaničari, učenici osnovnog i usmjerenog obrazovanja, te studenti
prirodnih nauka, mogu naći potrebna znanstvena objašnjenja sabrana i
pregledno obrađena na stranicama Šumarske enciklopedije.


Iscrpno poznavanje anatomskih i tehnoloških svojstva pojedinih vrsta drveća
neophodno je za razvoj tehnologije piljenja, sušenja i parenja drva, za
proizvodnju furnira«, ploča od drva, namještaja i dr. Širok krug stručnjaka raznih