DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 5 <-- 5 --> PDF |
šum. list 104: 455 - 1980. DINAMIKA HORIZONTALNOG ŠIRENJA KROŠANJA NEKIH VAŽNIJIH VRSTA DRVEĆA SJEVERNE HRVATSKE VLADIMIR HREN Šumarski institut, Jastrebarsko SAŽETAK. U radu su prikazani rezultati istraživanja dinamike širenja horizontalnih projekcija krošanja (širine krošanja) lužnjaka, poljskog jasena, kitnjaka i bukve. Istraživanja su pokazala, da prirast krošanja prestaje najprije kod kitnjaka (kod pp 101 cm), zatim kod bukve (kod pp 119 cm), poljskog jasena (kod pp 120 cm) a najkasnije kod lužnjaka (kod pp 154 cm). Rezultati istraživanja mogu se korisno upotrijebiti u proređivanju sastojina. (op) U ranijem radu (HREN 1968) istražena je i prikazana dinamika horizontalnog širenja krošanja bukve i jele u šumama zapadne Hrvatske. Nastavno na ta istraživanja provedeno je proučavanje širenja horizontalne projekcije krošanja lužnjaka, kitnjaka, bukve i poljskog jasena u šumama sjeverne Hrvatske. U vremenu od 1968. do 1980. godine na tom području provođena su istraživanja ekološko-gospodarskih tipova šuma. Ta istraživanja obuhvaćaju i prikupljanje podataka o širinama krošanja. Istraživanja su još u toku, ali se na temelju dosad prikupljenih podataka može dobiti predodžba rasta krošanja istraživanih vrsta u širinu. Cilj ovog rada je da se prikaže intenzitet širenja horizontalne projekcije krošanja u odnosu na prsni promjer stabla. Istraživanjima se željelo utvrditi oblik dinamike rasta krošanja u širinu, period maksimalnog rasta krošanja i period kada prestaje rast u širinu. Studija je prilog poznavanju biologije rasta navedenih vrsta a podaci mogu poslužiti kod određivanja vremena, intenziteta i trajanja šumsko-uzgojnih zahvata kao i procjene rasta. U periodu jakog rasta krošanja u širinu može se jače i češće zahvatiti u sklop krošanja jer je reakcija na zahvat intenzivnija. Nakon teoretskog prestanka rasta krošanja u širinu, zahvati mogu malo utjecati na razvoj krošanja. Istraživanje su provedena u sjevernoj Hrvatskoj u jednodobnim šumama između Save i Drave, Pokupskim šumama i šumama Petrove i Zrinjske gore. Obuhvaćene su nizinske šume lužnjaka i poljskog jasena, te brdske šume kitnjaka i bukve. * Ovaj rad izrađen je u okviru istraživanja za koje sredstva osigurava SIZ za znanstveni rad (SIZ IV) SRH i Opće udruženje šumarstva, prerade drva i prometa SR Hrvatske 455 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Istraživanje se osnivalo na komparativnoj statističkoj metodi usporedbe podataka o širinama krošanja stabala iste starosti i debljine. U okviru tipoloških istraživanja osnovano je 375 ploha u šumama lužnjaka, 143 plohe u šumama poljskog jasena, 282 ploha u šumama lužnjaka, 143 plohe u šumama poljskog jasena, 282 plohe u šumama kitnjaka i 355 ploha u šumama bukve. Na svakoj plohi izmjereno je do 100 projekcija krošanja i pripadajući promjeri stabala u prsnoj visini. Promjeri krošanja su mjereni unakrst i to na najužem i najširem mjestu. Aritmetička sredina te dvije izmjere uzeta je kao promjer horizontalne projekcije krošanja (u daljnjem tekstu širina krošanja). Izmjerene su širine 27375 stabala lužnjaka, 25662 stabla kitnjaka, 10275 stabala poljskog jasena i 25203 stabla bukve. Podaci o širinama krošanja razvrstani su po debljinskim stupnjevima stabala, kumulirani po starosti i vrsti drveća. Na taj način dobio se poligon širina krošanja u koordinatnom sustavu u kome su na apcisi debljine stabala (promjeri) na ordinati širine krošanja. Poligoni širine krošanja iznavnati su jednadžbom pravca ili parabole. Tečajni godišnji prirast širina krošanja izračunat je jednadžbom koju je predložio KLEPAC (1954) za obračun tečajnog visinskog prirasta: i k, — k,i_5 kus —kd z= ( + ) 2 t,,_5 td U navedenoj jednadžbi z je tečajni prirast krošnje u širinu u debljinskom stupnju d; k,| je širina, krošnje istraživanog promjera; k(l_s i k,i+ 5 su širine krošanja neposredno nižega, odnosno višega debljinskog stupnja od istraživanog; t,i i tđ_5 su vremena prijelaza.** Tako dobiveni tečajni prirasti krošanja u širinu sumirani su po debljinskim stupnjevima (debljini stabala) za svaku pojedinu vrstu i izravnani jednadžbom parabole: z´ = a + bd + cd2 u kojoj je z´ izravnati tečajni prirast krošnje u širinu; a, b i c su parametri d je prsni promjer stabla. Maksimum krivulje utvrđen je jednadžbom: b d = 2c Oznake su iste kao u prethodnoj jednadžbi. Promjer kod kojega je rast krošnje u širinu teoretski jednak nuli izračunat je jednadžbom: z´ = a + bd + cd* = 0 ** Vremena prijelaza uzeta su iz studija o rastu i prirastu D. Cestara. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Tečajni prirasti rasta krošanja u širinu izravnati su jednadžbama: lužnjak z´ = 0,245202 + 0,024355 d — 0,0001689 d« kitnjak z´ = 0,056090 + 0,0008869 d — 0,00001433 da bukva z´ = 0,028729 + 0,001560 d — 0,0000151 Krivulje tečajnog godišnjeg prirasta krošanja u širinu prikazan je grafički na slici 1. Karakteristične točke krivulje tečajnog godišnjeg prirasta krošanja jesu slijedeće: kulminacija veličina prirasta prestanak prirasta vrsta prirasta stabla u kulminaciji kod promjera drveća kod promjera cm m stabla cm lužnjak 72,11 0,124504 153,72 kitnjak 30,94 0,069827 100,94 bukva 51,65 0,069020 119,26 poljski jasen 61,73 0,073529 120,07 Podaci pokazuju da se najjače i najbrže šire krošnje lužnjakovih stabala one postižu maksimum širenja od 12,5 cm godišnjeg prirasta kod debljine stabala od oko 72 cm. To je gotovo za dva puta veći maksimalni prirast krošanja u širinu nego kod kitnjaka i bukve. Stabla poljskog jasena postižu maksimum prirasta krošanja kod debljine od 62 cm, bukova kod 52 cm a kitnjakove kod debljine od 31 cm. Sve tri ove vrste imaju maksimalni tečajni godišnji prirast krošanja od 7 cm. U našim ranijim istraživanjima (1968) utvrdili smo da bukova stabla u području raznodobnih šuma imaju tečajni godišnji prirast krošanja u širinu od 1 — 9,5 cm (prosječno oko 6 cm) dok je MILETIĆ (1954) dobio tečajni godišnji prirast krošanja bukve u širinu od 2,2 — 6,6 cm (prosječno 4,6 cm). Maksimalni prirast u širinu krošnje bukve postizavale su, prema našim istraživanjima, u raznodobnim šumama na povoljniim staništima kod debljine od 48 cm. Uspoređujući podatke iz raznodobnih i jednodobnih šuma, može se zaključiti da bukove krošnje postižu najveći tečajni godišnji prirast u širinu kod promjena oko 50 cm i tada im prirast iznosi oko 6 cm godišnje. Za ostale vrste drveća takvih usporedbi nemamo. Krošnje lužnjakovih stabala rastu kroz najduži period. Teoretski je prirast krošanja u širinu kod lužnjakovih stabala jednak nuli kod debljine stabla 155 cm. Rast u širinu krošanja poljskog jasena prestaje ranije jednako kao i kod bukve, kod debljine stabla od 120 cm. Najranije prestaje rast krošanja u širinu kod kitnjaka — oko 100 cm. U raznodobnim šumama krošnje bukovih stabala prestaju rasti u širinu na povoljnijim staništima nešto ranije tj. kod debljine stabla oko 100 cm. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Krivulje tečajnih godišnjih prirasta širina krošanja slične su kod lužnjaka i poljskog jasena i gotovo se podudaraju po obliku. Jedino je prirast krošanja lužnjakovih stabala za oko 5 cm veći od prirasta poljskog jasena za isti debljinski stupanj. Si. i KHIVULJE TEČAJNOG GODIŠNJEG PRIRASTA ŠIRINA KROŠANJA 0,15 0,11 0,0) 0,0´[ o,of o,o!( lo 2o 3o 4o 5o 6o 7o Tanja bukova stabla imaju slabiji prirast krošanja u širinu od stabala kitnjaka ali jači od stabala poljskog jasena. Kod srednje debelih stabala bukve, kitnjaka i poljskog jasena prirast krošanja je podjednaka u jačim debljinskim stupnjevima prirast krošanja bukve u debljinu je znatno veći od prirasta kitnjakovih stabala, ali slabiji od poljskog jasena. Tanka stabla poljskog jasena, a djelomice i lužnjaka imaju slabiji godišnji prirast krošanja u širinu od bukovih i kitnjakovih stabala iste debljine. Kod srednje debelih a posebno kod debelih stabala prirast krošanja u širinu veći im je od bukve i kitnjaka. Rezultati ovih istraživanja mogu poslužiti u uzgoju šuma. Njega sastojina lužnjaka s obzirom na rast krošanja može se provoditi relativno dugo jer stabla lužnjaka vrlo dugo zadržavaju sposobnost da reagiraju na zahvate širenjem krošanja. Slično je i kod poljskog jasena. Stabla kitnjaka relativno rano postižu maksimum rasta krošanja u širinu, a kraće zadržavaju sposobnost rasta. Zbog toga se svi zahvati u sastojinama kitnjaka moraju provoditi u ranijim stadijima razvoja kada stabla kitnjaka mogu još reagirati na zahvate. Kod stabla bukve intenzitet rasta krošanja snažan je do debljine srednje debelih stabala. Zahvati se mogu provoditi duže nego kod kitnjaka ali kraće nego kod lužnjaka. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Lužnjakova stabla su dugovječnija od bilo koje vrste te svoj optimum rasta krošanja postižu znatno kasnije od svih drugih do sada istraživanih vrsta. Svoj optimum rasta i životnu jačinu postižu tek kod promjera od preko 70 cm, a zadržavaju sposobnost rasta i reagiranja i do 155 cm. Tako dugu vitalnu sposobnost nema ni jedna druga do sada istražena -vrsta. Zaključak Na temelju istraživanja na većem broju ploha i stabala, kojim intenzitetom se šire krošnje stabala lužnjaka, bukve, poljskog jasena i kitnjaka u jednodobnim sastojinama sjeverne Hrvatske mogu se donijeti slijedeći zaključci: 1. Intenzitet širenja krošanja zavisi od vrste drveća. Lužnjakova stabla imaju najjače širenje krošanja. Sposobnost rasta krošanja u širinu zadržavaju kroz najduži period. 2. Najraniju kulminaciju tečajnog godišnjeg prirasta širine krošanja postiže kitnjak, zatim bukva, pa poljski jasen i najkasnije lužnjak. 3. Najveći tečajni godišnji prirast širina krošanja za isti debljinski stupanj imaju stabla lužnjaka, a zatim poljskog jasena, pa kitnjaka i bukve. 4. Teoretski krošnje prestaju rasti u širinu najranije kod kitnjakovih stabala a najkasnije kod stabala lužnjaka. LITERATURA Cestar , D. et al., (1979) Tipološke značajke šuma Slavonskog gorja, Radovi Šumarskog instituta, Jastrebarsko, br. 39, str. 213; Elagin , I. N. (1957) Projekcij kron duhovih lesovi, Akademija nauk SSSR, Trudi Instituta lesa, tom XXXIII, str. 97—114; Eule , H. W. (1959) Verfahren zur Baumkronenmessung und Beziehungen zwischen Kronengrösse, Stammstärke und Zuwachs bei Rotbuche, dargestellt an norwestdeutschen Durchforstungsversuchsreihe; All Forst- und Jagdztg, br. 7, str. 185—200; Hren , V. (1968) Dinamika horizontalnog širenja krošanja bukve i jele u nekim zajednicama zapadne Hrvatske, Šumarski list, br. 5—6, str. 189—198; K 1 e p a c, D. (1954) Komparativna istraživanja debljinskog, visinskog i volümnog prirasta u fitocenozi jele i rebrače, Šumarski list, br. 2—3, str. 83—110; P r a n j i ć, A. (1965) Korelacija analiza između prsnog promjera, promjera krošnje, visine i drvne mase, Šumarski list br. 1—2, str. 58—60. Zusamenfassung Dynamik der horizontalen Kronenausbreitung eniniger wichtigsten Baumarten im Nordkroatien In der vorliegenden Studie wurde die Dynamik des horizontalen Kronenzuwachses der Stieleiche, Traubeneiche, Buche und der spitzblätrigen Esche untersuzeht. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Dabei wurden zwei Entwicklungsphasen festgestellt: Höchtwachstums- und Stillstandsphase. Durch die in der Untersuchung verwendeten komparative-staüstische Methode wurden die ermittelten Angaben über die Kronenbreite von Bäumen desselben Alters und derselben Stammdicke verglichen. Bei der Untersuchung hat sich ergeben, dass der laufende Jahrzuwachgrad der Kronenbreite parabelförming ist (Abb. 1). Die charakteristichcn Kurven-punk sind wie foldt: Höchstzuwachs Zuwachstillstand Höchstzuwachs bei Stammdurchbei Stammdurch Baumart ausmass in m messer in cm messer in cm Steineiche 72,11 0,124505 153,72 Stieleiche 30,94 0,069827 100,94 Buche 51,65 0,069020 119,26 Esche 61,73 0,073529 120,17 Die Verbreitungsfähigkeit wird am längsten bei den Kronen der Stieleiche behalten, während die der Traubeneiche am ehesten beendet ist. Zugleich erreichen die Kronen der Traubeneiche am frühesten das Maximum des Breitenzuwachses |