DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 5     <-- 5 -->        PDF

šum. list 104: 455 - 1980.


DINAMIKA HORIZONTALNOG ŠIRENJA KROŠANJA NEKIH
VAŽNIJIH VRSTA DRVEĆA SJEVERNE HRVATSKE


VLADIMIR HREN


Šumarski institut, Jastrebarsko


SAŽETAK. U radu su prikazani rezultati istraživanja dinamike
širenja horizontalnih projekcija krošanja (širine krošanja) lužnjaka,
poljskog jasena, kitnjaka i bukve. Istraživanja su pokazala,
da prirast krošanja prestaje najprije kod kitnjaka (kod pp 101 cm),
zatim kod bukve (kod pp 119 cm), poljskog jasena (kod pp 120 cm)
a najkasnije kod lužnjaka (kod pp 154 cm). Rezultati istraživanja
mogu se korisno upotrijebiti u proređivanju sastojina. (op)


U ranijem radu (HREN 1968) istražena je i prikazana dinamika horizontalnog
širenja krošanja bukve i jele u šumama zapadne Hrvatske. Nastavno
na ta istraživanja provedeno je proučavanje širenja horizontalne projekcije
krošanja lužnjaka, kitnjaka, bukve i poljskog jasena u šumama sjeverne Hrvatske.


U vremenu od 1968. do 1980. godine na tom području provođena su istraživanja
ekološko-gospodarskih tipova šuma. Ta istraživanja obuhvaćaju
i prikupljanje podataka o širinama krošanja. Istraživanja su još u toku,
ali se na temelju dosad prikupljenih podataka može dobiti predodžba rasta
krošanja istraživanih vrsta u širinu. Cilj ovog rada je da se prikaže intenzitet
širenja horizontalne projekcije krošanja u odnosu na prsni promjer stabla.
Istraživanjima se željelo utvrditi oblik dinamike rasta krošanja u širinu,
period maksimalnog rasta krošanja i period kada prestaje rast u širinu.


Studija je prilog poznavanju biologije rasta navedenih vrsta a podaci
mogu poslužiti kod određivanja vremena, intenziteta i trajanja šumsko-uzgojnih
zahvata kao i procjene rasta. U periodu jakog rasta krošanja u širinu
može se jače i češće zahvatiti u sklop krošanja jer je reakcija na zahvat
intenzivnija. Nakon teoretskog prestanka rasta krošanja u širinu, zahvati
mogu malo utjecati na razvoj krošanja.


Istraživanje su provedena u sjevernoj Hrvatskoj u jednodobnim šumama
između Save i Drave, Pokupskim šumama i šumama Petrove i Zrinjske gore.
Obuhvaćene su nizinske šume lužnjaka i poljskog jasena, te brdske šume
kitnjaka i bukve.


* Ovaj rad izrađen je u okviru istraživanja za koje sredstva osigurava SIZ za
znanstveni rad (SIZ IV) SRH i Opće udruženje šumarstva, prerade drva i prometa
SR Hrvatske
455