DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Prema »Informaciji o požarina i stanju u oblasti zaštite od požara u 1970. godini « Republičkog sekretarijata za unutrašnje poslove SRH »U 1979. godini u 422 požara uništeno je 14.158 hektara šumskih površina (184 posto više nego u 1978). Materijalna šteta iznosi 194.436.067 dinara (45,23 posto više nego u 1978). Na kraškom je području bilo više požara nego 1978. i veća je materijalna šteta (193,339.241). U kontinentalnom dijelu Republike u 52 požara uništen je 1151 hektara šuma (125 posto više) a materijalna šteta dostiže 1,096.813 dinara. U 1979. godini požari su bili brojniji a materijalna šteta od njih veća d u društvenom i u privatnom sektoru, nego ranijih godina. Do požara je došlo nepažljivim spaljivanjem korova, suhe trave i drugih poljoprivrednih otpadaka. U njihovu gašenju došle su do izražaja sve slabosti karakteristične za cjelokupnu problematiku šumskih požara, a osobito propusti i nedostaci u organiziranju i djelovanju službi osmatranja i dojavljivanja požara. (»DELEGATSKI VJESNIK Skupštine SFRJ i Sabora SRH« br. 147. od 09. 07. 1980) Na osnovu ove »Informacije« Izvršno vijeće Sabora zaključilo je: Općinske skupštine, skupštine zajednica općina, mjesne zajednice i organizacije udruženog rada treba stalno da prate, razmatraju i analiziraju stanje zaštite od požara, da usklađuju i koordiniraju rad nadležnih organa i organizacija na tim poslovima, te da se brinu o nadzoru nad provođenjem propisanih i naređenih mjera zaštite, konstatirano je u raspravi. Radi bolje zaštite šuma treba organizaciono, kadrovski te stručno i tehnički osposobljavati šumarske organizacije i inspekcije odnosno prići čišćenju i proređivanju šuma, njihovoj biološkoj zaštiti, te boljoj organizaciji osmatračkih, dojavnih i patrolnih službi. Jedinice civilne zaštite, turističke, ugostiteljske, lovačke i druge organizacije također treba da se, na odgovarajući način, uključe u sistem zaštite šuma od požara.« (»DELEGATSKI VJESNIK« itd. br. 145. od 11. 06. 1980) NAPOMENA. Svojedobno, npr. prema Zakonu o šumama iz 1929. god., o gašenju šumskih požara brinule se isključivo šumarske organizacije, a akcijom je, i po slovu Zakona, rukovodio najstariji šumarski stručnjak. On je imao pravo i neposrednu mobilizaciju potrebnog broja radnika za gašenje iz okolnog stanovništva. Po današnjem Zakonu o zaštiti od požara i suzbijanje šumskog požara tretira se kao požar bilo kojeg objekta tj. u kompetenciji je općinske skupštine odnosno Sekretarijata za unutrašnje poslove u okviru kojeg djeluje i vatrogasna služba. Stoga je u navedenoj Informaciji naglašeno i ovo: »U SR Hrvatskoj 17 općinskih skupština nije donijelo, a 57 nije uskladilo svoje planove sa Zakonom o zaštiti požara. Odluku o uvjetima za spaljivanje suhe trave, korova i drugih poljoprivrednih otpada nije donijela 91 općina, a plan zaštite od požara donijela je samo 91 od 3878 mjesnih zajednica. Više od 50 posto radnih i drugih organizacija udruženog rada nije donijelo opće akte o zaštiti od požara, a više od 70 posto njih nije, na osnovi sigurnosne procjene stanja mjera zaštite od požara,, donijelo operativne planove te zaštite. 486 |