DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 33 <-- 33 --> PDF |
(ako je panj jače stradao od vatre, tj. kao da je od starog stabla odstranjeno i žilište — vidi lit. 3, str. 124). Alepski bor, a i čempres, obnovit će se ukoliko je izgorjela sastojina bila toliko stara, da su stabla rodila sjemenom ili ako u blizini, ali u suprotnom smjeru od glavnog vjetra, ima neoštećenih stabala. Činjenica, da i stabla kojima su krošnje bila zahvaćene požarom naplode sjemenom, posljedica je toga, što na stablima alepskog bora uvijek ima i višegodišnjih češera tj. češera dozrelih u godinu požara, ali i onih dozrelih prije dvije, tri i više godina. Naime, jedan dio češera alepskog bora, a i čempresa, nakon dozrijevanja sjemena ne otvara se nego ostaje zatvoren na stablima. To su oni sive boje, koja svaku daljnju godinu sve više i više tamni. Sjeme i u takvim češerima nije bez klijavosti koja, dakako, s godinama opada. To je razlog, da sjeme i kod sakupljanja ponekad ima manju klijavost (ispod 90%) jer je sabrano ne samo od tek dozrelih, smeđih, češera nego i starijih. Ukoliko se sastojina prirodno ne obnovi to je posljedica jačeg zahvata i dugotrajnijeg djelovanja vatre tako, da se ošteti i korijenje ili sjeme alepskog bora osuši na zagrijanoj površini zemlje. 2. Iz činjenice, da se šumska vegetacija redovno prirodno obnavlja, proizlazi i nužnost, da se obračun troškova obnove računa samo u slučaju, ukoliko se prirodno ne obnovi. A na to ne treba čekati duže od godine dana. Međutim to ne isključuje mogućnost, da se u obnovi ne intervenira. To bi zapravo bilo korisno na površini listača i to unošenjem četinjača — alepskog bora sjemenom, da se na taj način iskoriste povoljniji uslovi za klijanje sjemena i sastojinu obogati s četinjačama, koje će i prije dorasti za iskorišćivanje nego sastojine listača. Dakako u uvjetima područja šuma crnike i bijelog graba. No troškovi ove sjetve ne mogu teretiti troškove požara tj. biti uključeni u iznos štete od požara. 3. Prirodna obnova garišta nameće dužnost, da se ta činjenica registrira i statistički tj. kao površine, koje su u odnosnoj godini »pošumljene«. Tako bi trebalo i pomlađenu površinu garišta kod Jelse iz 1979. godine u 1980. godini registrirati kao pošumljenu, a u ukupnom iskazu požara na Jadranskom području za taj iznos (kao i drugih pomlađenih garišta iz 1979. g.) smanjiti ukupno iskazanu površinu požarom uništenih sastojina. 4. Požar kod Jelse dobar je i primjer za to, da nema šablonske zaštite ni šablonskog suzbijanja požara. Za otok Hvar ne može se, uvjetno rečeno, primjeniti organizacija kao npr. u Makarskoj ili na Rabu. U tim područjima intenzivna preventiva ograničena je na manji dio područja općine (šumarije) tj. dijelove s boljim sastojinama, a koje se nalaze na relativno lako pristupačnim terenima. Na otoku Hvaru, na primjer, situacija je drugačija. Hvar je dug preko 50 km i jake reljefnosti ne samo u uzdužnom nego i u poprečnim pravcima. Pristupačnost je otežana, a pogotovo teškim motornim vozilima (kamionima, cisternama), pa tako i prebacivanje gasilaca odnosno sredstva za gašenje (a na dijelu uz magistralnu cestu kod Prapratne baš su cisterne omogućile lokaliziranje požara). U ovom slučaju teško da bi i avioni što pomogli (noćni požar, teren s velikim visinskim razlikama na kratkoj udaljenosti, jako jugo). |