DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Šum. list 104:479 - 1980. PRIRODNA OBNOVA ŠUMA NA GARIŠTU IZ 1979. GODINE KOD JELSE NA OTOKU HVARU OSKAR PIŠKORIC, dipl. ing. šum. ZAGREB SAŽETAK. U ljetu 1979. godine kod Jelse na otoku Hvaru požarje uništio vegetaciju na površini od oko 800 ha. Pretežni dio bio je obrastao šumom alepskog bora i makijom. U jesen 1980. god. autor je utvrdio, da se šumske vrste u potpunosti obnovile i to alepski bor iz sjemena, a listače iz panja i korjena. Izuzetak jeborovice (Juniperus oxycedrus i phoenicia). PROBLEMATIKA O problematici šumskih požara u Šumarskom listu do sada je vrlo malo pisano, pa ni u kraćim saopćenjima, te oni ostaju nepoznati za budućnost. Više »podataka« nalazi se u dnevnim novinama. Više podataka u navodnim znakovima s razloga, što su oni redovno nerealni odnosno točnije senzacionalni. Tako je, na pr., po novinskoj vijesti u jednom požaru kod Trogira izgorjelo 500 ha borovih šuma, na kojem ih nema ni 5 ha; što više i cijela površina preko koje je prošao požar manja je od 500 ha. Tako su sredstva javnog informiranja tj. kako novine tako i TV javila da je požar, koji je harao 1979. godine kod Jelse na otoku Hvaru, zahvatio površinu od 3000 ha (cit. prema Goluboviću, lit. 1), iako ukupna površina zahvaćena požarom nešto premašuje 1000 ha. Pored toga vijest je objavljena u času, kada vatra još nije zahvatila maksimalnu površinu. Kako sam odmah posumnjao u relnost novinskih podataka, odlučio sam neposredno utvrditi veličinu garišta kao i što je uvjetovalo širenju vatre. Koristeći prijašnja saznanja o regeneraciji garišta, ova istraživanja odgodio sam za godinu dana nakon požara tj. za 1980. godinu, kada se može konstatirati uspjeh ili neuspjeh prirodne regeneracije. Terenski dio posla obavio sam od 12—14. listopada 1980. godine što znači da je regeneracija zašla već u treću vegetacijsku periodu (prva je u jesen 1979, druga u proljeće 1980. a treća u jesen, rujan — listopad, 1980. god.). PODRUČJE I TOKOVI POŽARA Područje koje je bilo zahvaćeno požarom nalazi se između sela Pitve na zapadu i uvale — šume Prapratna na istoku a sastoji se od dva dijela, koje dijeli linija Jelsa — Tor. Zapadni dio zauzima površinu dužine 1,8 km i širine |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 30 <-- 30 --> PDF |
0,8 km odnosno 1,44 km2, a istočni dužine 4,2 km i prosječne širine 2,85 km odnosno 11,97 km2. Prema tome u obalnom dijelu dužina iznosi oko 4 km, a u kopnenom, gornjem, 6 km. Dimenzije su utvrđene na osnovu kroki skice i karte mjerila 1:50000 pa prema tome i izračunata površina od 1341 ha ima orijentacionu vrijednost ali koja zadovoljava, jer neće služiti za planiranje ili druga podrobnija računanja. Požarište kod Jelse na otoku Hvaru od 31. VII do 2. VIII 1979. Legenda: Ž — žarište požara; 1 — 6 — plohe brojenja ponika alepskog bora; vijugava crta — zaobilaznica oko Jelse i cesta prema Sućuraju. Površina na kojoj je vatra doista harala manja je od gornje za cea 20%. To su u prvom redu površine pod vinogradima koje je vatra poštedila odnosno nije bitno djelovala na vitalnost vinove loze kako dokazuje ovogodišnje njezino stanje. Nadalje to su pojedine površine borovih sastojina koje su ili obranjene od prodiranja vatre, kao one oko beogradskog dječjeg odmarališta na Grebišću, ili ih je vatra jednostavno preskočila. Tako su ostale od vatre pošteđene sastojine u gornjem dijelu garišta, i to one koje se nalaze u uvalama kao i one na zapadnim ekspozicijama kosa, koje je vatra potiskivana jugom preskakala. Inače je jedan krak vatre stigao do kuća Jelse kao što je dijelom zahvatila i kamp više ceste u uvali Mina (ali samo kao prizemni požar za razliku od drugih područja, gdje je vatra u pravilu zahvatila i krošnju borovih stabala). Požar se pojavio u sumrak 31. srpnja u predjelu Crkovica (uvale Crkvica). Prema jednom od prvih osoba, koji su došli na mjesto požara, Jelšaninu Niki |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Bojaniću, požar izbio na mjestu udaljenom od obale (i crkvice Sv. Luke) na cea 150 met. obraslom uglavnom šmrikom (Juniperus oxycedrus). Ovo žarište nalazi se izvan puteva (ceste i puta uz obalu) i zbog obraslosti vegetacijom teško je pristupačno, pa je i uzročnik zagonetan odnosno »nepoznat«. U koliko ga je prouzrokovao čovjek tada to mora biti osoba, koja je dobro poznavala taj teren i tako mogla izbjeći opasnost da ga zahvati vatra koja se vrlo brzo širila, kako zbog lahko upaljive vegetacije tako i vremenskih prilika — sredine ljeta. Da se vatra pojavila uz cestu mogla je biti izazvana i iskrom iz ispuha automobila ili kamiona odnosno opuškom putnika, a ovako preostaje još mogućnost, da je uzročnik meteorit, užaren prolazom kroz atmosferu. Vatra se vrlo brzo širila i to prema istoku, prema uvali Prapratna i spustila se sve do mora usprkos puta širine oko 2 met. na dužini od oko 1 km. Sve do 5 sati ujutro 1. kolovoza vatra se nalazila ispod asfaltirane 7 met. široke ceste Jelsa — Sućuraj, kada se na 5 km od Jelse, prebacila preko te ceste*. Tokom dana zapuhalo je jugo, pa se vatra počela širiti i prema zapadu. Vatra se prvenstveno prebacivala zapaljenim češerima, pa stoga nisu ni putevi, čistine ili vinogradi bili smetnja da se preko tih zapreka (vinogradi su ograđeni suhozidima) prebacuje na travnate površne i sastojine alepskog bora. Požar je likvidiran treći dan tj. 3. kolovoza oko 12 sati. Na gašenju požara bilo je angažirano ne samo brojno ljudstvo (iz Jelse i drugih mjesta) nego i vatrogasna društva (iz Jelse, Vrboske, Hvara i Donjih Kaštela) te vatrogasne jedinice (iz Šibenika, Splita i Makarske). Na području Prapratne, na pr., požar je likvidiran korišćenjem mora na udaljenosti do 800 met. pumpom Vatrogasnog društva iz Jelse te, s gornje strane, cisternama drugih vatrogasnih jedinica. OBNOVA VEGETACIJE Vatra se širila, kako je već unaprijed rečeno, površinama obraslim prirodnom vegetacijom (travnom, smričacima, makijom i sastojinama alepskog bora), dok su vinogradi ostali pošteđeni. Sastojine alepskog bora bile su starije od 20 godina. Dio tih sastojina je »šumski«, a dio (manji) uzgojen na površinama napuštenih vinograda. Smričaci i makija nalazila se uglavnom u obalnom području, a nešto sastojina listača (česmine) ima i u uvalama u višem dijelu, koje su ostale pošteđene od vatre. Alepski bor nalazio se od mora od vrha u suvislim ili isprekidanim sastojinama. U nekim sastojinama alepskog bora prizemni sloj vegetacije bio je oskudan te prizemni požar nije znatnije oštetio stabla alepskog bora (u već navedenom kampu). Kako se obnovila dendroflorna odnosno šumska vegetacija? Sve listače (česmina, planika, mirta, rogač, lemprika, crni jasen) iz panja, a alepski bor iz sjemena dobro. Iz sjemena ima ponika (podmlatka) i ružmarina te bušina (Cistus sp.) a za sada nema podmlatka jedino od šmrike i somine (/. oxycedrus i J. phoenicea). * Taj podatak kao i sudjelovanju vatrogasnih društava na gašenju požara zahvaljujem šum. tehničaru iz Hvara Ivanu Miličiću. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Od listača nisam našao niti jednu jedinku (grm) da je bez izdanaka. To je ujedno dokaz, da je vatra brzo napredovala tjerana kako zračnom strujom nastalom od vatre tako i vjetrom. Visina izdanaka česmine i planike iznosi u prosjeku oko 70 cm, ali ih ima i viših. Tako su na pr. izdanci planike na garištu kod sela Pitve i do 2 met. visoki, rogača (uz zaobilaznicu nedaleko hotela Mina) i preko 2 met., a dva ovogodišnja izdanka crnog jasena (na 34. km ceste Jelsa — Sućuraj) dosegla su visinu od 155 i 175 cm s promjerom u sredini visine od 1 cm. Navedena prosječna visina izdanaka odnosi se na one izdanke, koji će i dalje nastaviti s odgovarajućim rastom (vidi u lit. 3, str. 26). Ružmarin se obavlja iz sjemena i mladih biljaka nalazio sam kako kod Pitava tako i u području Papratne. Iz sjemena se obnavlja i vrijes i to, prema već spomenutom Bojaniću, veli bolje od maloga. Iz sjemena se dobro obnavlja i bušin (Cistus sp.) kojeg mjestimično ima i do 30 komada na 1 m( ploha 3. za alepski bor) s maksimalnom visinom stabljike oko 25 cm (jedan primjerak čak 38 cm), od kojih se neke već razvile u grm. Alepski bor se redovno dobro obnavlja, pa i širi, na garištima. To je slučaj i na ovom garištu. Međutim ovdje ponika (biljaka) nema izvan područja izgorjelih borovih sastojina ili na površini izvan izgorjelih grupa borovih stabala. Gustoća podmlatka je različita, ali u svakom slučaju tolika da je osigurana obnova starih sastojina s najmanje trostrukim brojem dosadašnjih stabala. Za ilustraciju ne samo postojanje nego i gustoće podmlatka snimio sam njegov broj na 6 pokusnih ploha, a podaci se nalaze u tabelarnom pregledu. Ponika ili podmlatka od smriča nisam našao, iako ga je prije požara bilo (što mi je bilo poznato iz prijašnjeg obilaska jednog dijela ovog područja). To ne isključuje mogućnost njegove pojave i javit će se nakon što sjeme preleži. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA 1. Obnova šumske vegetacije prirodnim načinom na garištima poput ove kod Jelse u Jadranskom području nije izuzetak. Nije izuzetak u koliko postoje elementi, koji omogućuju prirodnu obnovu. To dokazuju neka garišta na samom otoku Hvaru (ona kod smetišta grada Hvara), iz Limskog kanala, na otoku Mljetu itd. Na otoku Mljetu nakon požara 1968. godine, koji je opustošio oko 600 ha površine od čega velik dio sastojine alepskog bora, za dvije godine garište se zelenilo poput livade od ponika i mladih biljaka alepskog bora, pa je površina na kojoj je izvršena sjetva odmah nakon požara izgledala kao kap u moru. U Limskom kanalu, odnosno točnije na kraju Fojbe s desne strane ceste u pravcu Poreča, obnovljena sastojina crnike i drugih elemenata bolja je od izgorjele. Prirodna obnova sastojina uništenih požarom bit će omogućena i osigurana, ako je sastojina bila panjača tj. listača, bilo listopadnih bilo zimzelenih, a kod četinjača, posebno alepskog bora, ako je u času bilo starih stabala s urodom sjemena. Vatra u panjačama ima učinak podmladne (resurekcione) sječe tj. potiče pojavu i razvoj izdanaka kako iz panja tako i iz žilja |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 33 <-- 33 --> PDF |
(ako je panj jače stradao od vatre, tj. kao da je od starog stabla odstranjeno i žilište — vidi lit. 3, str. 124). Alepski bor, a i čempres, obnovit će se ukoliko je izgorjela sastojina bila toliko stara, da su stabla rodila sjemenom ili ako u blizini, ali u suprotnom smjeru od glavnog vjetra, ima neoštećenih stabala. Činjenica, da i stabla kojima su krošnje bila zahvaćene požarom naplode sjemenom, posljedica je toga, što na stablima alepskog bora uvijek ima i višegodišnjih češera tj. češera dozrelih u godinu požara, ali i onih dozrelih prije dvije, tri i više godina. Naime, jedan dio češera alepskog bora, a i čempresa, nakon dozrijevanja sjemena ne otvara se nego ostaje zatvoren na stablima. To su oni sive boje, koja svaku daljnju godinu sve više i više tamni. Sjeme i u takvim češerima nije bez klijavosti koja, dakako, s godinama opada. To je razlog, da sjeme i kod sakupljanja ponekad ima manju klijavost (ispod 90%) jer je sabrano ne samo od tek dozrelih, smeđih, češera nego i starijih. Ukoliko se sastojina prirodno ne obnovi to je posljedica jačeg zahvata i dugotrajnijeg djelovanja vatre tako, da se ošteti i korijenje ili sjeme alepskog bora osuši na zagrijanoj površini zemlje. 2. Iz činjenice, da se šumska vegetacija redovno prirodno obnavlja, proizlazi i nužnost, da se obračun troškova obnove računa samo u slučaju, ukoliko se prirodno ne obnovi. A na to ne treba čekati duže od godine dana. Međutim to ne isključuje mogućnost, da se u obnovi ne intervenira. To bi zapravo bilo korisno na površini listača i to unošenjem četinjača — alepskog bora sjemenom, da se na taj način iskoriste povoljniji uslovi za klijanje sjemena i sastojinu obogati s četinjačama, koje će i prije dorasti za iskorišćivanje nego sastojine listača. Dakako u uvjetima područja šuma crnike i bijelog graba. No troškovi ove sjetve ne mogu teretiti troškove požara tj. biti uključeni u iznos štete od požara. 3. Prirodna obnova garišta nameće dužnost, da se ta činjenica registrira i statistički tj. kao površine, koje su u odnosnoj godini »pošumljene«. Tako bi trebalo i pomlađenu površinu garišta kod Jelse iz 1979. godine u 1980. godini registrirati kao pošumljenu, a u ukupnom iskazu požara na Jadranskom području za taj iznos (kao i drugih pomlađenih garišta iz 1979. g.) smanjiti ukupno iskazanu površinu požarom uništenih sastojina. 4. Požar kod Jelse dobar je i primjer za to, da nema šablonske zaštite ni šablonskog suzbijanja požara. Za otok Hvar ne može se, uvjetno rečeno, primjeniti organizacija kao npr. u Makarskoj ili na Rabu. U tim područjima intenzivna preventiva ograničena je na manji dio područja općine (šumarije) tj. dijelove s boljim sastojinama, a koje se nalaze na relativno lako pristupačnim terenima. Na otoku Hvaru, na primjer, situacija je drugačija. Hvar je dug preko 50 km i jake reljefnosti ne samo u uzdužnom nego i u poprečnim pravcima. Pristupačnost je otežana, a pogotovo teškim motornim vozilima (kamionima, cisternama), pa tako i prebacivanje gasilaca odnosno sredstva za gašenje (a na dijelu uz magistralnu cestu kod Prapratne baš su cisterne omogućile lokaliziranje požara). U ovom slučaju teško da bi i avioni što pomogli (noćni požar, teren s velikim visinskim razlikama na kratkoj udaljenosti, jako jugo). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Pregled broja i visine biljaka alepskog bora na pokusnim plohama cm 1 Broj biljaka na2 3 4 plohi 5 6 Opis ploha, svaka površine 1 ms 2 Ploha 1. nalazi se s gornje strane 3 4 1 1 6 1 puta, koji spaja hotel Minu sa zaobilaznicom; nadm. visina oko 30 m, 5 5 4 blago nagnuto prema SI. 6 7 8 1 1 3 5 5 2 2 2 Ploha 2. nalazi se nedaleko1., ali s donje strane puta. plohe 9 1 1 14 3 Ploha 3. i 4. nalaze se jedna po10 1 5 1 red druge s gornje strane zaobila11 1 4 4 znice iza zavoja od odvojka za ho12 7 5 tel Minu. 13 14 15 16 2 1 1 1 5 2 1 1 3 1 2 2 Nadm. visina oko 25 m, ekspozicija J. Nasuprot ovih ploha nalazi se ispod puta grm rogača spomenutog u ovom radu. 17 18 19 20 21 22 23 24 1 1 1 1 1 2 Ploha 5. nalazi se ispod ceste Jelsa — Sućuraj nešto iza 34. km. Stara sastojina podignuta na površini b. vinograda. Izvan plohe 1 grm lemprike i više grmova planike obnovljenih nakon požara. Nadm. visina oko 60 m. 36 2 Ploha 6. poviše smetišta kod Male 38 1 Papratne, nadm. visina oko 180 m, 40 1 eksp. S. Svega 15 8 1 5 66 36 NAPOMENA. Na plohi 1. 1 osušen alepski bor visine 13 cm, a na plohi 6. 3 visine 2 po 5 i 1 po 8 cm. Na plohi 3. nalazi se 30 bušina, a na plohi 4. 13. LITERATURA 1. Golubović , U. (1979): »Ni carska ni spahijska«, Šumarski list br. 11—12, str. 609—611. 2. M i 1 i č e v i ć, Ivan, Hvar: Podaci saopćeni u pismu od 5. XI 1980. 3. Piškorić , O. (1963): Dinamika visinskog prirasta izbojaka iz panjeva česmine (Quercus ilex), Šumarski list br. 3—4, str. 122—133. 4. Piškorić , O. (1974): Savjetovanje o zaštiti šuma od požara održano 14. i 15. lipnja u Splitu, Šumarski list br. 7—9, str. 345—350. 5. Žunko , O. (1978): Razdjeljenje SR Hrvatske na oblasti prema stupnjevima učestalosti šumskih požara, Šumarski list br. 1—3, str. 41—52. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Summary The natural Renewal of the Stands burn down at Jelsa of the Island of Hvar in 1979 In the summer of 1979 an area of wods and shrubs on 800 ha was destroyed by fire at Jelsa on the island of Hvar. For the most part the area was covered by Alepps Pine (Pinus helepensis Mill) and maquis to a minor extent. In the autumn of 1980 the author found that the tree species were completely restored to life: the pine from seeds and the maquis from tree-stumps, with the exception of juniper (Juniperus oxicedrus and Juniperus phoenicea) whose off shoots were not found. The table (page 848) shows a number of pine plants on 6 plots each sized 1 m2 and their height-arrangement ranging from 2 — 40 cm. U »DELEGATSKOM VJESNIKU Skupštine SFR Jugoslavije i Sabora SR Hrvatske« br. 147. od 09. 07. 1980. saopćeni su slijedeći podaci o broju požara i materijalne štete od njih po djelatnostima Materijalna šteta Djelatnosti Broj požara dinara Stambeno komunalna djelatnost 472 12,334.032 Šumarstvo 308 167,753.018 Industrija i rudarstvo 250 294,910.125 Građevinarstvo 92 8,752.045 Promet i veze 88 28,251.010 Ugostiteljstvo i turizam 56 3,270.104 Trgovina 51 754.230 Prosvjeta, znanost, kultura i informacije 45 3,154.115 Društveno-poLitičke zajednice, samoupravne interesne zajednice i društveno-političke organizacije 45 4,875.095 Poljoprivreda i ribarstvo 37 813.000 Zdravstvena i socijalna zaštita 24 262.062 Ostala područja privrednih djelatnosti 16 153.000 |