DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Neka kemijska svojstva supstrata Tablica 4 Supstrat ´c «i pH H2 0 n-KCl Al P2 o 5 K 2 0 N °/o Organska tvar uH mg/100 g Treset iz Bos. Grahova 0 6.6 5.9 6.1 6.6 2.34 65 NP 6.5 5.8 147.5 9.0 2.34 62 NK 6.5 5.8 6.7 73.2 2.26 61 KP 6.8 6.0 155.5 39.4 2.29 69 NPK 6.4 5.7 123.6 43.8 3.27 67 Treset iz Poljske s nižom reakcijom 0 4.6 3.9 8.4 14.4 0.71 67 NP 4.7 3.9 126.0 13.8 0.60 67 NK 4.5 3.9 10.6 87.6 0.71 70 KP 5.1 3.9 114.0 31.2 0.69 68 NPK 4.5 3.8 119.0 40.2 0.62 72 Treset iz Poljske s višom reakcijom 0 5.4 4.3 7.0 13.8 0.48 71 NPK 5.1 4.3 84.3 27.6 0.76 71 Primjena mineralnih gnojiva utjecala je i na stanje ishrane biljaka (Tab. 5 i 6). Kod biljaka uzgajanih na tresetu iz Poljske, posebno brucijskog bora, utvrđene su najniže koncentracije dušika. To je u skladu s njegovim niskim sadržajem u ovom tresetu i izraženom reakcijom biljaka na njegovu primjenu. Gnojidba pojedinim hranivom odrazila se je u porastu odgovarajuće koncentracije u iglicama. Razumljiv je podatak i niski sadržaj kalcija kod biljaka uzgajanih na tresetu iz Poljske koji je imao nižu reakciju. Ove su se vrijednosti vjerojatno dosta povećale zbog značajnih količina ovog hraniva koje su dodane kroz navlaživanje. Izostajanje pojedinog hraniva iz gnojidbe odražavalo se je kod oba treseta u pojavi vrlo izraženih vizuelnih simptoma, karakterističnih za nedostatak dotičnog hraniva. Pored sporijeg rasta biljaka nedostatak dušika očitovao se je i u manjoj veličini i žutozelenoj boji iglica. Na tretiranjima bez fosfora biljke su imale tamniju boju, a na iglicama se je pojavilo ljubičasto obojenje. Nedostatak kalija karakteriziralo je zlatno žuto obojenje vrhova iglica. Oni kasnije mogu posmeđiti. i odumrijeti. Na tresetu iz Poljske s nižom reakcijom uočavali su se simptomi nedostatka kalcija — odumiranje korijenovog sistema kod mladih klijanaca te sušenje vršnih izbojaka. Ovaj drugi simptom posebno je bio karakterističan za čempres u redovnoj proizvodnji. Zbog tog i svega naprijed iznesenog treset iz Poljske s nižom reakcijom pokazao se nepodesnim za uzgoj biljaka crnog i brucijskog bora ako se ne neutralizira. Treset iz Bos. Grahova može poslužiti za uzgoj biljaka proučavanih vrsta. Njegova osnovna nepovoljna svojstva bila su podložnost zakorovljavanju, te otežano manipuliranje zbog veće vlažnosti. On je često sadržavao i znatnije količine anorganskog ostatka koje smo mehanički odstranili, pa te primjese nisu značajno utjecale na rezultate naših analiza. |