DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1980 str. 12 <-- 12 --> PDF |
U ovom se radu iznose neki rezultati naših istraživanja podesnosti treseta iz Bosanskog Grahova i Poljske za proizvodnju sadnica crnog i brucijskog bora. Proučavanja su bila prvenstveno usmjerena na mogućnost popravki ovih supstrata primjenom mineralnih gnojiva. MATERIJAL I METODE RADA Cjelokupni eksperimentalni rad proveden je u rasadniku Šumarije Buje u Frančeskiji. Kao sjetveni supstrat za proizvodnju sadnica crnog i brucijskog bora upotrebljena su dva tipa treseta iz Poljske (s nižom i višom reakcijom) te treset iz Bos. Grahova. Njihova osnovna kemijska svojstva prikazana su u rezultatima istraživanja. Tresetom su punjeni paper-pot lončići u koje je u mjesecu ožujku zasijano sjeme crnog i brucijskog bora. Promjer lončića iznosio je 3,8 cm, dubina 7,5 cm. U jednom sanduku bilo ih je 336. U svaki lončić stavljane su po dvije borove sjemenke. Umjesto paper-pot lončića mogao se je primijeniti i neki drugi sistem za proizvodnju sadnica na posebnim supstratima. Dušik je apliciran u obliku amonijeva nitrata (50 g/m2 ukupno), fosfor kao superfosfat (225 g/m2 ukupno), a kalij kao kalijev sulfat (75 g/m2 ukupno). Dušik i kalij dodavani su u četiri navrata tijekom vegetacijske sezone, a fosfor kod punjenja lončića supstratima te pri posljednjem prihranjivanju. Kod pripreme supstrata primijenjena je i trećina ukupne količine kalija. Registracija rasta biljaka provedena je u jesen iste godine. Tada su uzeti i uzorci biljaka i supstrata za laboratorijska istraživanja. Dušik u biljnom materijalu određen je metodom Kjeldahla, fosfor kolorimetrijski, kalij i kalcij plamen fotometrijski, a ostali elementi metodom automske absorpcije. REZULTATI ISTRAŽIVANJA S DISKUSIJOM U tablici 1. iznose se podaci o visinama i promjerima biljaka, a u slijedećoj (Tab. 2) i na slici 1. podaci o prosječnoj suhoj tvari. Tijekom prvih osam mjeseci biljke brucijskog bora u svim tretiranjima pokazivale su intenzivniji visinski rast, dok su promjeri biljaka crnog bora bili u većini slučajeva veći. Crni bor je imao snažniji korjenov sistem, a brucijski bor veću masu iglica, pa se sadržaj ukupne suhe tvari u prosjeku nije bitnije razlikovao. Određene razlike s obzirom na produciranu biomase ipak se zapažuju kod pojedinih tretiranja. Iz prikazanih rezultata zapaža se da je primjena različitog treseta kao sjetvenog supstrata značajno utjecala na veličinu biljaka crnog i brucijskog bora. Postignuti rezultati također jasno pokazuju da se kvalitetne biljke ne mogu proizvesti na istraživanim supstratima bez odgovarajuće primjene mineralnih gnojiva. To posebno vrijedi za treset iz Poljske. Tako su, npr., biljke obje vrste kada su uzgojene bez mineralnih gnojiva na tresetu iz Poljske s višom reakcijom imale najmanje visine i promjere, a time i prosječni sadržaj suhe tvari. Kada su primijenjena NPK-hraniva na ovom je tresetu uzgojen velik broj biljaka koje u pogledu kvalitete nisu zaostajale za biljkama uzgojenim na ostala dva treseta. Naši rezultati pokazali su, da se dobri rezultati mogu postići samo onda ako se apliciraju sva tri proučavana hraniva (dušik, fosfor i kalij). Izostavljanje bilo kog od njih rezultira se u sporijem rastu biljaka i pojavi drugih vizuelnih simptoma njegovog |