DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Listajući stranice Rječnika, svjesni :mo da razvoj znanosti i tehnike donosi stalno i sve brže u ovo područje djelatnosti nove spoznaje, nove tehničke uređaje. Za većinu od njih nema u jezicima naših naroda adekvatnog nazivlja. Ipak su najčešće naši šumarski fakulteti izvorišta, koji redovno prvi tumače nova dostignuća, a njihovi znanstveni i stručni radnici pišu o njima te pronalaze nazive za nove pojmove. Velika je zasluga glavnog urednika prof. Z. T u r k a, da je na takvom poslu skupio profesore naših Šumarskih fakulteta i znanstvene suradnike iz čitave zemlje. Bez njegovog napornog rada i smisla za organizaciju, bez njegove ljubavi za jezik i nadasve velike upornosti, Rječnik bi ostao neispunjena želja jedne generacije. Trebalo bi samo poželjeti da izdavač i glavni urednik te svi autori Rječnika nastave ovu vrstu djelatnosti dopunjavanje terminološkog područja iskorišćivanje šuma i šumskih prometnica, vršeći time i značajni kulturni zadatak. Zasluga je tiskare ČGP »Delo«, Ljubljana, da je slog pregledan, a grafička oprema Rječnika na zavidnoj visini. Imajmo na umu, da se terminologija ni u jednom području ne može propisivati; ona mora biti od svake sredine prihvaćena. I ovaj Rječnik je zapis sadašnjeg stanja: dio nazivlja se već koristi u svakodnevnom životu, dio nazivlja će se tek početi koristiti, a dio će biti prevladan i ovo djelo biti će podstrekom da se određeni nazivi zamijene lijepšim i svrsishodnijim. Zato neka ovo djelo bude na radnom stolu svakog stručnjaka na polju iskorišćivanja šuma, šumskih prometnica i njima srodnih grana. U tom smislu želimo Riječniku sretan put do pravog korisnika, ne brinući za njegov uspjeh! S. Sever AKTUALNE PUBLIKACIJE O POVEĆANJU PROIZVODJE U NAŠIM ŠUMAMA Povećanje proizvodnje šumskih sastojina, a time i mogućnosti povećanja etata tj. drvne mase za sječu, nesumnjivo je želja svakog šumskog gospodarstva. Trenutno je to, kako je naglašeno na Savjetovanju od 24. lipnja o.g., i potreba narodnog gospodarstva kao cjeline. Međutim, iskorišćivanje (sječa) mora se kretati u količinama koje ne ugrožavaju potrajnost prihoda, u prvom redu po masi, te prema tome povećanja iznad utvrđenih etata mogu biti samo onda, ako se, također etatnim obračunom, osigura i povećana proizvodnja tj. prirast u sastojinama. Kao najmanju jedinicu za osiguranje potrajnosti prihoda smatram šumsko-privredno područje, ali se ne smije zanemariti ni potrajnost prihoda određenog sortimenta, kao npr. furnirske hrastovine ili osiguranja sirovine iz gravitacionog područja već podignutog drvoprerađivačkih kapaciteta. Za utvrđivačkih kapaciteta. Za utvrđivaje mogućnosti momentalnog povećanja utvrđenih etata možemo naći i u niže navedenim radovima. To su (u zagradi navedena je godina i stranica Šumarskog lista u kojem je objavljen prikaz rada): Ž. MILETIĆ: Struktura i prinos teoretske normalne prebirne šume, objavljeno u Radu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti knjiga 289. (1957/394 uz napomenu, da autor obrazlaže mogućnosti povećanja proizvodnje celuloznog i rudničkog drva u stvarno] prebirnoj šumi); I. DEKANIĆ: Kvantitativno i kvalitativno povećanje proizvodnje drvne mase u mješovitim sastojinama brežuljkastih terena i, drugi, Povećanje proizvodnje proredom mladih mješovitih sastojina lužnjaka, poljskog jasena i nizinskog brijesta u Posavini Oba u Glasniku za šumske pokuse br. 15 (1963/81); I. DEKANIĆ: Intenziviranje proizvodnje proredom sastojina u slavonskoj šumi hrasta lužnjaka. Izdavač SPP »Slavonska šuma«, Vinkovci, 1975 (1979´220). Iz opsežne literature o plantažnoj proizvodnji ili o intenzivnim kulturama navodim samo najnoviji rad objavljen kao 4/2 svezak Radova Centra za znanstveni rad Vinkovci, objavljen o.g. To je: M. VIDAKOVIĆ i A. KRSTINIĆ: Uspijevanje nekih klonova stablastih vrba na aluviju Dunava kod Opatovca. O.P. |