DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 51 <-- 51 --> PDF |
SUVREMENA KRETANJA U ŠUMARSTVU I PRERADI DRVA U DALMACIJI* 1. Šumarstvo u Dalmaciji u periodu između 1950. i 1960. godine nalazi se u snažnom razvoju i to je zapravo period najintenzivnijeg njegovog razvoja od kako ono postoji kao organizirana djelatnost na tom području. Takav svoj razvoj šumarstvo zahvaljuje u prvom redu briz i društv a za obnovu šuma na kršu, koje je putem tadašnjeg FONDA ZA UNAPREĐENJE ŠUMARSTVA osiguralo potrebna sredstva, ne samo za pošumljavanje golog krša i zaštite postojećih šuma, već i za školovanje stručnog kadra i za naučno-istraživački rad. U tom je periodu šumarstvo kao djelatnost u Dalmaciji organizirano u jedinstvenom Šumskom gospodarstvu »DALMACIJA« sa 14 područnih šumarija, koje s´u pokrile čitavi teritorij. Provode se značajni radovi na pošumljavanju, godišnje na oko 2000 ha, melioriraju i rekonstruiranju degradirane šume, osigurana je intenzivna zaštita od štetnika i požara, grade lugarnice, podižu rasadnici. U Splitu djeluje Srednja šumarska škola za krš, koja školuje kadar šumarskih tehničara specijaliziranih za potrebe kraškog područja čitave Jugoslavije. Također djeluje i lugarska škola koja odgaja kvalificirane šumske radnike — lugare. U Splitu se 1949. g. osniva Institut za pošumljavanje i melioraciju krša sa zadatkom izučavanja svih pitanja vezanih za specifične uslove gospodarenja šumama na kršu i daje privredi potrebna tehnološka rješenja. Konačno u to vrijeme u Splitu djeluje Sekcija za uređivanje šuma, kao specijalizirana stručna organizacija. U svim tim organizacijama i institucijama radi oko 75 šumarskih inžinjera i tehničara, što je za ono vrijeme, karakterizirano deficitarnošću stručnog kadra uopće, bio i te kako značajan stručni potencijal. Ovaj period u razvoju šumarstva u Dalmaciji možemo slobodno nazvati »zlatnim periodom«, u kojem nije beznačajan ni rad Društva inžinjera i tehničara šumarstva Dalmacije. Ono razvija mnogobrojne aktivnosti: stručna predavanja i ekskurzije, vodi brigu o stručnom osposobljavanju svojih članova i radnika u šumarstvu, pokreće inicijative za razna rješenja koja će doprinjeti unapređenju struke i položaja šumarstva uopće, aktivno surađuje sa ostalim društvenim i stručnim organizacijama i prisutno je u svim zbivanjima važnim za razvoj šumarstva (drvna industrija bila je tek u povoju). Jedna od najznačajnijih akcija Društva u to vrijeme je pokretanje inicijative za održavanje saveznog savjetovanja o kršu, koje bi razmotrilo kompleksnu problematiku jugoslavenskog krša kao specifičnog geografskog i prirodnog područja i predložilo rješenja za njegov intenzivniji razvoj, naročito u oblasti poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Ova inicijativa prihvaćena je na Šumarskom kongresu u Ohridu 1955. g. i, nakon opsežnih priprema, održano je u organizaciji Saveza šumarskih društava Jugoslavije, Saveza društava poljopri * Ovo je nešto skraćeno izlaganje, koje je autor održao na skupštini obnovljenog Društva inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije održane u Splitu 12. svibnja 1980. g. (UR) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 52 <-- 52 --> PDF |
vrednih inžinjera i tehničara Jugoslavije i Saveza društva ekonomista Jugoslavije 1958. godine u Splitu SAVEZNO SAVJETOVANJE O KRŠU, koje je okupilo najeminentnije stručnjake sa područja šumarstva, poljoprivrede, vodoprivrede, elektroprivrede, saobraćaja, turizma, morskog ribarstva, ekonomiste i društvene radnike i rasvjetlilo sa svih gledišta stanje i mogućnosti razvoja i unapređenja kraškog područja Jugoslavije. Materijali za savjetovanje koji su obuhvatili osnovne podatke, poljoprivredu na kršu, šumarstvo na kršu, ostale važnije privredne grane na kršu i ekonomiku krša objavljeni su u pet knjiga i predstavljaju stručno i naučno kompleksno obrađenu problematiku krša nizom dragocjenih podataka trajne vrijednosti.i Nažalost, pomenuti »zlatni« period razvoja šumarstva na kršu, posebno na kršu Dalmacije kao njegovom najizrazitijem dijelu, bio je kratkog vijeka. Već od 1955. godine Fond za unapređivanje šumarstva kao osnovni materijalni činilac razvoja i unapređenja šumarstva na kršu počinje slabiti, da bi se koncem pedesetih godina ugasio. Od 1960. godine šumarske radne organizacije na području krša po statusu i uslovima poslovanja i privređivanja izjednačavaju se s onima iz kontinentalnog područja ekonomskih šuma. Od tada se na temelju tadašnjih propisa gospodarenje šumama odvija unutar tzv. šumskoprivrednih područja, a radne organizacije kojima je takovo područje povjereno na gospodarenje dužne su sredstvima za jednostavnu i proširenu reprodukciju šuma osiguravati iz prihoda koje ostvaruju sa šuma i šumskih zemljišta. Kako su mogućnosti ostvarivanja prihoda na kršu ograničene, a Fond za unapređenje šumarstva ukinut, došlo je do naglog slabljenja materijalnog položaja radnih organizacija koje gospodare šumama, što se direktno odrazilo na obim održavanja, zaštite i unapređenja šuma. Tako od pomenutih 2.000 ha koliko se pošum- Ijavalo godišnje sredinom pedesetih godina, nakon 1960. godine godišnji obim pošumljavanja svodi se na 200—300 ha. Pored opadanja intenziteta pošumljavanja i ostalih radova šume na kršu posljednji decenij pogađa još jedna nedaća, a to je nagli porast šteta od šumskih požara. Samo u razdoblju od 1971. do 1975.godine je u priobalnom dijelu Hrvatske požarima zahvaćeno 22.713 ha šumskih površina. To znači da je prosječno godišnje gorilo oko 4.500 ha, dok se u istom razdoblju godišnje umjetno pošumljavalo samo oko 500 ha. Ukidanjem Fonda za unapređivanje šumarstva i postupnim slabljenjem vlastite materijalne osnove šumarstvo Dalmacije i u organizacionom pogledu postaje sve nesređenije, dezintegrira se, a institucije nadgradnje osnovane radi njegovog unapređenja (Institut za pošumljivanje i melioraciju krša, Šumarska škola za krš, Sekcija za uređivanje šuma) reduciraju svoju djelatnost, da bi konačno potpuno prestale sa radom. Paraletno s time osipaju se i kadrovi. U takovim prilikama organizacioni oblici gospodarenja šumama morali su se prilagođavati materijalnim uslovima i shvaćanjima uloge i značaja šumarstva koji su vladali u pojedinim sredinama, što je dovelo do neobične neujednačenosti. Umjesto jedinstvenog šumskog gospodarstva za Dalmaciju — koje je trebalo gospodariti tzv. dalmatinskim šumsko privrednim područjem proglašenim odlukom Izvršnog vijeća Sabora iz 1967. g., do čijeg formiranja nikad nije došlo radi nepostojanja materijalnih uslova za njegovo djelovanje — go 1. Ova, kako je Šumarska enciklopedija iz 1963. god. I sv_ str_ 43 naziva, »najpotpunija i najveća publjkacija . . . o kršu« može se nabaviti u Savezu inžinjera i tehničara šumarstva i prerade drva Hrvatske, Zagreb, Trg Mažuranića 11 (UR) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 53 <-- 53 --> PDF |
špodarenje šumama se ostvaruje preko 14 materijalno slabih i kadrovskih neekipiranih radnih organizacija. Uslijed konstantnog opadanja mogućnosti ostvarenja prihoda sa šuma i šumskih zemljišta, radi smanjene potrošnje drveta kojeg zamjenjuju drugi izvori toplotne energije i radi opadanja broja stoke, a time i naknada za korištenje šumskih pašnjaka, opstanak radnih organizacija postajao je sve više ovisan o isprošenom dinaru iz općinskih budžeta. Na pojedinim područjima Dalmacije došlo je i do likvidacije šumarskih radnih organizacija, pa na takovim područjima brigu o šumskom fondu nije vodio nitko ili se ona u najboljem slučaju povjerila nekolicini lugara. Mora se, međutim, naglasiti da su šumarske radne organizacije zahvaljujući požrtvovnosti svojih radnika i pored svih poteškoća ipak uspijevale na račun svog skromnog dohotka održavati, a u granicama mogućnosti i unapređivati šumski fond. Dovoljno je samo istaknuti ulogu tih organizacija u zaštiti šuma od požara i spriječavanju njihovog bespravnog korištenja. Za takovo djelovanje ima bezbroj primjera, kao što ima primjera propadanja šumskog fonda na onim područjima gdje su te organizacije bile likvidirane i prestale sa radom. Slabljenje materijalnog položaja šumarstva koje je otpočelo 1960. godine odrazilo se na aktivnost i sadržaj rada Društva. Ono u razdoblju od 1960. do 1970. godine svoju aktivnost usmjerava gotovo isključivo na borbu za takova sistemska rješenja koja će odgovarati specifičnim uslovima šumarstva na kršu. Uporno ističe sve negativne posljedice stanja u koje je šumarstvo krša dovedeno izjednačavanjem njegovog položaja sa onim u područjima ekonomskih šuma Hrvatske. U okviru tih aktivnosti organizira zajedno sa Savezom inžinjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske u rujnu 1965. godine savjetovanje u Splitu na kome ukazuje na neodrživost postojećeg stanja i na sve štetne posljedice koje će ono izazvati. No, sva ta nastojanja ostaju bez rezultata čime se paralizira rad Društva i ono 1970. godine praktički prestaje sa radom. 2. Prestankom rada Društva nije prestala borba šumarskih stručnjaka Dalmacije za rješenje položaja njihove grane, ne samo u Dalmaciji, već i na kršu uopće. Sada oni svoje akcije usmjeravaju preko Grupacije za šumarstvo Privredne komore za Dalmaciju, koja praktički postaje jedini organizacioni oblik okupljanja predstavnika šumarstva na području regije i omogućuje rješavanje svojih zajedničkih problema. Ustav SFRJ i Ustav SRH iz 1973. godine svojim odredbama koje se odnose na tretman šuma i odredbama o samoupravnim interesnim zajednicama, pružili su mogućnost i za odgovarajuće sistemsko rješenje položaja šumarstva na kršu. Ustav proglašava šume i šumska zemljišta, radi općekorisnih funkcija koje obavljaju, dobrom od općeg interesa i obavez´uje na primjenu mjera kojima se osigurava njihovo trajno održavanje i obnova. U odnosu na šume krša član 119. Ustava SRH posebno propisuje da se »zakonom, odnosno odlukom općinske skupštine utvrđuju izvori sredstava za pošumljavanje goleti i krša te za zaštitu šuma od požara«. Šumarske radne organizacije Dalmacije preko svoje Grupacije vrlo se aktivno uključuju u pripreme oko donošenja novog Zakona o šumama koje su uslijedile nakon usvajanja Ustava iz 1973. godine. U okviru tih priprema Grupacija za šumarstvo i preradu drva Privredne komore za Dalmaciju izrađuje u srpnju 1975. godine Informaciju o problemima šumarstva kraškog područja 439 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 54 <-- 54 --> PDF |
SRH sa prijedlogom njihovog rješenja.2 Tu su dati konkretni prijedlozi temeljeni na ustavnim odredbama za sistemsko rješenje organizacionog statusa i materijalnog položaja šumarstva na kršu. Ovu Informaciju razmatra i usvaja Izvršno vijeće Skupštine Zajednice općina Split u srpnju 1975. g. te je sa svojim zaključkom dostavlja Izvršnom vijeću Sabora i Republičkom sekretarijatu za poljoprivredu i šumarstvo kao nosiocem izrade prijedloga Zakona. Nakon toga Informaciju razmatraju, a njene stavove i prijedloge prihvaćaju: Savez inžinjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, Izvršno vijeće Skupštine Zajednice općina Rijeka, te Vijeće grupacija za šumarstvo i preradu drva Privredne komore Hrvatske, Izvršni odbor Poslovne zajednice šumarstva i prerade Hrvatske i Sindikat radnika šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Prema tome prijedlozi Grupacije za sistemsko rješenje položaja šumarstva na kršu dobili su najširu društvenu podršku, pa su poslužili Republičkom sekretarijatu za poljoprivredu i šumarstvo pri izradi prijedloga zakona o šumama, kao temelj za definiranje odredaba koje se odnose na šume i šumska zemljišta na području krša. Na taj način su temeljna načela za rješenje položaja šumarstva na kršu predložena od strane Grupacije za šumarstvo i preradu drva Privredne komore za Dalmaciju ugrađena u ZAKON 0 ŠUMAMA SRH donesen 1977. god. Za razliku od svih dotadašnjih zakonskih propisa novi Zakon o šumama po prvi put svojim odredbama organizaciju gospodarenja šumama na kršu prilagođuje specifičnim prilikama koje ovdje vladaju i definira položaj šumarskih radnih organizacija, i utvrđuje način finansiranja biološke reprodukcije i zaštite šuma. Te odredbe obrađuju se u posebnom poglavlju Zakona »Šume i šumska zemljišta na području krša«. Organizacija gospodarenja šumama na kršu propisuje se u Zakonu na odgovarajući i jedinstven način putem užih područja krša kojima gospodare šumskoprivredne organizacije. Uža područja krša utvrđuju se društvenim dogovorom kojeg zaključuju skupštine zajednica općina, skupštine općina, privredne komore, poslovne zajednice šumarstva i regionalni sindikati radnika šumarstva i prerade drva. Drugi značajan problem za područje krša kojeg rješava novi Zakon o šumama jest finansiranje programa gospodarenja šumama. Društvenim dogovorom o finansiranju programa biološke reprodukcije šuma i zaštite šuma od požara na kršu kojeg zaključuju organizacije udruženog rada koje gospodare šumama na tom području, općine, Republika i Samoupravna interesna zajednica za unapređivanje šuma na kršu utvrđuje se visina učešća pojedinih sudionika u osiguranju sredstava, način i mjere za provođenje programa za gospodarenje šumama te obaveze i društvena odgovornost sudionika dogovora za ostvarivanje dijela programa za koji osiguravaju sredstva. Kroz Samoupravnu interesnu zajednicu za unapređenje šuma na kršu najdirektnije se provodi u život načelo da brigu o šumama, pored društva kao cjeline (što se osigurava kroz obaveze općina i Republike), treba da vode u prvom redu oni koji od njih na neposredan ili posredan način crpe koristi, a to su, pored šumarskih radnih organizacija, određene djelatnosti: ugostiteljstvo, turizam, 2_ Ova »Informacija o problemima šumarstva kraškog područja SRH s prijedlogom njihova rješenja « objavljena je i u Šumarskom listu (br. 7—10/1975. str. 236—243). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 55 <-- 55 --> PDF |
lovstvo, trgovina, industrija za preradu drva, poljoprivreda, elektroprivreda vodoprivreda i prekomjerni zagađivači atmosfere. Putem Zakona o šumama, nakon puna dva decenija nastojanja dalmatinskih šumara, stvoreni su konačno osnovni preduvjeti za poboljšanje položaja šumarstva na kršu. Krajnje nepovoljan položaj u kome se šumarstvo Dalmacije gotovo dva decenija nalazilo rezultirao je poznatim štetnim posljedicama, osobito u organizacionom i kadrovskom pogledu. Jasno je, da tako oslabljeno šumarstvo ne bi bilo u stanju do kraja iskoristiti sve one mogućnosti koje su mu se za njegov razvoj pružile u Zakonu o šumama. Radi toga s´u šumarske radne organizacije Dalmacije, paralelno s akcijom za rješenje položaja šumarstva na kršu putem Zakona o šumama, povele akciju za međusobno udruživanje i poslovno povezivanje, kako bi na taj način stvorile osnovne organizacione, kadrovske i materijalne preduvjete za sprovođenje u život svih onih rješenja koje zakon pruža. Tako je početkom 1978. godine otpočela djelovanjem Poslovn a zajed nica šumarstva Dalmacije u koju se udružuju sve radne organizacije s područja regije. Opravdanost povezivanja u poslovnu zajednicu potvrdila se kroz protekle dvije godine njenog rada i djelovanja. Ona je bila nosioc svih dosadašnjih akcija provođenja u život novog sistema gospodarenja šumama inaguriranog Zakonom o šumama. Tako je kroz ovo vrijeme zaključen Društveni dogovor o utvrđivanju užih područja krša na teritoriju Zajednice općina Split i davanju istih na gospodarenje šumarskogospodarskim organizacijama, a pred neposrednim zaključivanjem nalazi se i Društveni dogovor o finansiranju biološke reprodukcije i zaštite šuma od požara na kršu. Pripremljen je i upućen na javnu raspravu Samoupravni sporazum o osnivanju Samoupravne interesne zajednice za unapređivanje šuma na kršu. Objektivno je očekivati da će se tokom ove godine kroz ove dokumente osigurati početak funkcioniranja novog sistema gospodarenja šumama na kršu i time stvoriti bolja perspektiva te šume. Uostalom klima tih boljih dana već se osjeća kroz početak organizacionog sređenja šumarstva, pojačani obim zaštite i unapređenja šuma, započet prošle i nastavljen ove godine. 3. Kao što je inicirala akcije usmjerene na intenzivniji razvoj šumarstva, Grupacija za šumarstvo i preradu drva Privredne komore za Dalmaciju radila je na poticanju intenzivnijeg razvoja drvne industrije. Rezultat tih nastojanja je Studija o mogućnostima razvoja drvnoprerađivačke djelatnosti u Dalmaciji, čija je promocija obavljena pred početak rada Skupštine. Za razliku od sadašnjeg stanja drvoprerađivačka djelatnost u Dalmaciji je zauzimala u prošlosti istaknuto mjesto. U najvećem dijelu bila je vezana za brodogradnju (drveni brodovi), vinogradarstvo i ribarstvo (bačve i ostalo drveno posuđe) — dakle pratila je osnovne privredne djelatnosti na svom području i, što je naročito važno, pokrivala njihove potrebe na drvnim proizvodima, uz podmirenje potreba stolarije i namještaja. Međutim, u čitavom posljeratnom periodu drvoprerađivačka djelatnost, ne samo da ne prati sve veće potrebe na drvnim proizvodima u raznim vidovima potrošnje, već ne zadržava ni onaj predratni nivo. Naročito se to očituje opadanjem broja zaposlenih. 441 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Danas u Dalmaciji ima 18 drvoprerađivačkih organizacija koje djeluju kao RO ili OOUR-i u sastavu drugih. U njima je zaposleno 1554 radnika, od čega se 1312 ili 84% vodi u industriji i 242 ili 16%> u zanatsvu. Tu djelatnost karakterizira pretežno zanatski vid proizvodnje koji počiva na malim i raznovrsnim radnim nalozima. Na nerazvijenost drvne industrije u Dalmaciji najbolje ukazuju slijedeći podaci: — Broj zaposlenih u ovoj grani čini oko 2% od ukupnog broja zaposlenih u cjelokupnoj industriji Dalmacije a 3,l°/o od zaposlenih u drvnoj industriji Hrvatske. Drvna industrija Hrvatske zapošljava pak 8,8% od ukupno broja zaposlenih u industriji Hrvatske; — u drvnoj industriji Dalmacije ostvareno je u 1976. godini 1,1%> društvenog proizvoda drvne industrije Hrvatske. S druge strane drvna industrija Hrvatske ostvarila je 5,8% društvenog proizvoda industrije Hrvatske; — udio fizičkog obujma proizvodnje drvne industrije Dalmacije u ukupnom fizičkom obujmu industrijske proizvodnje iznosio je 1,2% a u drvnoj industriji Hrvatske 2,5%, dok drvna industrija Hrvatske učestvuje u fizičkom obujmu industrije Hrvatske s 6,3%. Navedeni podaci nedvojbeno govore o malom značaju drvne industrije Dalmacije u drvnoj industriji Hrvatske i industriji Dalmacije. S druge strane određene analize tržišta i plasmana govore da je Dalmacija veoma interesantno područje za proizvode drvne induustrije. Prema podacima temeljenim na izvorima iz radnih organizacija i SDK u Dalmaciji promet namještaja u 1976. godini iznosio je od 700 do 800 milijuna dinara, a građevne stolarije, piljene građe i ostalih drvnih proizvoda oko daljnjih 700 milijuna dinara ili Ukupno prodaja drvnih proizvoda iznosila je u 1976. godini oko 1,5 milijardu dinara. Ocjenjuje se da su domicilna poduzeća učestvovala u ovom samo s oko 25% u građevnoj stolariji (opremanje stanova, hotela i drugih objekata) i oko 5,0°/o u prometu namještaja i drvnih repromaterijala. Minimalno učešće regionalnih poduzeća u ostvarenom prometu ukazuje na činjenicu da je Dalmacija veoma jako apsorpciono područje za proizvode drvne industrije, no ovo u isto vrijeme ukazuje na činjenicu da sadašnja drvna industrija baš na osnovu tržišta ima velike mogućnosti za intenzivniji razvoj. Što je uvjetovalo ovako neopravdan zastoj u razvoju drvne industrije u Dalmaciji kroz čitavo posljeratno razdoblje? Po našem mišljenju to je — s jedne strane rezultat jedne pogriješne razvojne politike koja se u pogledu drvne industrije u Hrvatskoj vodila, a to je, da se ona locirala gotovo isključivo u sirovinskim područjima uz istovremeno pomanjkanje interesa i nesagledavanja prednosti razvoja drvne industrije u razvojnoj politici koja se vodila u regiji; — s druge strane da male, nerazvijene, kadrovski slabe i međusobno nepovezane radne organizacije nisu bile u stanju vlastitim snagama osigurati ni svoj pojedinačan ni ukupni razvoj drvne industrije u regiji. U nastojanju da se ukaže na opravdanost i potrebu razvoja drvne industrije u regiji Grupacija za šumarstvo i preradu drva Privredne komore za Dalmaciju organizira u svibnju 1977. godine savjetovanje na kome pored predstavnika radnih organizacija prisustvuju predstavnici organizacija i institucija kvalifici 442 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 57 <-- 57 --> PDF |
ranih da ocjene mogućnosti, pravce i pretpostavke razvoja drvne industrije: Privredne komore Dalmacije, Hrvatske i Jugoslavije, Skupštine Zajednice općina Split, Zajednice šumarstva, prerade i prometa drva Hrvatske, Instituta za drvo i ostali eminentni stručnjaci i pozvaoci drvne industrije. Na savjetovanje je izražena jedinstvena ocjena, da intenzivniji razvoj drvne industrije u Dalmaciji ima svoje opravdanje, obzirom na značajnu potrošnju proizvoda od drva u ovoj regiji, kao i obzirom na ostale komparativne prednosti koje ova industrija pruža, a koje se prvenstveno ogledavaju u radno intenzivnom karakteru ove grane, koja uz mala investiciona ulaganja pruža mogućnost zapošljavanja većeg broja radnika, mogućnost lociranja pogona u nedovoljno razvijenim područjima regije, male potrebe na energiji i neugrožavanje okoline zagađivanjem. Na tom savjetovanju je donesen zaključak o potrebi prethodnog razmatranja i definiranja slijedećih momenata kao preduslova intenzivnijeg razvoja: — najrealnijeg i najoptimalnijeg pravca u kome bi se u narednom periodu trebala razvijati drvoprerađivačka djelatnost u Dalmaciji, obzirom na strukturu i obim proizvodnje, usmjeravanje na industrijski način i zahtjeve tržišta; — realnog sagledavanja mogućnosti i potreba tržišta i plasmana proizvoda; — mogućnosti udruživanja i poslovnog povezivanja, kako između radnih organizavija u regiji, tako i sa već postojećim sistemima u sferi proizvodnje i prometa koji su prisutni na ovom području i u njemu nalaze svoj interes. U vezi s ovim zaključcima Grupacija donosi zaključak da se izradi jedna temeljita, stručno i naučno fundirana studija koje će na osnovi proučavanja svih navedenih momenata definirati mogućnosti razvoja drvoprerađivačke djelatnosti u Dalmaciji u narednom razdoblju i ujedno poslužiti kao osnova izrade konkretnih pojedinačnih programa. Izrada je povjerena Institutu za drvo iz Zagreba kao našoj najeminentnijoj instituciji u ovom području. Finansiranje izrade studije osigurali su Privredna komora za Dalmaciju, Zajednica općina Split i radne organizacije drvoprerađivačke djelatnosti koje predstavljaju okosnicu drvne industrije (Drvni kombinat — Split, Drvodjelac — Split, Drvoprerađivač — Šibenik, Vlado Bagat, TDP — Zadar, Krka — Knin, Naprijed — Sinj i i PZ Selca — Brač). Studija je izrađena i po njoj drvna industrija u Dalmaciji ulazi u novo srednjoročno razdoblje s jasno definiranom koncepcijom razvoja temeljenoj na studioznoj obradi svih činioca koji uvjetuju mogućnost razvoja, međusobno usklađenoj i usklađenoj s razvojnom koncepcijom drvne industrije Hrvatske. Koliko će se razvojne mogućnosti obrađene i sagledane u studiji ostvariti zavisi u prvom redu o naporima u radnim organizacijama, ali isto tako o podršci koje će društveno političke zajednice pružiti razvoju drvne industrije kroz planove razvoja i kroz suradnju sa poslovnim bankama u realizaciji predloženog programa. 4. Navedeni napori da se nakon dugog perioda stagnacije stvore pretpostavke za intenzivniji razvoj šumarstva i drvne industrije koje je izvršila Grupacija za šumarstvo i preradu drva Privredne komore za Dalmaciju potakli su tu istu Grupaciju, odnosno inžinjere i tehničare koji pretežno čine njen delegatski sastav da pred izvjesno vrijeme pokrene inicijativu za ponovno oživljavanje rada Društva inžinjera i tehničara šumarstva i drvne industrije. Inicijativa je prven443 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 58 <-- 58 --> PDF |
stveno potaknuta sa željom da se stručne snage organizirano pokrenu i doprinesu ostvarenju zadataka o kojima ovisi zacrtani prosperitet naših grana. Izabrani inicijativni odbor za oživljavanje rada društva izvršio je potrebne pripreme za održavanje ove Skupštine. One su se u prvom redu sastojale u registriranju inžinjera i tehničara šumarstva i drvne industrije koji žive i rade na području Dalmacije i u pripremi prijedloga Statuta društva koji vam je dostavljen. Prema obavljenoj anketi u Dalmaciji ima ukupno 155 inžinjera i tehničara šumarstva i prerade drva. U šumarstvu ih radi 41, od čega 28 u šumskogospodarskim organizacijama, 13 u društvenopolitičkim zajednicama, institutima i zaštiti prirode. U drvnoj industriji od ukupno 68, 53 je zaposleno u proizvodnim radnim organizacijama, a 15 u organizacijama prometa drvnih proizvoda. Od ostalih 46, 14 radi u hortikulturnim radnim organizacijama, 4 u vodoprivredi, 10 su umirovljenici, a 18 su zaposleni van struke. Od ovog broja 127 inžinjera i tehničara, odnosno 82%> od registriranih ispunili su pristupnicu u Društvo i svima njima je upućen poziv za ovu Skupštinu. Drugovi i drugarice, ciljevi i zadaci rada Društva proizlaze iz člana 9. predloženog Statuta, a konkretni programa rada Društva trebao bi u prvom redu proizlaziti iz neposrednih nabrojenih zadataka o kojima ovisi realizacija zacrtanog intenzivnijeg razvoja šumarstva i drvne industrije, ali isto tako i svih onih grana u kojima rade naši stručnjaci, posebno zaštite prirode, hortikulture i vodoprivrede. No, pored ovih zadataka koji su pretežno usmjereni na razvoj grana i djelatnosti u kojima naši članovi rade, naše Društvo bi posebnu pažnju trebalo posvetiti razvijanju svijesti o važnosti i značaju šuma. Koliki je značaj šuma u zaštiti čovjekove okoline i održavanju ravnoteže ekosistema, danas uslijed naglog i često nekontroliranog industrijskog razvoja ne treba posebno naglašavati na ovom mjestu, jer je nama svima dobro poznat. Ali mi kao organizirana stručna snaga moramo učiniti maksimalne napore da spoznaja o značaju šuma dođe do svakog našeg radnog čovjeka, građanina, a posebno omladine. Šuma je dobro od općeg interesa i nastojanje da se one trajno podižu i zaštićuju treba da bude prihvaćeno od svih. Bez podrške i uključivanja širokog kruga građana i omladine u neposredne akcije pošumljavanja i zaštite šuma od požara svi napori nas stručnjaka neće dati željene rezultate. Titova poruka, citirana pred početak rada naše Skupštine, njegova želja i ljubav prema podizanju i očuvanju naših šuma, neka našem Društvu bude inspiracija za trajan i sadržajan rad na ovom našem dalmatinskom kršu! Žarko Vrdoljak dipl. inž. šum. |