DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 45 <-- 45 --> PDF |
TEKST ZAVRŠNOG DOKUMENTA SAVJETOVANJA OD 24. VI 1980. GOD. Na Savjetovanju AKTUALNI PROBLEMI I SAMOUPRAVNI RAZVOJ ŠUMSKO- PRERAĐIVAČKOG KOMPLEKSA SR HRVATSKE«, koje je održano 24. VI. 1980. g. u Zagrebu u organizaciji IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske, a pod pokroviteljstvom RK SSRNH, donesem su slijedeći: ZAKLJUČCI 1. Zbog ubrzanog razvoja industrije i urbanizacije naše Republike, sve više dolazi do izražaja značenje šume kao općeg dobra od posebnog društvenog interesa, a u posljednje vrijeme porasao je značaj šume kao izvora energije i sve decifitarnije drvne sirovine. Zbog općeg i sirovinsko-energetskog značenja šumu treba posebno definirati, kako u sistemskim mjerama tako i u srednjoročnim i dugoročnim planovima razvoja SRH. Ovo bi trebalo doći do izražaja i u osnovama društvenog plana Jugoslavije za razvoj oblasti sirovina u razdoblju 1981—1985. godine u kojemu se šumarstvo tretira kao sirovinska grana od posebnog društvenog interesa. Ovaj interes je potrebno definirati u novom srednjoročnom planu. 2. Da se prihvati prijedlog udruženog rada šumarstva i prerade drva prema kojemu treba, na temelju važećeg Zakona o šumama, donijeti po hitnom postupku Zakon o sredstvima za reprodukciju šuma za postojeća šumska gospodarstva, što je od velikog značaja za sređivanje odnosa unutar šumsko-gospodarskih organizacija i osiguranja sredstava za jednostavnu biološku reprodukciju šuma. 3. Da se pokrene postupak izmjene i dopuna Zakona o šumama radi potpunijeg reguliranja cjelokupnih odnosa u šumarstvu, a posebno zbog: — osiguranja nužno potrebnog dijela sredstava za proširenu biološku reprodukciju, — utvrđivanja dijela dohotka koji je rezultat izuzetno povoljnih prirodnih i drugih izuzetno povoljnih uvjeta rada, — uspostavljanja normalnog gospodarenja u privatnim šumama uz njihovo uključivanje u društvenu plansku proizvodnju, — uspostavljanja odgovarajućih uvjeta za organiziranje i financiranje zaštite i unapređenja šuma na kršu. 4. Da se energično inzistira na striktnom sprovođenju odredaba važećeg Zakona o šumama, kako se ne bi umanjio potencijal šume kao prirodnog resursa. 5. S obzirom na potrebe za drvnom sirovinom i energijom te povećanim interesom za opće korisne funkcije šume s jedne strane i velikih neiskorišćenih 431 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 46 <-- 46 --> PDF |
površina apsolutnog šumskog zemljišta s druge strane, potrebno je pristupiti društvenoj akciji pošumljavanja. Postoje sirovinske i druge potrebe da se godišnje pošumi od 1S.000 do 20.000 ha. Kako šumarstvo i prerada drva nisu u mogućnosti da sami osiguraju sredstva za ova pošumljavanja, predlaže se, na temelju Ustava i člana 579. Zakona o udruženom radu, da se zaključi Društveni dogovor o pošumljavanju neobraslih šumskih površina u SRH. Osim udruženog rada iz šumsko-prerađivačkog kompleksa potrebno je da se u ovaj Društveni dogovor uključe: Sabor SR Hrvatske, Zajednice općina, Republičke samoupravne interesne zajednice za vodoprivredu, Zajednice elektroprivrednih organizacija SRH, Republička konferencija SSRN Hrvatske, Republička konferencija SSO Hrvatske, Savez inženjera i tehničara šumarstva i industrije drva Hrvatske i Opće udruženje šumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske i drugi. Učesnici dogovora bi se obavezali da će ulaganjem rada i sredstava te ostalim potrebnim radnjama u razdoblju od 1981—1985. godine pošumiti dogovorenu površinu, a najmanje 75.000 ha. Ako ne bi uspjelo osiguranje sredstava za pošumljavanje putem društvenog dogovora predlaže se formiranje Fonda samoupravne privrede šumsko-prerađivačkog kompleksa u kojemu bi učestvovali svi korisnici šumskog fonda (vodoprivreda, elektroprivreda i dr.). Akcija pošumljavanja treba započeti 1981. godine, a u smislu njena pokretanja izabran je Republički odbor društvene akcije pošumljavanja. 6. Da se pristupi akciji samoupravnog sporazumjevanja između organizacija udruženog rada šumarstva i prerade drva radi osiguranja sredstava za proširenu biološku reprodukciju i izgradnju šumskih cesta, kao neophodnog preduvjeta za osiguranje sirovine organizacijama koje prerađuju drvo, i to prvenstveno između direktno zainteresiranih. Obzirom na prekapacitiranost industrije za preradu drva u odnosu na mogućnosti domaće sirovinske baze, međusobna poslovna suradnja i dohodovno povezivanje šumarstva i industrije za preradu drva, predstavlja vrlo značajan i aktualan zadatak. Stabilni međusobni odnosi mogu se zasnivati samo na zajedničkim naporima u smislu unapređenja šumske proizvodnje te proširenju šumskog fonda. Na realizaciji zadataka za osiguranje trajnog i nesmetanog osiguranja sirovinama prerade drva, udruženi rad šumarstva i prerade drva učinit će maksimalne napore, pri čemu očekuje punu podršku šire društvene zajednice. 7. Da se podrži SAS o proizvodnji domaće opreme potrebne šumarstvu i suradnja između industrije za proizvodnju te opreme s organizacijama udruženog rada šumarstva. Ovu akciju će pokrenuti Opće udruženje šumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske stupanjem u vezu s odgovarajućim općim udruženjem proizvođača opreme. 8. Za financiranje izgradnje šumskih cesta koje su uvjet otvaranja i iskorišćivanja šuma te za podizanje plantaža i intenzivnih kultura šumskog drveća potrebno je šumskoj privredi omogućiti dobivanje kredita pod povoljnim uvjetima i uz dulji rok otplate (15 godina i 2% kamata). 432 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Povezano s ovim kreditiranjem predlaže se Saboru SR Hrvatske da formira već spomenuti Fond samoupravne privrede oblasti šumarstva i prerade drva u kojemu bi s odgovarajućim sredstvima učestvovala Republika Hrvatska te ostali korisnici šume (vodoprivreda, elektroprivreda, turizam i dr.). 9. U skladu sa stabilizacionim mjerama predlaže se podržavanje liberalizacije cijena za finalne proizvode drva čija je ponuda veća od potražnje. 10. Podržava se izložena koncepcija plana razvoja šumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske za razdoblje 1981—85. godine, uključujući i izvoznu orijentaciju koja je predložena od strane Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo i Općeg udruženja šumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske. 11. Da se paralelno s razrješavanjem osnovnih pitanja šumarstva, a prvenstveno biološke reprodukcije šuma, radi na intenzivnijem procesu udruživanja rada i sredstava između šumarstva i prerade drva, a eventualno i šire, u smislu njihova dohodovnog povezivanja. Ovo udruživanje mora biti temeljeno na razvojnim programima, zajedničkim investicijama te ukupnom prihodu i dohotku. Povezano s tim podržava se inicijativa međusobnog udruživanja šumarstva i prerade drva, odnosno prometnih organizacija u odgovarajuće SOUR-e ili Poslovne zajednice organizirane na interesnoj osnovi. 12. Prometne organizacije specijalizirane za promet proizvoda od drva na domaćem tržištu i u izvozu (»Exportdrvo« Zagreb, »Upin« Zagreb, »Drvo« Rijeka) dužne su se dugoročno dohodovno vezati s organizacijama udruženog rada koje proizvode robu za tržiše, pri čemu se mora osigurati utjecaj organizacija udruženog rada šumarstva i prerade drva na razvoj prometnih organizacija i usmjeravanje sredstava koja se ostvaruju na domaćem i deviznom tržištu. Procesi udruživanja u pojedine reprocjeline šumarstva, drvne industrije i robnog prometa trebaju se kretati u smjeru napuštanja dosadašnjeg poslovanja i međusobne suradnje organizacija udruženog rada na temelju nesavladivih ili manje više stihijskih odnosa na tržištu, a u smislu postepenog prijelaza na više oblike poslovanja na osnovi zajedničkog prihoda i rashoda. 13. Nužna je intenzivnija suradnja između šumarstva, poljoprivrede, vodoprivrede, elektroprivrede, turizma, cestovnog prometa, lovstva i drugih korisnika šume a kroz Zakon o prostornom planiranju i Zakon o korišćenju poljoprivrednog zemljišta treba što racionalnije valorizirati, održati i povećati bogatstvo šuma. Kod toga treba voditi računa o stihijskom razvoju urbanizacije te o ekonomskoj naknadi za oduzete šumske površine, uz obavezno podizanje novih šumskih površina slične strukture. Posebnu pažnju zaslužuje šuma u brdsko-planinskim područjima, gdje predstavlja veliku vrijednost u zaštitnom smislu (zaštita od erozije, reguliranje vodnog režima, smanjenje snage vjetra i dr.) i gdje doprinosi efikasnosti u općenarodnoj obrani. 14. Da se između poljoprivrede i šumarstva postigne intenzivna suradnja kada se radi o promjeni namjene zemljišta. Razgraničenje zemljišta treba polaziti od namjenske osnove, s time da se obavi stručna i društvena procjena i utvrdi koja namjena zemljišta je korisnija. 433 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 48 <-- 48 --> PDF |
15. Budući da i dalje traje fluktuacija radne snage u šumarstvu, a posebice radnika sjekača, potrebno je razmotriti mogućnost poboljšanja uvjeta njihova života i rada. 16. Da je nužna samoupravna integracija znanstveno-istraživačkog rada u udruženi rad šum sko-pre radi vačkog kompleksa. Kod toga je potrebno obaviti racionalnu podjelu i povezivanje, te usklađeno programiranje znanstveno-istraživačklh zadataka na svim razinama. ZAKLJUČCI IZVRSNOG VIJEĆA SABORA »Izvršno vijeće Sabora razmatralo je i prihvatilo izvještaj o radu šumarske i lovne inspekcije SR Hrvatske za 1979. i prihvatilo ga uz ove zaključke: S obzirom na stanje u toj oblasti — slaba organiziranost šumarske i lovne inspekcije, ali i nezadovoljavajući materijalni i drugi uvjeti rada — treba izraditi i usvojiti konkretan program mjera poboljšanja rada šumarsko-lovne inspekcije. S tim u vezi obavezuju se sve općine i OOUR-i u oblasti poljoprivrede, šumarstva i lovstva, da u okviru svojih nadležnosti i mogućnosti, poduzmu potrebne mjere za poboljšanje uvjeta rada tih inspekcija.« (Delegatski vjesnik Skupštine SFR Jugoslavije i Sabora SR Hrvatske, god. VI, br. 149, 10. IX 1980, str. 6). |