DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 44 <-- 44 --> PDF |
»Rovinjski nasadi navedenih vrsta (cedra, duglazije, jele) pokazuju, da one mogu uspijevati na području crnikinih šuma (Orneto-Quercetum ilicis Hć), iako s različitim intenzitetom prirasta. ... Prosječni godišnji debljinski prirast iznosi preko 1 cm, pa ophodnja cedrovih sastojina, i za jaču pilansku oblovinu, ne treba biti viša od 50 godina (osim ako račun rentabiliteta ne bi upućivao na višu ophodnju).... Duglazija također pokazuje ... dosta intenzivan prirast i u uslovima submediteranske klime. Pedesetgodišnja sastojina može postići srednji promjer i preko 34 cm, dok najjača stabla postižu promjer u prsnoj visini i preko 50 cm. Udio stabala IV debljinskog razreda (sa srednjim pp od 44 cm) u rjeđim sastojinama iznosi preko i3% ukupne temeljnice (odnosno 8"U po broju stabala). Takav prirast duglazije konstatiramo u sastojini, za koju su nepoznati zahvati njege (proređivanja). Kvalitet stabala je također vrlo dobar, pa se iskorišćivala i za jarbole 18 m duge. ... Važna je i činjenica, da se i prirodno dobro pomlađuje, kako to pokazuje podmladak na površini, koja je stradala od orkana. Prema tome jednom vještački podignuta sastojina je trajna tj. podmlađivanje će se vršiti prirodnim putem, dakle bez troškova i bez prekida pokrovnosti tla sastojinom. Jela, rovinjska jela, ima relativno mali prirast i dimenzijama njezina stabla znatno zaostaju iza stabala cedra i duglazije. ... Nema sumnje, da bi se njegom (proređivanjem) prirast mogao nešto povećati. Početak, učestalost kao i jakost proređivanja otvorena su pitanja na koja treba odgovoriti istraživački djelatnost na novoosnovanim sastojinama ne sama jele nego i cedrova i duglazije«. (Ing. O. Piškorić: Duglazija kao vrsta ekonomskih sastojina na degradiranom dijelu Krasa. Šumarski list, 1960. br. 11—12). |