DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 21 <-- 21 --> PDF |
U nastavku pozdravnog govora B. Prpić naglašava, da je ovo Savjetovanje rezultat višegodišnjeg razmišljanja i razmatranja problematike kako šumarstva tako i prerade drva. Ovu problematiku trebalo je zapravo i prije razmotriti, jer se već dulje vremena osjeća potreba za usklađivanjem sve veće potražnje prerade drva za sirovinom i činjenicom, da se biološka reprodukcija šuma ne odvija u skladu s potrebama i da društvo osjeća sve veću potrebu za šumom zbog njezinih općekorisnih funkcija. »Nalazimo se, dakle, pred rješavanjem kontradiktornog zadatka, kako osigurati potrajnost općekorisnih funkcija šumepodmirenja sirovine za preradu drva i za proizvodnju energije u sadašnjoj energetskoj krizi«. Stoga moli za što veće učešće u diskusiji, posebno predstavnika prerade drva. Nakon toga izabrano je predsjedništv o Savjetovanja: Ing. Mirko ANDRAŠEK, Ing. Slobodan GALOVIĆ i Dr Branimir PRPIĆ, koji će i voditi Savjetovanje. SI. 2. Predsjedništvo Savjetovanja (s lijeva na desno): Mr M. Andrašek, Prof. dr B. Prpić i Ing. S. Galović. Po izboru odbora za zaključke u sastaVu ing. Slobodan GALOVIĆ, ing. Slavko HORVATINOVIĆ, ing. Ante MUDROVĆIĆ, dr Branimir PRPIĆ i drug VRBAN, predsjedavajući je saopćio, da je pokrovitelj Savjetovanja Republička konferencija socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske te zamolio predstavnika pokrovitelja da uzme riječ. U ime pokrovitelja SSRNH govorio je Stevo Stanivuković , koji je, među ostalim, rekao: |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Potom se Prof. Kraljić osvrnuo na problem integracije šumarstva i drvne industrije i naglašava, da »dok nemamo rašćišćenu biološku reprodukciju, da šuma dobije ono što smo od nje uzeli, ne možemo ići u integraciju, jer se prerađivači žele udružiti da dobiju sredstva od šume, a šumari opet žele udruživanjem dobiti sredstva od drvara. To smo čuli«. Međutim i jedan i drugi su siromasi, pa treba stvoriti organizaciju, koja će »davati pluseve čega do sada nije bilo... to ne će doći samo od sebe, nego treba proučiti, kovati, primijeniti. To neće ići samo od sebe, osim ako idemo putem čiste empirije s nizom grešaka — a toliko bogati nismo, naročito u doba stabilizacije«. 13. Ing. Tomislav Krnja k ispričava se, što prije nije mogao doći na Savjetovanje, jer je bio na sjednici Izvršnog vijeća Sabora na kojoj je razmatrana i situacija u šumarstvu, ali da mu je sadržaj savjetovanja poznat na osnovu predhodnih materijala kao i prijedloga Zaključaka. Za predložene Zaključke T. Krnjak izjavljuje, »da su prihvatljivi i da jednim našim organiziranjem i operativnim postavljanjem određenih društveno-političkih snaga prema ovim organima o kojima ovise određena rješenja, a jasno i prema organiziranju u vlastitim sredinama u udruženom radu može se ozbiljnije krenuti naprijed u ovoj oblasti.« Ing. Krnjak je, obavijestio Izvršno vijeće o ovom Savjetovanju, koje je »vrlo široko koncipirano od stručnih i društveno-političkih faktora« i zamolio, da se s rješenjima ne odugovlači. Izvršno vijeće pokazalo se =premnim, da se do kraja godine riješe svi problemi i da se Vijećima Sabora iscrpno prikažu ključni problemi iz sadašnjeg Zakona o šumama i predlože rješenja. U Izvršnom vijeću dogovoreno je, da se riješi: 1. utvrđivanje šumsko-privrednih područja, 2. Zakon o reprodukciji šuma, 3. pitanje smjernica za gospodarenje u privatnim šumama, i 4. potpišu samoupravni sporazumi i dogovori, koji još nisu potpisani. Materijali će biti predani Vijećima Sabora nakon dogovora Izvršnog vijeća i Predsjedništva Sabora. U toku daljnjeg izlaganja Ing. Krnjak je naglasio, da je najteži problem ustanovljivanje šumsko-gospodarskih područja. Za rješavanje postoje, kako je i ovdje već danas rečeno, tri varijante: — prva, teško ostvariva, da se utvrde posebnim zakonom, — druga je angažiranje Sabora za samoupravno razrješenje, — treća, ako ne uspije ni jedna od ove dvije je izmjena Zakona o šumama. Postavlja se međutim pitanje, kako tim postići zadovoljavajuće efekte posebno stoga da mi ističemo stručne principe gospodarenja. U nastavku svog govora Ing. Krnjak je izvijestio, da se Zakon o reprodukciji, »koji se toliko smatra značajnim«, nalazi na razmatranju u Republičkim savjetima, a jer nije bio uvršten u dnevni red prošlih dviju sjednica, kako bi se |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Završavajući ove dijelove svoje rasprave Prof. Kraljić se pita, zašto o tome nisu doneseni odgovarajući propisi (Zakon o reprodukciji šuma) iako je sve već dogovoreno pred godinu i više dana? Prelazeći na problematiku organizacije u šumarstvu, Prof. Kraljić doslovce kaže: »Imao bih smjelosti da kažem, da oni isti ljudi, koji su bili nestručnjaci a nagovorili su Šumarije da se proglase osnovnim organizacijama udruženog rada sada optužuju, što su se Šumarije zatvorile same u sebe, što pustoše šume, itd. Znači tu nema nikakve odgovornosti«. Konstatirajući, da se danas organiziranje teži prema zaokruženim šumsko-prerađivačkim kompleksima, »koji put sam već prije 28 godina (u knjizi »Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva«) naznačio kao ispravan«, u kojem, međutim, mora s 1000% biti osigurana jednostavna reprodukcija, »jer otići u konkubinat nerašćišćenog miraza ... znači, dozvoliti da se obrsti šuma«. Pozivajući se dalje na »najstariju tradiciju u šumarstvu i preradi drva u Hrvatskoj« u odnosu na druge Republike, Kraljić postavlja pitanje, tko to koči, da su rezultati, posebno u proširenoj reprodukciji, slabiji nego u drugim Republikama? Da li je »krivnja na nerazumijevanju ili na nepoznavanju stvari? Konstatiram, da je potrebno više odgovornosti, više reda i da se naše samoupravljanje mora naučiti da djeluje na vrijeme, organizirano, bez anarhoidnih tragova, jer je to preskupo, i ako tako dalje bude, imat ćemo stabilizaciju kao zakonomjernost. To ne bi bilo dobro, bila bi to negacija onoga, što mora da bude, rad i plan na znanosti osnovan«. »Na kraju saopćio bih Vam kuriozitet«: Jedna Šumarija s hrastovim šumama siječe na 16 sječina. Od tih 16 sječina samo na 3 imaju pozitivan financijski rezultat, na 5 sječina osigurana je jednostavna reprodukcija a na 8 sječina nakon pokrivanja troškova sječe i izrade sortimenata ne ostane ništa za troškove transporta. Sve to uz činjenicu, da se mimoilaze odredbe JUS-a. Dakako, da Šumariji ne ostaje ništa ni za proširenu reprodukciju. »Međutim, ona bi mogla 16 puta više zaraditi, da mjesto na 16 radi na jednoj sječini«. To joj nije moguće, jer se moraju zaposliti radnici, što je svakako »lijepa, socijalna stvar« ali ne i ekonomska. Tako se postupa i stoga, da šumarija, kao OOUR, osigura i potrajnost prihoda. Nadalje, hrast bi mogao rasti i do 140 pa i 160 godina i ništa ne bi izgubio na vrijednosti a znamo, da je kod nas manjak najstarijih dobnih i najviših debljinskih razreda. Izuzetak su niske šume, u kojima ne postoji nesrazmjer dobrih razreda! Što je još razlog takvome stanju? Pomanjkanje šumskih prometnica a i moderne mehanizacije (procesora) i postavlja se pitanje, ne može li financijska politika u Jugoslaviji biti toliko širokogrudna i u te svrhe osigurati jeftine kredite? Veliki je nedostatak i pomanjkanje znanstvenih istraživanja u području ekonomike i organizacije u šumarstvu, pa i u drvnoj industriji. Redovno se smatra, da se to može riješiti s jednom ili više sjednica od nekoliko sati, a što je iz osnova pogriješno. Stoga je Prof. Kraljić na savjetovanju DIT-a šumarstva i prerade drva Jugoslavije, koje je nedavno održano na Tari, u svom referatu predložio i plan istraživanja i na tom području u razdoblju od 1981. do 1985. godine, što je i prihvaćeno. 427 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Proizvodnja sadnica može se osigurati kontejnerskom proizvodnjom od 250 000 komada dnevno u rasadnicima Šumarije Buje i toj proizvodnji ne stoji na putu ništa drugo nego osiguranje financijskih sredstava te kvalitetno sjeme. Proizvodnja bi bila pod nadzorom Šumarskog instituta u Jastrebarskom (dr N. Komlenović i drugi), a Institut bi osigurao i sjeme. Kako mi o ljetnoj sadnji nemamo iskustva, to će u okviru omladinske istraživačke akcije »TITOVIM PUTEM 80« studenti šumarstva i drugi zainteresirani izvršiti u Istri pokusne sadnje na više načina, a koristit će se i iskustva takove sadnje u drugim mediteranskim zemljama. Za ljetnu sadnju u kontinentalnom dijelu koristiti ćemo iskustva iz SR Srbije i Makedonije, gdje se takva pošumljivanja obavljaju u jednakim i sličnim klimatskim uvjetima. Osim sadnje treba organizirati i njegu pošumljenih površina tijekom više godina nakon sadnje. Godišnje bi trebalo pošumljivanjem obuhvatiti površinu od cea 15000 ha (Socijalistički savez je predlagao 20000 ha). Kao problem postavlja se i vlasništvo površina, jer će na nekim planiranim kompleksima biti velikim dijelom u privatnom vlasništvu ili kao društveni posjed nešumarskih organizacija. Kako zbog proizvodnje drvne sirovine, tako i radi ekološke uloge šume, nama je kao društvenoj zajednici važno, da se što više pošumi bez obzira na to radi li se o društvenom ili privatnom vlasništvu. Odnos prema vlasniku ili korisniku zemljišta koje se pošumljuje treba riješiti tako, da on bude zainteresiran za buduću šumsku sastojinu. Ako planiramo pošumljivanje jednog predjela, privatno vlasništvo ne može biti zapreka kontinuiteta izvođenja radova, a vlasnik buduće šume mora biti uvjeren o koristi koju će dobiti iz ovog zemljišta kroz šumu. Dobar primjer ispravnog postupka u tome smislu nalazimo u iskustvu Francuske, gdje se od 1945. godine do danas pošumilo više milijuna hektara privatnog posjeda. O ispravnom rješenju ovoga detalja ovisit će, u velikoj mjeri, uspjeh naše akcije pošumljivanja u SR Hrvatskoj. Savez ITDŠDI Hrvatske, nastavlja B. Prpić, predlaže, da se, poput »GORANA« u drugim Republikama, i u Hrvatskoj osnuje analogna organizacija, eventualno pod nazivom »DRUŠTVO PRIJATELJA ŠUME«, u kojem se mogu okupiti svi, koji žele na tom poslu raditi. Na kraju moli druga iz Rep. konferencije SO omladine da uzme riječ, »jer bez omladine, zbog pomanjkanja radne snage, akcija ne će uspjeti«. 5. Pozivu B. Prpića odazvao se delegat Rep. konferencije socijalističke omladine Hrvatske Stjepan Behin . Nakon konstatacija, da je pošumljivanje nužnost i da mora ući u planove razvoja naše Republike za 1981 — 1985., izjavljuje, da će se omladina do maksimuma uključiti u ovu akciju. Radne akcije omladine organizaciono su dvojake: lokalne i kao savezne, odnosno republičke. Lokalne omladinske radne akcije su one koje se organiziraju na području jedne općine. Te planove izrađuju Općinske konferencije omladine s područnim šumskim gospodarstvima, a provodile bi se i uz pomoć Armije. To su jednodnevne, vikend, akcije, ali se njima osigurava kontinuitet rada. Za te akcije potrebna su samo sredstva za rad i sadnice, a ne i ono »grubo plaćanje«. Omladina bi radila u sva tri vremenska perioda tj. kako u proljeće tako i u ljeto i na jesen. Za veće komplekse, na nivou zajednice općina ili Republike, organizirale bi se republičke i savezne omladinske akcije, koje bi bile naseljskog tipa tj. za 420 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 33 <-- 33 --> PDF |
šumsko zemljište isključuje iz proizvodnje zbog elektrovoda i si. a nemaju mogućnosti (zemljišta) da se novac uloži u pošumljavanje nego leži kao depozit i gubi na vrijednosti. Tako se ova sredstva ne koriste za pošumljivanja novih površina, a što je intencija odnosne odredbe Zakona o šumama, iako drugi OOUR-i vape za novcem. »Takva je situacija sa stanovišta općeg interesa nedopustiva i društvo može postaviti pitanje, da li je u ovakovim slučajevima naknada uopće opravdana«. »U izvršenju nadzora nad provedbom Zakona o šumama navedeni slučajevi dovode šumarske inspektore u nedoumici i pitaju se, kako da postupe? Bogati OOUR-i štite svoja prava, pozivajući se na Ustav i Zakon o udruženom radu i drugo, a siromašni OOUR-i ne izvršavaju ni osnovne odredbe gospodarske osnove, ne vrši se obavezna prosta reprodukcija, dakle u jednom dijelu naših šuma vrši se devastacija. Nemojmo to shvatiti kao široku pojavu, nego tek u jednom dijelu, ali je nedavno drug Bilić, predsjednik Sabora, na Plitvičkim jezerima javno i glasno rekao, da šumari vrše devastaciju šuma. Iz navedenih razloga u ime šumarskih inspektora izjavljujem, da postojeće stanje nije dobro za našu šumarsku privredu i da je potrebno provesti odredbe Zakona o šumama po bilo kojoj varijanti ili bilo po kojem prijedlogu.« 4. Branimir Prpi ć govorio je o planiranoj društvenoj akciji pošumljivanja, pozivajući se na prikaz u podijeljenom »Zborniku radova Savjetovanja«. Prpić konstatira, da je šumsko-proizvodni kompleks onaj, koji će bez sumnje, podnijeti najveći teret, ali troškove planirane akcije ne će moći podnijeti sam, pa ni s drvno-prerađivačkim kompleksom. Stoga je nužno da se financijska konstrukcija zaokruži i uz sudjelovanje drugih, a u nacrtu Zaključaka ovog Savjetovanja dane su dvije alternative: 1. sredstva za ova pošumljivanja trebala bi se osigurati društvenim dogovorom svih onih, koji imaju koristi od šume dakle vodoprivreda, elektroprivreda, cestovni promet itd., a ne bi trebalo isključiti ni društveno-političke zajednice, prvenstveno općine; 2. druga je alternativa formiranje fonda udružene samoupravne privrede, koja koristi šumu. Tu, dakako, u prvom redu ulazi šumarstvo, zatim prerada drva itd. U toku daljnjeg izlaganja Prpić navodi površine koje bi se mogle i trebale privesti šumskoj proizvodnji. One u SR Hrvatskoj iznose najmanje 700 000 ha, od čega je 500 000 ha »vrlo interesantno«, jer se pošumljivanjem mogu postići veliki efekti. Od tih 500 000 ha nalazi se 200 000 ha u dravsko-savskom međurječju, 100 000 ha na Baniji i Kordunu, 200 000 ha u Lici te 200 000 ha u mediteranskom i submediteranskom području (od Istre do Dalmacije). U ovom posljednjem području proizvodnja drva manje je značajna a veći mu je značaj za turistički promet. Planirano je, da akcija pošumljivanja krene 1981. godine, ali uz uvjet osiguranja financijskih sredstava, a u ovoj godini obavile bi se nužne pripreme. Pošumljlvanje bi bilo permanentno ili u tri maha, u proljeće, tijekom ljeta i na jesen uz pomoć omladine, Armije i drugih građana. 419 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Druga grupa problema u radu šumarske inspekcije proističe iz nerješenih pitanja u šumarstvu, radi kojih smo se danas i sastali, je neprovođenje Zakona o šumama tj. nedonošenje odluka o šumsko-privrcdnim područjima, o reprodukciji, o osnovnim organizacijama, o renti, o kršu, o privatnim šumama, itd. Dok se ne donesu ti propisi ni šumarska inspekcija ne može djelotvorno djelovati, jer može samo utvrditi da to i to nije u skladu sa Zakonom, ali dalje više ništa ne može poduzeti. Dakle, kada se provedu sve odredbe sadanjeg Zakona o šumama, a koji je na snazi već tri godine, tada će se moći i od inspekcije tražiti, da ona u cjelosti vrši svoju djelatnost. Treća grupa pitanja je životni standard šumarskih inspektora. Pojedini inspektori imaju i do 50% manja primanja od inženjera u organizacijama udruženog rada na istom području, u istoj općini (npr. 7—8000 dinara mjesečno prema 15 — 20000 dinara), pa kakvo može biti djelovanje takvog inspektora? Posljedica takvog stanja je negativna selekcija kadrova u šumarskoj inspekciji i smanjenje broja inspektora, koji odlaze na bolje plaćena radna mjesta. Stoga je situacija 1979. godine bila lošija nego 1978, a ove će godine biti vjerojatno lošija nego 1979. Stoga je nužno, da se nešto napravi i za poboljšanje standarda ovih radnika. O tome je Republički inspektorat predložio Izvršnom vijeću Sabora poseban izvještaj o kojem su predloženi i zaključci u tom smislu. Zatim je Horvatinović iznio »nekoliko svojih razmišljanja i razmišljanja inspektora o današnjoj situaciji u šumarstvu«. Neki postavljaju pitanje, da li neizvršavanje odredaba Zakona o šumama o organizaciji i dr. smeta šumarstvu ili ne, odnosno, da li je to samo formalno ili i suštinsko pitanje. Što više, pojedini drugovi na odgovornim položajima smatraju, da je to više formalno nego suštinsko pitanje. Međutim, to je suštinsko pitanje, a pogotovo kada se uzmu zajedno, i bez njegovog rješavanja postojeće stanje direktno nanosi štetu cijeloj grani šumarstva i šumama kao dobru od općeg interesa i njihovoj ulozi u zaštiti čovjekove okoline. Za podkrjepu toga Horvatinović iznosi stanje s gospodarskim osnovama. Gospodarske osnove izrađivane su, a i danas se izrađuju, pod pretpostavkom, da je gospodarska jedinica dio šire cjeline tj. ne samo šumarije — OOUR-a nego šumsko-privrednog područja, područja radne organizacije te se reprodukcija, prosta i proširena, kao i potrajnost prihoda osiguravaju na širem području od OOUR-a — Šumarije. Prema tome u gospodarskoj osnovi ugrađeni podaci i zadaci koji se svi odnose na cijelo gospodarsko područje i radnu organizaciju a ne samo šumariju. Današnja stvarnost naprotiv je takva, da radna organizacija postoji samo formalno a OOUR-i zapravo međusobno i nemaju drugih odnosa osim zajedničkih službi. To ima za posljedicu da »bogate« šumarije tj. šumarije sa za sječu dozrelim sastojinama, s vrijednom vrsti drveća i povoljnijih uslova iskorišćivanja, imaju velike prihode i mogućnosti većih investicija, visokoga standarda radnika i da pomažu društveno-političke organizacije. »Siromašniji« OOUR-i tj. oni s manjim etatom i drugim nepovoljnim uslovima a s velikim obavezama za reprodukciju šuma ne mogu izvršavati odredbe gospodarske osnove o obnovi i uzgoju šuma iako su primanja i standart radnika pri dnu grane šumarstva. Posebno je loše, ako takvi OOUR-i pokušavaju u standardu slijediti bogatije šumarije, pa se u tom slučaju odredbe gospodarske osnove nikako ne provode, već se vrše forsirane sječe, ne vodi se briga o pošumljivanju, već se kreće putem devastacije šume. Neki OOUR-i dobivaju znatna sredstva kada se 418 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 31 <-- 31 --> PDF |
nim sastojinama permanentno obnavlja. Mislim da će se svi složiti s konstatacijom da nije ni malo razumno srušiti ili zatvoriti tvornicu baš u onom momentu kad najbolje i najvrijednije proizvodi. Na kraju bi htio još jednom istaknuti opće poznatu činjenicu da naše prirodne sastojine predstavljaju ogromnu rezervu o kojoj trebamo voditi računa kad govorimo o deficitarnosti drvne mase. Ta se rezerva može iskoristiti isključivo stručnim i na šumarskoj znanosti fundiranim intezivnim gospodarenjem.« 3. Slavko Horvatinović izložio je stanje i djelovanje šumarske inspekcij e u SR Hrvatskoj te okolnosti koje sprečavaju punu njezinu djelotvornost. Uvodno govornik naglašava, da je šumarska inspekcija, kao i ostale inspekcije, organizacija od posebnog društvenog interesa vršeći nadzor o provođenju propisa te čuvajući društveni sistem pomaže razvoju našeg socijalističkog društva. Služba inspekcije ima izvor u Ustavu te je prema tome obavezna a ne fakultativna djelatnost. To dalje znači, da svaka općina mora imati organiziranu i šumarsku inspekciju, kojoj je zadaća nadzirati provedbu zakonskih propisa ne samo iz područja šumarstva (Zakona o šumama, o sjemenarstvu, zaštiti šuma i dr.) nego i lovstva te zaštite prirode. Nažalost usprkos odredbi Ustava kao i Zakona o šumama stanje šumarske inspekcije u općinama je »vrlo, vrlo loše«. Od 113 općina u SRH samo 22 općine imaju, da je tako nazovemo, normalnu, 60 općina formalnu a 31 općina uopće nema nikakve šumarske inspekcije. Kao formalno organiziranu inspekciju smatramo onu u kojoj jedan inspektor djeluje i na šest općina, a istodobno je i inspektor zajednice općina, dakle i drugostepena inspekcija! Horvatinović posebno upozorava na stanje šumarske inspekcije na području Zajednice općina Split (u Dalmaciji) na kojem od 22 općine samo 3 imaju organiziranu i šumarsku inspekciju. Ako se k tome doda da na većem dijelu tog područja nema ni šumarske organizacije onda je situacija jasna. Kako može biti onda govora o uzgoju šuma te, posebno, o zaštiti od požara, koji su na tom području najčešći i najveći. »Na tu činjenicu posebno upozoravamo cijelo društvo, jer s takovom organizacijom šumarstva (gospodarenje i inspekcije), kakova je danas u Dalmaciji nikako ne možemo biti zadovoljni.« Nadalje, ni djelatnost inspekcije ne zadovoljava, jer ne koriste sva ovlaštenja, koja joj daju navedeni zakonski propisi te je bila više preventivna nego represivna. Tako je u prošloj godini po svim navedenim Zakonima šumarska inspekcija podnijela 738 prijava za prekršaj, samo 19 za privredni prijestup te 49 za krivična djela i to uglavnom za privatne posjednike šuma ili pilana. Osnovni problemi šumarske inspekcije su trojaki: organiziranost, ograničene mogućnosti djelovanja zbog nerješenih suštinskih pitanja u šumarstvu o čemu je danas govoreno te životni standard šumarskih inspektora. Naprijed izloženo stanje organiziranosti šumarske inspekcije u općinama iz dana u dan je sve lošije i lošije i sva nastojanja republičke inspekcije za održavanje i osnivanje šumarske inspekcije u općinama ne daju nikakove rezultate. Prema tome šumarska inspekcija kao cjelina ne može izvršiti funkciju koja joj je namijenjena i Horvatinović smatra, da bi u zaključke današnjeg savjetovanja trebalo ući i to, da su općine dužne osnovati šumarske inspekcije i to u dalmatinskom dijelu radi preventivnog djelovanja, a u unutrašnjosti i radi nadzora o provođenju odredaba gospodarskih osnova. 417 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 30 <-- 30 --> PDF |
sani u neke gospodarske osnove. Zajedničkim radom prakse, inspekcije i znanosti taj problem bi se mogao lako riješiti. Kao treći problem na ovom mjestu bi htio istaknuti problem dužine ophodnje naših šuma. Nadam se da će se o tom problemu ćuti i mišljenja drugih, ako ne danas onda u svakom slučaju uskoro. Naime s današnjim ophodnjama od 100 i 120 godina posebno šuma hrasta lužnjaka i kitnjaka, mi sječemo mlade šume koje su u naponu svoje proizvodnosti. U toj dobi se šume nalaze u fazi apsolutne zrelosti tj. dobi kad se tečajni i poprečni prirast izjednačuju. Na taj način smo se uklopili u opću tendenciju snižavanja ophodnje koja se počela prije pedesetak godina a na bazi rente (komercijalna, zemljišna i si.). Taj pokret kod privatnih šumoposjednika u Zapadnoj Evropi još traje te se bukove šume u privatnom vlasništvu sijeku u starosti od 50 godina, jer daju momentalno najveći financijski efekat. Dužina ophodnje mora biti određena prema ekonomskoj zrelosti na koju često zaboravljamo. Za naše autohtone vrste, posebno za hrast je teško precizno reći kad pada ekonomska zrelost s obzirom da vrijednost hrasta stalno raste sa starošću. Vrijednost hrasta raste s kubusom njegovog promjera a poznata je uzrečica da hrast najbolje prirašćuje u 150-toj godini a najbolje rađa u 300-toj godini. Našim istraživanjima u rezervatu šumske vegetacije Prašnik smo izmjerili da nam 25 starih 300-godišnjih hrastova na 1 ha još uvijek prirašćuju 4,7 m3 po 1 hektaru. To je u skladu sa saznanjem da volumni prirast elitnih stabala hrasta ne opada sve dotle dok su zelena i dok se kao takvo nalaze u sastojini. Sličan primjer imamo u 300-godišnjoj sastojini obične bukve u predjelu Muški bunar na području N. Gradiške gdje imamo vrlo vitalnu bukovu sastojinu s 1000 m3 po ha drvne mase koja još uvijek prirašćuje 7 m3 po hektaru. Prema ovome bi mogli zaključiti da se ophodnja šuma mora odrediti u dobi koja se nalazi između apsolutne i ekonomske zrelosti i ta je dob daleko iznad današnjih ophodnja. Kao primjer mogu navesti da je u Nastavno pokusnom objektu Šumarskog fakulteta u Lipovljanima ophodnja za hrast 140 godina a na području Papuka u Dubokoj za bukvu je ophodnja produžena na 120 godina. Mišljenja sam da posao oko produžavanja ophodnje ne smije prerasti u kampanju i pokret. Potrebno je detaljno razmotriti svake gospodarske jedinice te na osnovu čitavog niza pokazatelja o stanju pojedinih sastojina donijeti zaključke. Moramo imati na umu da je većina naših starih sastojina slabo ili nikako njegovano u mladosti i da radi toga u dobi današnjih ophodnji nemaju one dimenzije koje bi trebale imati njegovane sastojine. Pored ostalog i radi toga je veliki gubitak sjeći hrastove šume u dobi od 120 godina a bukove u 100 godišnjoj ophodnji. O svemu ovome bi trebalo raspravljati na jednom posebnom skupu. Mišljenja sam da bi društvo u cjelini dobilo s produženjem ophodnje naših šuma kako šumarstvo tako i drvna industrija. Hrastove šume u Slavoniji i Baranji prirašćujeju u prosjeku 7 m3 po ha a to znači da se samo turnusom prorede od 10 godina u starim sastojinama može realizirati 70 m3 po hektaru visokokvalitetne drvne mase, uz napomenu da se ta masa u normalnim i stabil 416 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 29 <-- 29 --> PDF |
»Pošumljavanje je najveći i najvažniji korak kojeg u sadašnjem trenutku moramo poduzeti ako želimo povećati proizvodnju drvne mase i tako smanjiti raskorak između ponude i potražnje drvnih sortimenata. Mislim da smo o tome svi jedinstveni u mišljenju da je o tome dosad dosta rečeno, te ne bih htio dalje o tome govoriti. Ovom prilikom bi htio govoriti o nekim radovima koje bi mogli izvesti mi šumari, naša struka, bez neke posebne pomoći ostalih društvenih čimbenika, a krajnji rezultat bi im bio kvantitativna i kvalitativna proizvodnja drvne mase. Htio bi reći nekoliko riječi o našim prirodnim autohtonim šumama, o šumama koje su kičma i okosnica šumarstva SR Hrvatske. U današnjim uvjetima opće ekološke poremećenosti ugroženosti čovjekovog okoliša šumarstvo, kao privredna grana, se nalazi, usudio bih se reći u povlaštenom položaju. Dok se druge privredne grane naročito industrija a i poljoprivreda moraju odricati svojih već uhodanih tehnologija i postrojenja koje danas idu na štetu čovjekovog okoliša (prljava industrija, otpadne vode, otpaci u tehnološkom procesu, upotreba pesticida, herbicida i dr.) dotle se šumarstvo nalazi u položaju da mora inzistirati i ustrajati na radovima koji su inače ukomponirani u svakodnevni rad šumarskih stručnjaka u prošlosti i sadašnjosti. Naime, stabilan i zdrav čovjekov okoliš može u najvećoj mjeri osigurati prirodna, stabilna i produktivna šuma upravo ona, koja je potrebna šumarstvu kao privrednoj grani. Takva se šuma može najjednostavnije osnovati i uzgojiti prirodnim pomlađivanjem. Prirodno pomlađivanje naših autohtonih šuma mora biti baza koje se moramo držati ako želimo uzgojiti prije svega stabilne i produktivne šume. Na taj način se lišavamo mnogih problema koji nas prate počevši od sakupljanja i čuvanja sjemena, rasadničarske proizvodnje, pošumljavanja, njege i zaštite vječito nestabilnih šumskih kultura i dr. Normalno je da se ima umjesto prirodnim putem umjetno pomladiti sve one sastojine kojima je bilo iz kojeg razloga poremećena struktura a stim u vezi i stvoreni nepovoljni ekološki uvjeti za prirodno pomlađivanje (nestručno provedene oplodne sječe, sušenje i ugibanje pojedinih vrsti, zakorovljenje i zamočvarenje tla i si.). Poznato je da rad na prirodnom pomlađivanju zahtjeva mnogo stručnog šumarskog znanja vezanog za biološka i ekološka saznanja. Ako se odreknemo takvog rada možemo vrlo lako doći u situaciju da nam se kaže, da samo sječa stabala, izvlačenje pomoću teške mehanizacije i sadnja biljaka nakon toga nije posao kojeg mora obavljati samo školovan šumarski kadar nego da takav posao mogu obavljati i drugi. Drugi, vrlo bitan činilac u šumarskoj proizvodnji je njega sastojina. Putem njege šuma dobivamo znatne količine drvne mase za preradu a istovremeno omogućujemo kvalitetnim stablima povoljnije uvjete za njihov rast a u mješovitim sastojinama se povećava i prirast. Samo u Slavoniji i Baranji od ukupno 300.000 ha šuma imamo sastojina do 40 godina starosti 37!°/» a onih od 40—60 godina 23%. To su površine gdje bi se zahvatima njege (u ovom slučaju čišćenjem i proredi van j em) dobile znatne količine drvne mase posebno za kemijsku preradu. Da bi se uspješno i rentabilno obavio taj posao bila bi potrebna ulaganja za ceste. Osim toga trebalo bi rješiti i nesklad koji se često puta javlja između stvarnih inteziteta i onih nerealnih, malih koji su često puta upi 415 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 28 <-- 28 --> PDF |
će se izvesti sirovina bilo kao proizvodi šumarstva bilo kao rezana građa.« Hrvatska danas u Jugoslaviji vodi kolo u izvozu sirovina zaključio je ing. Jurić svoj prijedlog, koji je ujedno i odgovor na pitanje, gdje se mi danas nalazimo. Završni dio svojih izlaganja ing. Jurić posvetio je međusobnom dohodovnom udruživanju. To udruživanje treba bazirati na ekonomskim elementima, a ne na nekim općim konstatacijama kao npr. širem društvenom interesu i si. Uz svaki projekt mora biti i račun efekata, jer su ti efekti legitimacija prema zajednici, da li je to opravdano ili nije. Ako je opravdano, ne može biti prihvaćena ni uprava u nadgradnji, uvjetno rečeno, naše zajednice. Sve probleme treba rješavati vrlo hitno, a oni su vrlo složeni i veliki. Iako nije ovdje mjesto, ali treba naglasiti, da se još ni danas, mjesec dana nakon promjene tečaja dinara, ne znaju svi elementi s kojima se mora računati u izvozu. »Na koji način onda možemo zaista ozbiljno, da ne kažem kvalitetno, kao privrednici da kažemo društvu, realizirat ćemo to ili nećemo realizirati.« Mjesto toga nude se neka prosječna rješenja: zašto se ne koristimo elektronikom, pa da se dobiju svi efekti. »Na kraju predlažem prihvaćanje predloženih sporazuma, posebno da idemo na prihvaćanje sporazuma sredstvima iz ovog reprokompleksa po jedinici proizvoda svih korisnika drveta da formiramo ta inicijalna sredstva i da s njima odmah idemo u poslovne banke i da ih udružujemo, jer to su isto oblici udruživanja, a bez banaka nema udruživanja, i da s tim sredstvima startamo tamo gdje možemo, to su ceste i pripreme za ova pošumljivanja o kojima je riječ. Mi za sada tih priprema nemamo.« Smatra, da danas nismo spremni ući u veća pošumljavanja, npr. 5000 ha, i to organizaciono, ne materijalno, jer nemamo odgovorajuću tehnologiju, mehanizaciju i sve ono, što to treba pratili, jer se ručno ne može ići u takve ozbiljne zahvate. »Omladina i društvene strukture trebaju biti prateći, a mi trebamo biti organizatori i nosioci izrade tih projekata. « Mora se računati i s drugim interesentima kao vodoprivredom, elektroprivredom itd. Nadalje naglašava, da nasuprot činjenice, da je šuma značajan faktor za vodoprivredu, (akumulacije i dr). vodoprivreda u Slavoniji povisuje vodni doprinos s indeksom 270 i nekoliko. U drugim područjima se udružuju od tog dijela, da bi se šume podizale. Vraćajući se na pitanje udruživanja ing. Jurić naglašava, da baza ne može biti momentalni osobni dohodak. Taj u šumarstvu može biti i velik, ali ne kao posljedica uloženog rada nego okolnosti, da se siječe kvalitetna stara sastojina. U tom slučaju svakako se postiže veći dohodak nego da se etat realizira iz mlađih sastojina, iz proreda tj. sječe, u kojoj se može postići manja produktivnost po masi nego u dozreloj sastojim. Naprotiv, treba poći od nivoa društvene zajednice odnosno od povećanja ukupno dohotka reprocjeline ili povećanja društvenog proizvoda, npr. od današnjih 5 na 5 i nešto, onda je to doprinos udruživanja. Ovo se ne može provoditi po nekoj šabloni, nego »svatko treba u tome naći sebe prema svojim računima. Predlažem, da to učinimo u ovoj godini«, završne su riječi izlaganja ing. Jurića. 2. Dr Slavko M a t i ć je govorio o pošumljavanju, prirodnom pomlađivanju, njezi sastojina i nužnosti povećanja ophodnje u našim šumama: 414 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 27 <-- 27 --> PDF |
U drvnoj industriji postavlja se pitanje povećanja postotka iskorišćenja sirovine s kojom ona raspolaže i da se to unese u zaključke. To bi trebalo rješavati s naukom i više ne bi smjelo biti podjele između nauke i operative, tj. nauka i udruženi rad moraju ići zajednički. Kako pak imamo delegate u svim institucijama, to je zadatak svih nas. »Osnovni faktori s kojima se mora računati u realizaciji naših programa su materijal i vrijeme, jer o njima bitno ovisi produktivnost rada.« Dok raspravljamo o povećanju izvoza produktivnost rada zanemarujemo, a bez nje ne možemo biti ni konkurentni na svjetskom tržištu. Kao trajni zadatak označio je Jurić povećanje proizvodnje sirovine za osiguranje trajne prerade drva. A za realizaciju tog imperativa nužno je dobro proučiti stanje naše organiziranosti i osigurati mogućnosti udruživanja rada i sredstava. Prema današnjem stanju dohotka (čistog, osobnog) i sredstava za fondove u drvnoj industriji to će se postići samo kvalitetnijom organizacijom. Početak je u shvaćanju, da iz Zakona o udruženom radu ne proizlaze samo prava nego i dužnosti, što bi trebalo sve utvrditi i dobiti društvenu verifikaciju i shvatiti da se »dohodak ne počinje stvarati i ne završava u osnovnoj organizaciji rada. Ima, npr. poslova, koje može obaviti jedan ili dva radnika u radnoj organizaciji, pa čemu da taj posao radi npr. 12 radnika, ako se radna organizacija sastoji od 12 OOUR-a. Ako se ne može to obaviti na bazi udruživanja rada tada »to u najmanju ruku znači, da se nema niti povjerenja, a po tome ne možemo ni izgraditi ovu zemlju, izvršavati zadatke«. Kao treće, Jurić se osvrće na povećanje šumskog fonda odnosno programiranja šumske proizvodnje sirovine kao vrlo bitnog posla. U ovom poslu u prvom redu riječ treba dati nauka tj. ona mora utvrditi i predložiti, gdje šta može ići i to u projektima, u kojima će biti »dana tehnologija, organizacija i efekti kao što se to radi za svaki projekt, ako hoćemo ući u investicije«. Zatim Ing. Jurić prelazi na područje izvoza. Konstatira, da je šumsko-drvnoindustrijski kompleks, kako prije, tako i danas »vrlo intenzivan u izvozu i vrlo akumulativan u neto deviznom efektu, ali od toga za šumarstvo ostaje vrlo malo ... s čime se nikako ne možemo pomiriti kao da je šumarstvo izvan društvenog kompleksa.« Da se stanje poboljša potreba je da naši delegati u SIZ-ovima za ekonomske poslove s inozemstvom »doista odlučuju o najhitnijim stvarima, koje su danas ovom društvu potrebne ... Iz iskustva govorim, da se da-, nas glavni dio već podijeli nekim drugim sistemima«. Kao nužnost u novim programima izvoza treba dati prvenstvo izvozu finalnih proizvoda, jer će inače drvna industrija ostati bez sirovina (u ovoj je godini izvoz prema prošloj povećan za 50°/o). Na toj bazi za područje Slavonije i Baranje izrađen je program prema kojem na 200 milijuna dolara izvoza otpada 100 milijuna dolara uvoza kvalitetnog repromaterijala i opreme. Za ovaj račun uzet je uvjetni proizvod, koji se danas najteže proizvodi, dakle uz nepovoljnije uvjete. Govornik smatra, da ovakvi programi ne bi smjeli biti predmet rasprave, ne samo u ovoj gra ni nego i u svima, jer je poznato, da je teže proizvesti i prodati finalni proizvod nego sirovinu. »U tom procesu i s takvom dinamikom bi trebali prerađivači drveta daleko više nego proizvođači sirovina da se pozabave i pojave u našoj zajednici u našem SIZ-u s takvim projektima i programima i da se založimo da damo svoj doprinos u tome dijelu«. Ako se to ne izvrši, onda svi apeli, od najviših do najnižih foruma, do mjesne zajednice, ne će vrijediti ništa, jer 413 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Dalje su u raspravi sudjelovali (prema redosljedu govornika): 1. Ing. Antun Juri ć — Poslovna zajednica šumarstva u Osijeku, 2. Dr Slavko M a t i ć — Šumarski fakultet u Zagrebu, 3. Ing. Slavko Horvatinović , glavni republički šumarski inspektor, 4. Prof. dr Branimir P r p i ć, predsjednik Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, Šumarski fakultet u Zagrebu, 5. Stjepan B e h i n — Republička konferencija Saveza socijalističke omladine Hrvatske, 6. Prof. dr Đuro R a u š — Šumarski fakultet u Zagrebu, 7. Ing. Oto Ž u n k o — Šumarski institut Jastrebarsko, 8. Mr Mirko Andraše k — SOUR »Slavonska šuma«, Vinkovci 9. Ing. Ivan Puška r — Savez sindikata Hrvatske, 10. Ing. Srećko V a n j k o v i ć, tehnički direktor ŠG Karlovac u m., 11. Ing. Davor Prgi n — Poslovna zajednica šumarstva u Splitu, 12. Prof. dr Branko Kralji ć — Šumarski fakultet Zagreb, 13. Ing. Tomislav Krnjak , podsekretar za šumarstvo u Republičkom Komitetu za poljoprivredu i šumarstvo i na kraju 14. Prof. dr Branimir P r p i ć. Ing. Antun Juri ć započinje svoje izlaganje konstatacijom, da »mnogi učesnici današnjeg Savjetovanja nisu po prvi put zajedno, ah da je dosta žalosno da često puta ostajemo sami na kraju i ovo stanje o kojem raspravljamo odraz je stanja u našoj organiziranosti, odraz je stanje u društvu prema privrednim granama i grana prema svojoj društvenoj zajednici. Svojim izlaganjima i prijedlozima želim isprovocirati raspravu onako, kako je osjećam, otvoreno shvaćajući sebe i svoje poslove i radne zadatke, kako to društvo od nas u cjelini traži«. Zatim podvlači značenje ovog Savjetovanja i po tome, »što se ne samo uključio Socijalistički savez Hrvatske već je i organizator i pokrovitelj ovakve rasprave i prema tome cijenim da dajemo podršku ovim akcijama svi i oni koji su ovdje prisutni i oni, koji nisu prisutni ovdje, jer je to ujedno i naša najšira organizacija u zemlji pa prema tome i naša nastojanja mislim da će doprijeti i do najnižih ćelija naše društveno-političke zajednice, gdje živimo i radimo. « Nakon uvodnih riječi, Ing. Jurić iznio je nekoliko prijedloga za akcije u šumarstvu i u drvnoj industriji. U prvom redu prelaze, da se na osnovu izlaganja i prijedloga Prof. Dra Klepc a izradi program realizacije operativnog značaja, a za nosioce predlaže Opće udruženje šumarstva i drvne industrije, Savez inženjera i tehničara ŠDI Hrvatske i znanstvene institucije, SIZ IV odnosno naše delegacije u tom SIZ-u, kao i u drugim institucijama. Kao što se u drugim republikama radi na udruživanju rada i sredstava prema tamošnjim specifičnim prilikama i mi moramo to izvršiti prema našim specifičnim prilikama. Za šumarstvo nije dovoljno samo petogodište 1981—1985. nego treba planirati do 2000 godine. Inače možemo očekivati fijasko u izvršenju plana pošumljavanja do 75 000 ha. S druge strane je činjenica, da sječa stalno raste, a siječe se bliže izvoznih puteva, jer se za udaljenija područja »izrade kalkulacije, po kojima se sječa ne isplati nego neka drvo ostane trunuti u šumi«. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Dosadanja ulaganja u šumarstvu su vrlo mala i ona ne prate razvoj drvne industrije ni potrebe na drvetu, daljna je konstatacija. Takvo stanje je posljedica što opći interes za šumarstvo u Hrvatskoj, unatoč jasnim odredbama Ustava o posebnom značenju šuma, ne postoji te je praktički sva briga o jednostavnoj i o proširenoj reprodukciji, o razvoju te grane privrede prepuštena samo radnim organizacijama šumarstva. A radne organizacije u šumarstvu, pa ni uz sredstva koje može osigurati drvna industrija, nisu u stanju taj razvoj brže pokrenuti naprijed. Takvo stanje posljedica je i nedovoljne zakonske regulative kojom se utvrđuju odnosi u šumarstvu te između šumarstva i šire društvene zajednice. SI. 5. Ing. Ante Mudrovčić rekapitulira tematiku Savjetovanja. U razmatranju stanja u organizacijama rada, posebno u šumarstvu, konstatirano je, da često između paralelnih osnovnih organizacija rada — šumarija nema nikakvog zajedništva ni uspostavljenih dohodovnih odnosa, a mnoge radne organizacije su zapravo skup radnih organizacija međusobno povezanih vrlo labavim vezama. Udruživanje rada i sredstava između šumarstva i drvne industrije teče vrlo sporo i tako će teći sve dok se ne uspostavi određeni stupanj dohodovne povezanosti unutar svake pojedine grane. Za brži razvoj šumarstva, a posebno proširene reprodukcije nužne su akcije na samoupravnoj osnovi — potpisivanja samoupravnog sporazuma između šumarstva kao neposrednih i posrednih (vodoprivrede, elektroprivrede, turizma i dr.) korisnika šuma. Radovi na prvonavedenom SAS-u već su, u Udruženju šumarstva i prerade drva u toku i vjerojatno će do konca godine biti rezultata. Također je potrebno donijeti zakonsku regulativu o kojoj je govorio i drug Stanivuković, kao što su potrebne i neke dopune i izmjene u Zakonu o šumama, posebno za privatni šumski posjed. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 24 <-- 24 --> PDF |
vršavanju obaveza iz Zakona o šumama. To govori o jednoj pojavi neusklađenog ponašanja, izgleda više sa strane pojedinih društvenih zajednica i općina, pa onda i tog dijela udruženog rada, da se zapravo ovaj Zakon efikasno ne provodi, a mi smo se na prethodnom sastanku dogovorili da treba sam Zakon aktualizirati i u njemu neka pitanja oko područja, oko rente itd. postaviti na čvrste osnove. Zato bi bilo jako dobro da ovo Savjetovanje dade doprinos jednom usklađenijem radu i razvoju, a mi bismo nakon njega i na bazi prethodno pripremljenih zaključaka, nakon sastanka u sekcijskom obliku u Republičkoj konferenciji ta pitanja razmotrili vjerojatno i na predsjedništvu Republičke konferencije ali s jednim stavom — dogovorom koja pitanja treba riješiti na kom nivou organiziranosti, što u Saboru — Izvršnom vijeću, što u Privrednoj komori, što u vašoj asocijaciji, što u društveno-političkim zajednicama i kako akciju pošumljavanja dići do nivoa društvene a ne samo omladinske radne akcije«. Nakon govora S. Stanvukovića Prof. Dr Dušan K1 e p a c održao je referat pod naslovom »OSNOVNE POSTAVKE I PRINCIPI GOSPODARENJA ŠUMAMA U NAŠOJ ZEMLJI I U SVIJETU«*), a Ing. Ante Mudrovči ć rekapitualirao je teme, o kojima se treba raspravljati i donijeti zaključci. Ing. Ante Mudrovči ć prikazao je glavne teme koje su se raspravile na konferenciji održanoj 30. svibnja 1980. godine i o kojima se treba na ovom Savjetovanju dalje raspravljati. To su: — osiguranje biološke reprodukcije i razvoj šumarstva u SR Hrvatskoj, — gospodarenje i upravljanje sa šumama u SR Hrvatskoj, — o procesima udruživanja rada i sredstava između šumarstva, drvne industrije i organizacija za promet drvom, te — o društvenoj akciji pošumljavanja. U raspravi je, nastavio je Ing. Mudrovčić, istaknuto, da je potrošnja drva veća od proizvodnje i da će se nesrazmjer u narednom planskom razdoblju povećati, jer drvna industrija planira podizanje novih kapaciteta, te rekonstrukciju i proširenje postojećih, dok drvna sirovina ostaje na količinama, koje su i danas. S druge strane na šumu se stavljaju veći zahtjevi za osiguranje općekorisnih funkcija šume, a njezina se površina smanjuje zbog urbanizacije, novih objekata vodoprivrede, elektroprivrede, saobraćaja, zbog šumskih požara i dr. Izlaz iz sadašnje, a još više buduće, neusklađenosti između proizvodnje i potrošnje drva, jest u većem ulaganju u šumskouzgojne radove time, da je proširena reprodukcija nezaobilazna nužnost. Samo na taj način moći će se spriječiti problem opskrbe drvom drvne industrije, a posebno one kemijske na bazi drva. Prethodno savjetovanje naglasilo je nužnost bržeg razvoja šumsko-drvoprerađivačkog kompleksa i zbog toga, što se time koristi domaća sirovina i uposluje radna snaga, a ü izvozu se mogu postići veliki devizni efekti. *) Taj referat objavljuje se u ovom broju šumarskog lista. 410 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 23 <-- 23 --> PDF |
je problema i u tome, kako da se šumarstvo i drvna industrija zajednički organizira i da nametne društvu jedan program, jedan koncept proširene biološke reprodukcije i da se za to organiziramo već za iduću godinu, jer svi znamo, da je nesklad kapaciteta za preradu sa sirovinskom osnovom. Prema tome primarni je zadatak radnih ljudi u šumarstvu i drvnoj industriji da se ozbiljnije organiziramo oko pošumljavanja i da imamo programe na dugoročnoj osnovi, a da sama akcija počne već od iduće godine. Mi bi trebali u toku ove godine za svaku sredinu, u svakom gospodarstvu, u svakoj drvnoindustrijskoj organizaciji, u svakoj općini napraviti programe pošumljavanja, osigurati neophodna materijalna sredstva u samom udruženom radu, u odgovarajućim fondovima, stvoriti klimu da banke kreditiraju razvoj šumarstva kao i svaku drugu privredu u kojoj se vrši zaposlenost ostvaruje dohodak, a pogotovo, jer se ovdje radi o grani privrede, koja ima izvozni karakter. SI. 4. Prof. dr Dušan Klepac izlaže osnovne probleme i principe gospodarenja u šumama svijeta i u našoj zemlji. Nažalost, mi možemo konstatirati, da neki problemi ne idu kako treba i da se ne rješavaju dovoljno odgovorno i dovoljno operativno. Ovo uspostavljanje odnosa između šumarstva i drvne industrije ne ide na zadovoljavajući način. Osim toga davno je trebao biti donesen društveni dogovor. Do njega nije došlo i danas Izvršno vijeće Sabora predlaže Predsjedništvu Sabora, da se odgodi informacija o izvršenju Zakona o šumama dok se ne odluči o načinu iz 409 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 22 <-- 22 --> PDF |
»Drugarice i drugovi! Ja želim u ime Predsjedništva Republičke konferencije da pozdravim učesnike ovog Savjetovanja i da istaknem dvije tri stvari zašto smo se mi u Republičkoj konferenciji prihvatili da učestvujemo u razmatranju ovih problema prethodno na onoj zajedničkoj sjednici četiri sekcije Republičke konferencije, a danas i na ovom Savjetovanju. Mi smatramo, iako nažalost to u cijelom društvu još nije dovoljno tako shvaćeno, da su šumarstvo i drvna industrija ona oblast privređivanja koja, sada u situaciji kada je cijelo društvo usmjereno na mjere ekonomske stabilizacije, može doprinjeti ozdravljenju privrede, ozdravljenju devizne bilance, zaposlenosti a kroz akciju pošumljivanja i rješavanju niza drugih pitanja kao što je indirektnih doprinosa razvoju turizma, razvoju nerazvijenih brdsko-planinskih područja i mnogome drugom značajnom u privredi. SI. 3. Clan Predsjedništva RK SSRN Hrvatske Stevo Stanivuković za govornicom. Iz ovog, što ste dobili ovdje u materijalu, mislim da je sadržana suština problema od čega smo pošli u razgovoru koji je bio kod druga Marijana C v e tkovića . Ja bih vas molio, da se na ovom današnjem savjetovanju ne vraćamo na ono, što je već razmotreno te ne vraćamo na opća pričanja o problemima u šumarstvu i drvnoj industriji nego da se pozabavimo ključnim problemima, a suština je problema u tome, kako više izvoziti, Zatim, kako uspostaviti trajne dohodovne odnose između šumarstva i drvne industrije, a suština |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 20 <-- 20 --> PDF |
SI. 1. Učesnici Savjetovanja odaju počast preminulom predsjedniku Josipu Brozu TITU. (U prvom redu, s lijeva na desno: I. Kuštrak, M. Cvetković, S. Stanivuković, Ing. S. Galović i Ing. I. Puškar). »Šume su naše dragocjeno bogatstvo. One su ne samo po svojoj vrijednosti kao sirovinska baza za potrebe razne grane industrije, nego i po onome, sto one posredno znače prije svega za zdravlje naših građana, a isto tako i za razne grane poljoprivredne djelatnosti za sprečavanje erozije i uređenje bujičnih područja, za stvaranje i podržavanje klimatskih uslova i drugo. 0 tome bogatstvu naroda trebaju pozvani faktori i čitava zajednica da vode stalnu i najveću brigu«. »Predsjednik Tito«, nastavio je B. Prpič, »stalno je ukazivao na nužnost pošumljivanja i zaštite čovjekove okoline, jer je prije svega volio prirodu. Drug Tito je u više navrata naglasio, da zaštita i unapređenje čovjekove okoline, dakle i šume, nije zadatak s kratkim rokom trajanja nego da to mora biti stalna briga svih radnih ljudi našeg samoupravnog društva«. Nakon minute šutnje u počast predsjednika TITA, B. Prpič pozdravlja prisutne, a posebno, Marijana CVETKOVIĆA i Stevu STANIVUKOVIĆA, članove Predsjedništva Republičke konferencije Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske, Ivu KUŠTRAKA, predsjednika Privredne komore Hrvatske te sve predstavnike udruženog rada u šumarstvu i preradi drva. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 19 <-- 19 --> PDF |
3. Dr Branimir P r p i ć: Osiguranje biološke reprodukcije šuma kao temeljni preduvjet razvoja šumarstva, industrije za preradu drva i društvene zajednice (8 str.), 4. Ing. Ante Mudrovčić : Problematika upravljanja i gospodarenja šumama u SRH (20 str.), 5. Ing. Slobodan Galović : Stanje organiziranosti i procesi udruživanja u oblasti šumarstva, drvne industrije, industrije celuloze i papira i prometa drvnim proizvodima u SRH (7 str.), 6. Ing. Nevenka Martinović i Dr Branimir Prpić: Pokretanje akcije za pošumljivanje i ozelenjivanje u SRH (6 str.), 7. Ing. Ante Mudrovčić : Završne napomene i prijedlozi zaključaka (6 str.); 8. Mr Đuro Kovačić i Ing. Ante Mudrovčić: Stanje i pravci razvoja šumarstva i drvne industrije u SR Hrvatskoj (15 str.); 9. Ing. Ivo Delajković i Dr Rudolf Sab adi: Problemi razvoja drvne industrije u SRH (7 str.), 10. Ing. Željko Sekalec : Razvoj industrije za kemijsku preradu drva u SRH (2 str.), 11. Ing. Stanislav Tomaševski : Neke mogućnosti udruživanja rada i sredstava prerade drva i prometa (13 str.), 12. Ing. Tomislav Krnjak : Mjesto šumarstva u društveno-političkom sistemu i zakonskoj regulativi (11 str.), 13. Ing. Velimir Igrčić : Tehnologija u iskorišćivanju šuma u SR Hrvatskoj (20 str.); 14. Dr Vlaho Bubica : Osnovni elementi dugoročne koncepcije razvoja šumarstva sa osvrtom na prijedlog srednjoročnog plana (1981—1985 g.) SFR Jugoslavije (16 str.), 15. Republička konferencija SSRNH — Kabinet predsjednika: Informacija od 28. II 1980. god. (4 str.). Ovaj Zbornik bez sumnje je jedinstvena publikacija, jer obrađuje cjelokupnu problematiku šumarstva i prerade drva Hrvatske te ima trajnu vrijednost kao autentičan izvor za povijest šumarstva. To vrijedi i za rasprave (diskusije) izrečene u oba Savjetovanja tj. onog od 30. svibnja i ovog od 24. lipnja 1980. godine. TOK SAVJETOVANJA OD 24. LIPNJA 1980. Savjetovanje je otvorio Prof. dr Branimir Prpić , predsjednik Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske i komemorirao nedavno preminulog predsjednika SFR Jugoslavije JOSIPA BROZA TITA. U komemorativnom govoru B. Prpić, je naglasio, da je rezultat životnog djela predsjednika Tita »ova naša socijalistička samoupravna zemlja, koja u svijetu uživa ogroman ugled.« Zatim je naglasio, kako je »drug Tito naročito cijenio i volio šumu i u više navrata upozoravao na njezinu višestruku namjenu « te citirao njegovu poruku upućena trećem Kongresu SITŠDI Jugoslavije održanom 1958. godine na Bledu: |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Radom skupa rukovodio je član Predsjedništva SSRNH Stevo Stanivuković , a za raspravu polazne referate održali su: Prof. Dr B. P r p i ć: Osnovna obilježja šumsko-prerađivačkog kompleksa, Ing. SI. Galović : Osnovni stavovi za politiku razvoja šumarstva i prerade drva u SR Hrvatskoj i karakteristike šumsko-prerađivačkog kompleksa, Ing. A. Mudrovčić : Problematika upravljanja i gospodarenja šumama u SR Hrvatskoj. U raspravi su sudjelovali (prema redosljedu govornika): Ing. Bogomil HRIBLJAN (Bjelovar), Ivica GRČAR (Rep. Konferencija Saveza socijalističke omladine), Ing. Franjo KNEBL, Ing. Stanko TOMAŠEVSKI, Marijan CVETKOVIĆ (član Predsjedništva Rep. konferencije SSRN Hrvatske), Franjo HUBER (predsjednik Općinske skupštine Županja), Ing. Dragutin KIŠ, Prof. Dr Vera JOHANIDES, Ing. Ivan PUŠKAR (Savez Sindikata Hrvatske), Ing. Ante JURIĆ (Poslovna zajednica šumarstva Osijek), Ing. Davor PRGIN (Poslovna zajednica šumarstva Split), Ing. Bogdan NARAČIĆ (Dl Vrhovine i član Odbora SlZ-a za ekonomske poslove s inozemstvom), Stanko JELIĆ (»Stablo mladosti«, Zagreb), Ing. Osk?r PIŠKORIĆ, Ing. Nikola GOGER, Ing. Mirko ANDRAŠEK (Vinkovci), Ing. Čedo KLADARIN (Sisak), Ing. Srećko VANJKOVIĆ, Stjepan KAPUSTA (podpredsjednik Vijeća udruženog rada Sabora), Ing. Ivan DELAJKOVIĆ, Dr Marijan STRBAŠIĆ (predsjednik Republičkog Komiteta za poljoprivredu i šumarstvo). Koliko je rasprava bila opširna dokazuje činjenica, da govori, bez uvodnih referata, iznose 90 stranica pisanog teksta. Na kraju izabran je REPUBLIČKI KOORDINACIONI ODBOR ZA POŠUMLJIVANJE I OZELENJAVANJE U SASTAVU: Ing. Franjo KNEBL, predsjednik Savjeta za zaštitu prirode Hrvatske, za predsjednika, a za članove : Ing. Duka KOVACIC (Opće udruženje šumarstva itd., Zagreb), Ivica GRČAR (Rep. konferencija Saveza socijalističke omladine Hrvatske), Ing. Nevenka MARTINOVIĆ (Rep. konferencija SSRN Hrvatske), Dr Slavko MATIC (Šumarski fakultet, Zagreb), Dr Nikola KOMLENOVIC (Šumarski institut Jastrebarsko), Prof. dr Branimir PRPIC (SITŠDI Hrvatske), Ing. Đuro MARKOJA (Šumarija Buje), Stanko JELIĆ, (»Stablo mladosti«, Zagreb), Ing. Dragutin KIŠ (Komisija Rep. konferencije SSRNH za zaštitu čovjekova okoliša), Ing. Slavko HORVATINOVIĆ (Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo) i Ing. Ivan PUŠKAR (Savez Sindikata Hrvatske). ZBORNIK RADOVA SAVJETOVANJA AKTUALNI PROBLEMI I SAMOUPRAVNI RAZVOJ ŠUMSKO-PRERAĐIVAČKOG KOMPLEKSA SR HRVATSKE Zbornik sadrži: 1. Dr Dušan Klepac : Osnovne postavke i principi gospodarenja šumama u našoj zemlji i u svijetu (opseg 18 str.) 2. Mr Ivo Stipetić : Osnovna obilježja šumsko-prerađivačkog kompleksa SRH (3 str.), 404 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 17 <-- 17 --> PDF |
STRUČNI SKUPOVI I SAVJETOVANJA AKTUALNI PROBLEMI I SAMOUPRAVNI RAZVOJ ŠUMSKO-PRERAĐIVAČKOG KOMPLEKSA SR HRVATSKE Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske i Društva ITŠDI u Hrvatskoj, pod pokroviteljstvom Republičke konferencije Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske, a uz suradnju Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Općeg udruženja šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom u Zagrebu, Šumarskim institutom u Jastrebarskom i Republičkim zavodom za zaštitu prirode u Zagrebu i financijsku pomoć Republičke zajednice za znanstveni rad SR Hrvatske (I—IV) organiziralo je savjetovanj e o AKTUALNIM PROBLEMIMA I SAMOUPRAVNOM RAZVOJU ŠUMSKO-PREPADIVAČKOG KOMPLEKSA SR HRVATSKE. Savjetovanje je održano u Zagrebu 24. lipnja 1980. godine u vremenu od 9 — 14,30 sati. Rad Savjetovanja trajao je, dakle, 5 sati, što se u prvi mah može ocijeniti kao vrlo kratko vrijeme za razmatranje suvremene problematike šumarstva i prerade drva u Hrvatskoj. Međutim, ovo je zapravo bio samo završetak dvogodišnjih priprema, analiza i obrade materijala te razmatranja u Sekcijama Republičke konferencije SSRN Hrvatske. Također su prethodno objavljeni u posebnom ZBORNIKU i referati, od kojih je na Savjetovanju održan samo osnovni, kao i prijedlozi Zaključaka tako, da se odmah moglo prijeći na raspravu (diskusiju). PRIPREMA SAVJETOVANJA Početak pripremnih radova za Savjetovanje datira s kraja 1978. godine. Tijek priprema registriran je i u Zapisnicima sjednica upravnog odbora SITŠDIH (vidi Šum. list. 1979. str. 261, str. 262. i 1980., str. 179) kao i Zapisniku Plenuma SITŠDIH održanom 15. svibnja 1979. god. (vidi Šum. list 1979, str. 244—249). Dalnje pripreme izvršene su zajednički s Republičkom konferencijom SSRN Hrvatske, kako bi na taj način i šira javnost, a posebno institucije koje mogu utjecati na odluke, bile uključene u razmatranje problematike šumarstva i prerade drva. Taj dio priprema završen je posebnim skupom, koje je sazvalo Predsjedništvo Republičke konferencije SSRN, a koji je održan 30. svibnja 1980. god. u Zagrebu. Time je postignuto i to, da su sredstva javnog informiranja (novine, radio, televizija) opširnije prikazala temu Savjetovanja tj. problematiku šumsko-prerađivačkog kompleksa nego u protivnom slučaju tj. postiglo se, da se nije govorilo »sami sebi«. Na skupu od 30. svibnja, uz određeni pozvani broj šumara, drvara i predstavnika organizacija prometa drvom, sudjelovali su predstavnici Sabora, Republičkog Komiteta za poljoprivredu i šumarstvo, Privredne komore Hrvatske, Saveza Sindikata, Republičke konferencije Saveza socijalističke omladine, nekih Općinskih skupština i dr. 403 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 40 <-- 40 --> PDF |
radne šumarske organizacije i Republika i čeka se potpis četvrtoga — Samoupravne interesne zajednice za unapređivanje šuma na području krša. Za osnivanje te Zajednice izvršene su pripreme odnosno suglasile se Zajednica općina Split i organizacije u Lici, ali nema suglasnosti područja Zajednica općina Rijeka. Naime, u Rijeci postoji tendencija za osnivanje regionalnih SIZ-ova, dok mi smatramo, da nema nikakvih prepreka za osnivanje jedinstvenog SlZ-a, koji bi se sastojao od regionalnih OSIZ-a. Prgin je, nadalje, naglasio, da će se planovi pošumljavanja moći izvršiti samo uz pomoć mehanizacije (bušilicama, svrdlima), koje imaju i preko deset puta veći dnevni učinak prema kopanju jama ručno (tj. 600—700 prema 50, 60 ručno). Međutim je problem nabava bušilica, koje se mogu kupiti samo za devizna sredstva i postavlja pitanje, kako ih osigurati. Uostalom to i nisu tako veliki iznos, oko 50 milijuna deviznih dinara, kojim bi se mogle pokriti potrebe. Bez obzira na poteškoće akcija pošumljavanja na području Zajednice općina Split pokrenuta je kako sa strane Socijalističkog saveza tako i Društva radnih šumarskih organizacija. U cilju popularizacije ove akcije predloženo je, da se osnivaju gajevi u čast predsjednika Tita i smatra, da se taj prijedlog prihvati i na ovom Savjetovanju. Kao treće, Ing. Prgin iznio je problem investicija za iskorišćivanje šuma. Konkretno, na Svilaji postoji mogućnost eksploatacije 2—300 000 m3 drvne mase. Za iskorišćivanje ove drvne mase zainteresirane su i šumarske radne organizacije i drvne industrije, ali su potrebna sredstva za nužne investicije. Postavlja se pitanje, gdje ih nabaviti? Od udruženog rada, banaka i na koji način. Mi smatramo da radne organizacije imaju sredstva koje bi mogle udružiti ali bi trebalo ne samo »načelno nego konkretno razgovarati, da se vidi tko, koje radne organizacije imaju sredstva i na kom nivou udružiti, pod kojim uvjetima, uz koju kamatnu stopu, kakve kreditne odnose uspostaviti, za koje objekte« i smatram da bi na osnovu takvih analiza moglo se ostvariti udruživanje u smislu u kojem govorio i Ing. Puškar. 12. Prof. Dr Branko Kralji ć započinje raspravu upućivanjem na svoj članak objavljen u gumarskom listu br. 9—10/79. »AKTUALNI EKONOMSKO-FINANCIJSKI I ORGANIZACIJSKI PROBLEMI U REPRODUKCIJI ŠUMARSTVA«. U tom članku — referatu obuhvaćena je problematika financiranja jednostavne i proširene reprodukcije, financiranje gradnje stalnih šumskih prometnica, problematiku odvajanja ekstra dohotka (rente) u šumarstvu te problematiku organizacije šumarstva u Jugoslaviji. U toku svog izlaganja Prof. Kraljić naglasio je, da »šuma nije samo dar sunca nego i smišljenog djelovanja čovjeka« i zadržao se na dilemi da li troškova jednostavne reprodukcije računati po vrijednost drvne mase u šumi na panju ili po pojedinim drvnim sorimentima. tj. po tržišnim cijenama. Kraljić smatra, da je ispravno jedino opterećivanje pojedinih sortimenata tj. ogrjevno drvo manje, a, na primjer, furnirsko više (tj. uz jednak % opterećivanja nap. O.P.), jer će se time izbjeći, da se na vrijednijim sortimentima uvijek zarađuje, a na ogrjevnom drvu gubi. 426 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 39 <-- 39 --> PDF |
živati sredstva, ako ih može odmah podijeliti, da će ih udruživati na riziko na nekoliko godina, da će kasnije dobiti neke efekte? ... Mi još nismo našli instrumente ni metodologiju, ni kriterije za utvrđivanje tog dijela dohotka«. Ako se povećanjem cijena može godišnji osobni dohodak povisiti za 30%, a većom proizvodnošću rada za samo 5—6»/o jasno je, da »će se veća bitka voditi za zelenim stolom za povećanje cijena, mjesto na području povišenja produktivnosti«. Danas se može prići rješavanju i ovog problema, »jer smo došli do novih saznanja, za koja prije nismo znali.« Završavajući svoja izlaganja, govornik je postavio i pitanje, tko je taj, koji je zaustavio donošenje već utvrđenog Društvenog dogovora o OOUR-ima, a da o tome nije nikoga obavijestio (Sindikat i dr.)? 10. Ing. Srećko Vanjkovi ć počeo je svoju raspravu o pritisku na šumarstvo za izdavanje dijela dohotka, koji rezultira iz izuzetno povoljnih prirodnih i drugih uvjeta proizvodnje. »Međutim nitko se ne zanima za izuzetno nepovoljne uvjete, nego to ostaje šumarstvu da uzgaja šumu u nepovoljnim uvjetima«. Ako se doista utvrdi takav višak, »kada se baš mora utvrditi«, tada bi on trebao ostati isključivo za unapređenje šumarstva, »ali vjerujem da je to vrlo sklizak teren i da može sasvim drugačije u konačnici da ispane i da treba i te kako dobro razlučiti i šta je to u konačnici!« Na prijedlog da se taj višak može izračunati s odbitkom troškova, Ing. Vanjković dodaje, da u to treba ući minuli rad. »To je obaveza koja treba i te kako da se uključuje u cjelokupne troškove gospodarstva, jer su generacije svojim radom stvarale i prenosile ono, što se danas iskorišćuje. To treba točno utvrditi, jer ima za taj višak mnogo interesenata i koji misle da šuma raste sama od sebe kao i to, da šumari samo sijeku, prodaju a ne bave se i te kako teškim poslom — uzgojem šuma«. Ing. Vanjković dalje pita, zašto se javlja skepsa, kako će funkcionirati (financirati se) SIZ za unapređivanje š´uma na području krša, kada su ostvareni doprinosi za vodoprivredu, elektroprivredu i dr. I šumarstvo plaća vodoprivredni doprinos i to na osnovu zakonskih odredbi, kada dogovori nisu uspjeli. Svojedobno se koristio i turistički dinar za pošumljavanje, ali je i to ishlapilo, a hoteli i vikendice uvlače se u šume, samo ako ih ima. Kada borov prelac napada šume, diže se vika na šumare što ga ne suzbijaju, a oni, koji od tih šuma imaju koriste i ne misle uključiti se u suzbijanje. U trećem dijelu ing. Vanjković osvrnuo se na zahtjev da se šumarstvo nabavlja domaću opremu potrebnu za iskorišćivanje šuma i druge potrebe. Međutim takovih strojeva kod nas nema, a eventualne narudžbe izvršavaju sa zakašnjenjem od godine pa i dvije, što se i te kako odražava na proizvodnost u šumarstvu. 11. Ing. Davor P r g i n, koji se, kako je to naglasio predsjedavajući Dr Prpić, javio za riječ prije Ing. Vanjkovića, govori o osiguranju materijalnih uvjeta za pošumljavanje i zaštitu šuma od požara, o potrebi mehaniziranja radova te o osiguranju financijskih sredstava za iskorišćivanje šume na Svilaji. Materijalni uvjeti za biološku reprodukciju i za zaštitu šuma od požara, rekao je Ing. Prgin, stvoreni su društvenim dogovorom kojeg su potpisale općine, 425 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 38 <-- 38 --> PDF |
nalnu privredu. Naime, kapaciteti drvne industrije u Hrvatskoj su već toliki, da daleko premašuju potrebe podmirenja domaćeg tržišta te je nužna trajna orijentacija uključivanja u svjetsku podjelu rada, proizvodnje za izvoz. Inače će nastati nedovoljno iskorišćenje kapaciteta i nepotpunu zaposlenost radnih ljudi s posljedicom loših rezultata poslovanja s jedne strane, a s druge strane podgrijavanje potrošačkih apetita odnosno potrošnje iznad materijalnih mogućnosti u našem društvu, o »čemu smo također ovih dana puno rekli«. Govoreći o udruživanju inž. Puškar smatra, da »bi u ovom trenutku bilo najrealnije« — stvaranje jakih službi razvoja za više organizacija s mnogo više prisutnosti nauke i naučnog pristupa ovom problemu nego li je to danas, — osnivanja jake službe marketinga, dakle istraživanja tržišta i jedinstvenog nastupa na tržištu, — uključiti u proizvodnju ekipe dizajnera, da se vidi, koji su programi atraktivni, koji nisu i dr. »Svaka osnovna ili radna organizacija kakva je danas sasvim sigurno da ne može postići određeni kvalitet, ako nema tog udruživanja«. Treba postaviti na novu osnovu i udruživanje sredstava: da se udružuju sredstva za određeni program kao npr. za pošumljavanje 1000 ha s tim i tim vrstama ili za gradnju 10 km ceste sa strane drvne industrije, a za rekonstrukciju tog i tog pogona ili objekta drvne industrije sa strane šumarstva. Na taj način udružena sredstva moći će se i provjeriti, da li se namjenski troše. Za ostvarivanje svega onoga, što je na ovom Savjetovanju razmotreno »nužno je ostvariti važne pretpostavke.« te stoga »ova moja razmišljanja ne upućujem samo ovome skupu, nego šire«. Šire, jer se nešto mora mijenjati u načinu dogovaranja, samoupravnog sporazumjevanja i društvenog dogovaranja a to je, da se za odgovarajući dokument ne bi bila nužna suglasnost svih sudionika dogovaranja ili sporazumijevanja, nego da se usvoji princip većine. U tom slučaju moglo bi se tolerirati i to, da taj dokument važi za one, koji s´u ga usvojili i ako bi bilo bolje da važi i za onu manjinu, koja ga nije usvojila. Tada se ne bi dogodilo, da se društveni dogovor u šumsko-privrednim područjima stoji blokiran tri godine, da se ne može osnovati SIZ za pošumljavanje krša, iako ga samo jedna općina nije usvojila, ili da jedna Općina, konkretno Hvar, blokira ostvarivanje Društvenog dogovora za zaštitu šuma (prvenstveno od požara u Jadranskom području) »Ćije je to u stvari samoupravljanje? Kakovo je to samoupravljanje? Mislim, to su pitanja, koja nisu upućena samo ovom skupu nego šire i negdje bi se trebalo na najodgovornijem nivou o tome raspravljati«, doslovne su riječi ing. Puškara. U toku daljeg izlaganja Ing. Puškar osvrnuo se i na ponašanje nekih OOUR-a tj. da u njima nema zastranjivanja i da je sve što se tamo radi u skladu sa ZUR-om (Zakonom o udruženom radu). Među ostalim, tu je i pitanje dohotka, koji može biti stečen pod raznim uvjetima ali i izuzetnim pogodnostima tako da ono može sadržati i rentu i ekstra cijene i dr., što ne proizlazi iz uloženog rada. Ako se sve ove komponente nalaze u ukupnom dohotku naći će se i u čistom dohotku, u osobnim dohotcima itd. »Drugovi, zavaramo se, da će netko udru 424 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— U t. 11, u kojoj je riječ o udruživanju, predlaže doradu odredaba (uputstava) o reprodukcijskim cjelinama, koje, kako je iznijeto i u sindikalnim organizacijama, trebaju biti otvorene, elastične, dinamičke, a posebno, što je u praksi zanemareno, višesmjerne tj. da se omogućuju ostvarivanje veza prema tokovima roba i novca. Za otvaranje i razvoj šumsko-drvnog kompleksa Hrvatske bilo bi potrebno održati i posebno savjetovanje, tamo u X mj. o. g. time, da pripreme odmah počnu. Nadalje Mr Andrašek predlaže, da se šumsko-drvni kompleks ne razmatra samo do 1985. godine nego do 2000-te godine i to u suradnji s Ekonomskim institutom u Sarajevu, koji je dobio zadatak od Saveznog izvršnog vijeća, da izradi dugoročnu viziju šumarstva i drvne industrije. — »U prijedlogu Zaključaka nikako, a u raspravi je stidljivo prikazan problem znanstveno-istraživačkog rada« konstatira govornik pa predlaže, da se to područje što preciznije doradi u Zaključcima na liniji povezivanja znanstveno- istraživačkog rada i proizvodnje s krajnjim ciljem međusobnog integriranja, jer »praksa bez nauke je bauljanje u blatu prakticizma, a nauka bez prakse opet lebdenje u oblacima«. Stoga u Zaključcima treba se ukomponirati jedinstvo nauke i prakse kroz konkretne programe ne samo u okviru Hrvatske nego i Jugoslavije (za strateška, krupnija, istraživanja) a jednako je potrebno utvrditi točnu podjelu rada između pojedinih Fakulteta i Instituta. — Podržava prijedlog Prof. Rauš a o nužnosti ukomponiranja interesa šumarstva u sklop hidromelioracija, jer šumarstvo u Slavoniji u korist vodoprivrede uplaćuje milijarde i milijarde dinara. Također podržava i prijedlog Dra Matica , da se ispita ekonomska zrelost sastojina i predlaže da se održi posebno namjensko stručno savjetovanje o tome te o proizvodnje biomase u postojećim i u novim šumama uopće. — Poseban problem u šumarstvu je radna snaga, pa i to treba ući u Zaključke. Fluktuacija radne snage u šumarstvu Slavonije vrlo je velika: dok je prije na 3000 radnika ona iznosila godišnje 60—70 radnika, danas se taj broj penje i na 300.Ako se tako nastavi, šumarstvo će ostati ne samo bez KV nego i bez NKV radnika. Smatra, da se radna snaga u šumarstvu može trajno osigurati samo na taj način, da se organizira stvarno besplatno 11-godišnje školovanje uz besplatni internat i osigura osobni dohodak, koji bi u prvo vrijeme trebao biti bar za 30% veći od jednako kvalificiranog radnika u industrijskoj proizvodnji, a u perspektivi i do 503/o, jer su ipak uslovi rada u šumi nepovoljniji nego uslovi rada u halama (u kojima nema vlage, nema komaraca i dr.). Mr Andrašek moli, da se u Zaključke svakako ukomponiraju zaključci sa Savjetovanja STŠDIJ održanog u Dubrovniku (1979) i onog na Tari (1980. god.) u koliko se već ne nalaze u prijedlogu Zaključaka s današnjeg Savjetovanja. To je potrebno radi usklađivanja akcija rada šumarsko-drvnog kompleksa na jedinstvenom jugoslavenskom tržištu kroz društveno dogovaranje, i kroz samoupravno sporazumijevanje, što je sve detaljnije razmotreno na Tari, jer je savjetovanje tamo trajalo dva dana. 9. Inž. Ivan Puška r započeo je svoj govor razmatranjem odnosa uvoz-izvoz i značaja te komponente na drvoprerađivački kompleks. Sada se vodi računa samo o dinarskim efektima, a dosljedno tome i o akumulaciji te ostatka dohotka, što međutim nije bitno ni za drvoprerađivačku djelatnost ni za nacio |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 36 <-- 36 --> PDF |
stvo, drvna industrija i znanost trebaju se naći na zajedničkom poslu i naći zajednički interes, jer bez toga nema napretka. Društvu ne smije biti svejedno koliko se izdvaja za proširenu reprodukciju i da li se ta sredstva namjenski troše. Stoga bi trebalo najkasnije do kraja godine donijeti Zakon o proširenoj reprodukciji kao i provesti u potpunosti ostale odredbe Zakona o šumama ili ga anulirati (Zakon o šumama) i donijeti novi. Svoj govor Prof. Rauš završio je podrškom svih predloženih zaključaka, koji rezultiraju iz ovog Savjetovanja. 7. Ing. Oto Ž u n k o konstatira, da je na desetak savjetovanja održanih posljednjih 30 godina doneseno mnogo lijepih zaključaka o povećanju proizvodnje, o uvođenju vrsta brzog rasta i dr., ali o zaštiti šuma od požara gotovo se i ne spominjemo. Zaštita šuma od požara nije gotovo spomenuta ni u materijalima ovog Savjetovanja kao ni u materijalima Republičkog komiteta i Republičkog zavoda za plan. Ali sva financijska sredstva i napori uloženi u proizvodnju ne će polučiti svrhu, ako se ništa ne poduzme na planu zaštite od požara. Ta u posljednje tri godine bilo je 611 šumskih požara koji su opustošili površinu od 18030 ha, od čega oko 7000 ha šuma četinjača. Od toga oko 30% površina otpada na kopneni dio Hrvatske, a 70% na Kraški. Stoga predlaže, da se u zaključke ovog Savjetovanja ugradi sljedeći tekst: »— Da bi se postigli zacrtani ciljevi ovog Savjetovanja i svih ostalih mjera koje se predlažu, potrebno je uvoditi modernu i savremenu tehnologiju u izvedbi šumsko-uzgojnih radova a isto tako poduzeti i sve moguće napore na kompleksnoj zaštiti šuma«. 8. Mr inž. Mirko Andraše k u svom oduljem govoru posebno je inzistirao na provedbi odredbi Zakona o šumama iz 1976. godine te predložio niz dopuna konceptu Zaključaka ovog Savjetovanja. »Zaključci trebali bi biti u neku ruku i uputstva za akciju«, naglaša Mr Andrašek i nastavlja, »komisija za Zaključke treba navesti točno i nosioce zadataka te rokove u kojem ih treba izvršiti«. Tko je, npr., odgovoran, da još nije donesen Društveni dogovor o šumskoprivrednim područjima, iako je on izrađen već prije dvije godine, a isto tako ni prijedlog Zakona o reprodukciji u šumarstvu već godinu dana dovršen ne nalazi se na putu ozakonjenja. Nadalje Mr Andrašek moli, da se u dopune Zaključci preciznijom formulacijom u sljedećim točkama: — U t. 1. da se, u skladu sa zaključcima Savjetovanja SITŠDI Jugoslavije održanom na Tari 1980. god., a koji su u stvari međurepublički dogovor, zatraži, da stopa investicija u šumarstvu po prilici bude jednaka njegovom učešću u društvenom proizvodu tj. da se današnji stopa od 6% smanji na 1,6%. Nadalje da se zatraži od društveno-političkih zajednica podsticaj za korišćenje bankarskih kredita za gradnju cesta, koje su, uz problem šumskog radnika, najvitalniji problem šumske proizvodnje, a također i investicijama za osiguranje visoke tehnologije, bez koje se ne mogu provesti »naše ambicije«. Također je nužno, da se međurepubličkim dogovorom utvrdi postotak sredstava za šumarstvo iz međunarodnih kredita. 422 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 35 <-- 35 --> PDF |
njih bi se trebalo osigurati smještaj omladinaca, koji u primorskom dijelu može biti i pod šatorima. Sve radove izvršavali bi planski i u dogovoru sa Šumarskim fakultetom u Zagrebu. Također smo prišli proširenju potpisanog društvenog dogovora o omladinskim radnim akcijama sa šumarima, koji bi nam bili direktna veza na nivou republike i federacije. Govornik nadalje preporuča, da se koriste iskustva iz rada omladinskih brigada u drugim Republikama (Srbiji, Makedoniji), gdje takve akcije traju već tri, četiri godine. Behin je također naglasio, da su do sada omladinske brigade bile vrlo aktivne u jadranskom području na zaštiti šuma od požara, kao i da su već razmišljali u uključivanje omladine u radove na njezi šuma. Na kraju je izrazio mišljenje, da ne bi trebalo stvarati nove organizacije nego koristiti već postojeće (izviđače i dr.) i tako ih pokrenuti na akciju i dati im prostor za rad. 6. Prof. dr Đuro Rau š govorio je o proizvodnji i korišćenju drva u SR Hrvatskoj, nužnosti reonizacije površina namjenjenih kako poljoprivrednoj tako i šumskoj proizvodnji te o provedbi odredaba Zakona o šumama o osiguranju sredstava za proširenu reprodukciju u šumarstvu. Prof. Rauš naglašava, da se proizvodnji i korišćenju drva u SR Hrvatskoj ne posvećuje dovoljna pažnja te se, što više, bahato odnosimo prema korišćenju drva i proširenoj reprodukciji. U svijetu se više uopće ne govori o korišćenju trupaca i tehničkog drva nego o korišćenju cjelokupne biomase proizvedene u šumi. Nama se, navodno, ne isplati korišćenje cjelokupne biomase stvorene pomoću sunca, oborina hraniva u tlu i ljudskog rada. Kako to može biti, da se drvna masa stvarana 50, 100 i više godina sada ne isplati koristiti? To ukazuje na činjenicu, da u našoj računici nešto nije u redu. Nama se ne isplati izrađivati ogrjevno i sitnije drvo, a u svijetu se kose šikare i močvare i materijal se koristi u energetske svrhe zamjenjujući, kako je već rekao Prof. dr Klepac i do 10% nafte! Prof. Rauš posebno se osvrnuo na naš odnos prema hrastovini , na koju bi trebali gledati kao što se danas gleda na crno zlato, na naftu. Doći će vrijeme, kada će se hrastovina plaćati suhim zlatom. Naša hrastovina jedinstvena je na svijetu i ima monopol na tržištu, a trošimo je nerazumno. U toku daljnjeg izlaganja Prof. Rauš naglasio je nužnost, da se izvrši reoni zacija površina na one koje će se koristiti u poljoprivrednoj proizvodnji te one za šumsku proizvodnju. O tome treba posebno voditi računa u sklopu hidrome lioracija i sve one površine, koje nisu povoljne za poljoprivrednu proizvodnju treba ih meliorirati za proizvodnju drva, za podizanje novih šuma. Nedopustivo je, naglašava Prof. Rauš, da ni nakon protekle tri godine od donošenja Zakona o šumama nije još donesen Zakon za reprodukciju šuma ü društvenom vlasništvu (čl. 65, st. 3) i smatra, da krivicu snosi i društvo, koje ne vodi dovoljno računa o šumskom fondu i o korišćenju drvne mase. Za današnje stanje veliku odgovornost snosi i Komitet za poljoprivredu i šumarstvo, jer se traži samo što veći efekat koji se dijeli na ljude. Na taj način, doduše, povećava se standard pojedinaca ali ne i standard društva kao cjeline. Šumar 421 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1980 str. 43 <-- 43 --> PDF |
postupak ubrzao, nastojimo da procedura usporedno teče i u saborskim tijelima, budući da je tekst pripremljen i usaglašen. Na završetku svog govora Ing. Krnjak osvrnuo se na »društvenu akciju pošumljavanja, koju treba brzo i efikasno organizirati, jer ćemo time u društvu stvoriti klimu i animirati druge snage i kadrove u organima vlasti i društvenopolitičkim zajednicama i za rješavanja svih šumarskih problema. Na taj ćemo način sadanju devizu, koja nam se stalno spočitava, da samo siječemo a ne bavimo se problemima pošumljavanja i reprodukcije na jedan egzaktan i konkretan način dokazati, da nije tako i da upravo kroz ove akcije ćemo se mi, šumari i drvari, i društveno-političke zajednice angažirati da pokažemo onaj pravac i onaj smjer, koji je na koncu zacrtan i u drugim našim Republikama i drugim društveno-političkim zaj ednicama«. 14. Zaključujući Savjetovanje Prof. dr B. P r p i ć konstatirao je, da se skup uglavnom složio s predloženim zaključcima, u koje će komisija uključiti predložene dopune, te ih predložiti Predsjedništvu Konferencije socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske. Zaključci će biti podijeljeni na dva dijela: u prvom, što je hitno za rješavanje, a u drugom ostalo. Kao hitno smatra se nužnost provedbe odredaba Zakona o šumama, osiguranje jednostavne biološke reprodukcije te društvena akcija pošumljavanja. Dr Prpić je nadalje naglasio, da se sva Društva inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije na svom području moraju zdušno uključiti u akciju pošumljavanja, »jer mi smo ti, koji ćemo podnijeti teret na svojim leđima osiguravajući stručne elaborate, sjeme, stručni nadzor i dr. To trebamo dati, jer je na nama čitava akcija. Moramo biti svjesni da prerada drva i šumarstva u ovoj akciji mora svoj doprinos dati, ako želimo da i društvo dade svoj i mi se iz toga ne možemo izuzeti.« Nadalje konstatira, da je to prvi puta, da nismo govorili sami sebi i da će se za provođenje zaključaka u dogovoru sa Socijalističkim savezom ustanoviti poseban odbor. U taj odbor predlaže: — kao prvo one drugove iz Republičke konferencije SSRN Hrvatske, »koji su i do sada obilno pomagali«, zatim predstavnike — Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo, — Općeg udruženja šumarstva, prerade i prometa drvom u Zagrebu, — Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, — Šumarskog fakulteta, u Zagrebu, — Šumarskog instituta u Jastrebarskom, — Export-drva u Zagrebu i — Vijeća Saveza sindikata Hrvatske. Na kraju Dr Prpić najavio je, da će Savez, u ovom ili novom mandatu, sazvati skup na kojem bi se razmotrila problematika ophodnje i na osnovu izmjene i suprotstavlja mišljenja utvrditi zaključci. Zahvalivši se svim učesnicima Dr Prpić zaključio je Savjetovanje. |