DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 92     <-- 92 -->        PDF

smreke, tankog drva i eventualno mase
korijenja kao važne rezerve za preradu
u odgovarajućim industrijama (drvnoj,
celuloznoj, prehrambenoj, farmaceutskoj,
kozmetičkoj i ev. drugima).


Petfiček, V.: Nepovoljni učinci
šumskih strojeva na radnika i moguć
nosti njihova snižavanja


Cjelokupni razvoj tehnizacije proizvodnih
procesa u šumskom gospodarstvu
uslovljavan je uvođenjem strojne tehnike,
koja ima zadatak sniženje učešća živog
ljudskog rada, povećavanje produktivnosti
rada, snižavanje napornosti i povećavanje
higijene i kulture rada. Pored
neosporno pozitivnih učinaka uvođenja
strojeva u šumsko gospodarstvo javljaju
se i neki negativni učinci, osim ostaloga,
u odnosu na radnika (vibracija, buka,
ispušni plinovi). Autor u članku iznosi
rezultate provedenih mjerenja o djelovanju
nekih strojeva i sredstava za zaštitu
radnika i predlaže preporuke za
njihovo snižavanje i ublažavanje te preventivne
miere za praćenje toga djelovanja
na poslugu.


Släma, 0 . : Sadašnjost i perspektiva
rezultata istraživanja ljudskog faktora
u šumskom gospodarstvu


Poslije rata se počela u svijetu formirati
nova znanstvena disciplina eraonomija,
koja se dijeli na podsisteme čovjek,


WISSENSCHAFTLICHE ZEITSCHRIFT
der Technischen Universität Dresden,


Separatreihe 5, Bau-, Wasser und Forstwesen
Nr. 2, Jahrgang 29, Heft 3/4, 1980.


Studij šumarstva u Dresdenu, kako
vidimo iz naslova, organizacijski se nalazi,
kao posebna Sekcija, u sklopu Tehničkog
univerziteta. Taj Univerzitet za
sve grane studiranja izdaje jedinstven
znanstveni časopis te su tako stranice
ovog separata obrojčana od br. 911 do


954. Format časopisa je A4 tj. veličina
poluarka papira za pisanje.
Sadržaj ovog sveska separata »Sekcije
Šumarstvo« (tj. Fakulteta za šumarstvo)
je slijedeći:


stroj i radna sredina i ona nastoji optimalizirati
odnose izvršnih mogućnosti
čovjeka u zadanim radnim uslovima. Šumarska
ergonomija transformira radnu
problematiku u području šumskog gospodarstva.
Autor analizira sadanje stanje
istraživanja toga područja u ĆSSR, a
dosadanji rezultati naznačuju, da je ovo
istraživanje jedan od progresivnih i općedruštvenokorisnih
faktora usmjerenih održavanju
trajne radne sposobnosti u
produktivnom vijeku radnika i zadovoljavanju
rada u higijenski pogodnim radnim
uslovima u šumskom gospodarstvu.


Kantor, J. : Značenje istraživanja
provenijencije introduciranih vrsta drva


Autor u članku detaljno analizira stanje
pokusnih ploha s borom sjevernoameričkog
porijekla Pinus contorta
Dougl., koje su osnivane na preporuku
organizacije IUFRO zbog njegova brzog
rasta i u zaključku navodi, da je neosporno,
da introdukcija vrsta drva treba
svakako biti vezana s prethodnim istraživanjem
provenijencije. Ovo mora biti
nedjeljivi dio introdukcije ne samo kod
ovog bora, za koji su navedeni neki
rezultati, nego naročito kod onih vrsta,
koje su već danas introducirane i s
čijom se introdukcijom računa u perspektivnom
razvoiu šumskog gospodarstva.
Radi se prije svega o duglaziji,
golemoj jeli, borovcu i dr.


Ing Bernard Hruška


M. Tesche: O 200-godišnjici rođenja
Johanna Adama REUM-a, osnivača šumarske
botanike i osnivača Šumsko botaničkog
vrta u Tharandt-u;
H. J. Fiedler i H. P. Brückner:
Život i djelo Heinricha Augusta VATERS-
a (1859-1930);


W. Beck: Iskustva o mehaniziranom
skidanju grana sa smrekovih stabala;
F. Fischer i O. Wienhaus: Diferencijalna
termo-analiza nekih lignina
smreke;
L. J. Harzmann i M. J. H u s sa
i n : O varijacijama dužine vlakanaca na


ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 93     <-- 93 -->        PDF

poprečnom presjeku jedne tropske listače
(Ceđrela odorata — Ghana);


P. Heydeck: O naseljavanju gljiva
na panjeve smreke — Metodika utvrđivanja
i šumskogospodarsko značenje;
H. K u r t h i M. Ott: Sistematske
pogreške u inventuri sastojina — Veličina
pogrešaka i mogućnosti korektura;
G. Nicklisch i W. Zentsch:
Pripremni radovi za utvrđivanje vrijednosti
izmjena plinova biljaka za EDV uz
pomoć mikroračunala;


S. K. Uhlig: Istraživanja o fiziologiji
ishrane fitopatogene gljive Cerospora
pini — densiflorae Hori et Nambu;
M. Willing: O utvrđivanju odbitka
količine kore iz mass neokcranog trupca.
J. A. REUM, na poziv Heinricha
C o 11 e, preuzeo je mjesto nastavnika
matematike i botanike na, 1786. osnovanoj,
Šumarskoj školi u Zillbach-u kod
Meiningen-a. Kada je 1816. god. počela s
radom Kraljevska saska šumarska akademija
u Tharandt-u, Reum je imenovan
profesorom za iste predmete na toj Akademiji,
a od 1830. godine predaje i »ekonomsku
botaniku« na te godine osnovanom
poljoprivrednom odjelu Šumarske
akademije. Osnovao je šumsko-botanički
vrt, kojem je ostao upravitelj do svoje
smrti 1839. godine. Reum je pisac više
knjiga. Prva mu je, i najznačajnija,
»Osnovi njemačke šumske botanike« (1.
izdanje 1814, a druga 1825. i 1837) a
zatim »Udžbenik matematike za šumare«
(1823., 1824. i 1836), »Pregled šumarske
znanosti« (1828) i »Ekonomska botanika
i opisi kućnih i poljoprivrednih biljaka
za obuku mladih poljoprivrednika« (1832).
H. A. VATERS bio je također profeso"
Kr. saske šumarske akademije i to najprije
mineralogije, petrografije i geologije,
a od 1890. godine i tloznanstva s naukom
o staništu. Bio je pobornik uske
suradnje znanstvenih istraživanja i prakse.
Vaters je manje poznat u inozemstvu,
ali njegovo znanstveno djelo jednako je
znanstvenom djelu Ra man n a, naglašavaju
autori, nasljednici H. A. Vatersa na
katedri za tloznanstvo na današnjem fakultetu
(Sekciji) za šumarstvo Tehničkog
univerziteta u Dresdenu.


W. Bec k prikazao je osobine 5 strojeva
za rezanje grana s (oborenih) stabala,
koji se upotrebljavaju u ČSSR, SSSR
i u SR Rumunjskoj. Od tih pet strojeva
jedan je za rezanje grana s debala promjera
do 60 cm i debljina grana do 12
cm, po jedan za deblovinu promjera 35
i 30 cm odnosno debljine grana 8 i 6
cm, a dva za deblovinu promjera do 20
cm i debljine grana 3 cm. Kod deblovine
promjera 60 cm upotrebom stroja EA-60
povećana je produktivnost »žive radne
snage« na 170´/», ali »ekonomski rezultat
nije uvijek zadovoljavajući«.
P. Heydeck nabrojio je 26 vrsta
gljiva koje se mogu nastaniti na panjevima
smreke i jele, od kojih neke prelaze
i na živa stabla kao na pr. Armillariela
mellea, Fomitopsis onnosa (Fomes annosus).
Za suzbijanje patogenih gljiva koje
prelaze i na živa stabla autor od kemijskih
sredstava navodi karbolineum, katran
od kamenog uglja te natriumnitrit
te biološki način primjenom saprofitskih
gljiva Trichoderma lignorum i Peniophora
gigantea koje su u antagonizmu s
Fomitopsis annosa.
U nekim zemljama trupci se iz šume
otpremaju pod korom pa se i masa
iskazuje na osnovu promjera kojeg ima
neokorani trupac. Za utvrđivanje drvne
mase bez kore jednostavni postotni odnosi
ne zadovoljavaju, jer je taj postotak
ovisan o promjeru trupca, piše U.
Willing. Stoga su u CSSR, DDR i
SSSR u primjeni posebne tablice iz
kojih se na osnovu promjera s korom
očitava čista drvna masa. U ČSSR-u postoji
5 takvih tablica:


za smreku uključivo i jelu;


za bor, uključivo i za vajmutovac, ariš i
dugalziju;
za borove trupce dužine do 5 m i ostale


promjera preko 60 cm;
za bukvu koje se primjenjuju i za brdski
javor, obični grab, oskorušu, lipu, platanu,
šljivu, trešnju, krušku i jabuku;


za hrast uključivo i za cer, brijest, jasen,
bagrem, brezu, divlji kesten, johu, orah
i vrbu.


O. Piškorić
387




ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 94     <-- 94 -->        PDF

OBJAVLJENO JE U ŠUMARSKOM LISTU


»Za sada spomenut ćemo samo, da su izletnici imali zgodu vidjeti veoma
krasno izvedenu cestu, koja omogućuje da se bez ikakovih potežkoćamože ne samo kočijom, nego i automobilom doći do same planinarske kuće,
koja je g. 1878. troškom grada Zagreba sagrađena na Sljemenu u visini
od 925 m.


U toj kući nalazi se prizemno službena soba gradskog šumara i stan
gradskog lugara, koji ujedno u ime planinarskog družtva vodi gostionu, a
u prvom spratu nalaze se dvie sobe uređene za konačenje članova hrvatskog
planinarskog družtva.


Spomenuta cesta sagrađena je zaslugom pokojnoga načelnika Adolf Mošinskoga
plemića od Zagreb-grada g. 1897., te mu je spomenuto planinarsko
družtvo u znak harnosti za tu cestogradnju, na jednoj od najljepših točaka
zagrebske gore, naime na »Lonjskoj pećini«, koja se od onda zove »Adolfovac
«, podignula spomen-ploču.


Danas se na toj pećini nalazi krasan paviljon, iz kojega je prekrasan vidik
na grad Zagreb i savsku dolinu... Na žalost nije zrak bio dovoljno proziran,
te tako izletnici nisu niti sa Adolfovca, a niti sa piramide na Sljemenu,
imali jasnog vidika na prekrasnu okolicu.


Spomenuta piramida podignuta je na najvišoj točka (1035 m) zagrebskegore g. 1889.


Na toj točki bila je najprije g. 1877. troškom od 506 for. podignuta drvena
piramida po nacrtu revnog članahrvatskog planinarskog društva, današnjega
tehničkog savjetnika M. Lenuci-a. Godine pako 1899. i to na 7. srpnja predana
je svečanim načinom javnoj porabi, na istom mjestu sagrađena, 13 m.
visoka nova željezna piramida, koja je podporom kr. zemaljske vlade i grada
Zagreba podignuta troškom od 3172 K.


Tadašnji predsjednik hrvatskog planinarskog družtva Josip Torbar, završio
je tom zgodom svoju besjedu ovim riječima:


»A. ti piramido, skromna uspomeno brižnih trudova planinskoga družtva,
büdi u grudima onih, koji te posjećuju, plemenita čuvstva, uzgajaj im srdce
liepotom prirode. Otresi sa svakoga, koji se na tvoje spratove popne, teške
brige svagdanjega života, budi im vrelo čistoga veselja, plemenite i nedužne
zabave. . .«


(A Kern: Izlet hrvatsko-slavonskog šumarskog družtva
u zagrebsku goru. — Šumarski list, 1908, br. 11—12, str.
453/54)