DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 92     <-- 92 -->        PDF

smreke, tankog drva i eventualno mase
korijenja kao važne rezerve za preradu
u odgovarajućim industrijama (drvnoj,
celuloznoj, prehrambenoj, farmaceutskoj,
kozmetičkoj i ev. drugima).


Petfiček, V.: Nepovoljni učinci
šumskih strojeva na radnika i moguć
nosti njihova snižavanja


Cjelokupni razvoj tehnizacije proizvodnih
procesa u šumskom gospodarstvu
uslovljavan je uvođenjem strojne tehnike,
koja ima zadatak sniženje učešća živog
ljudskog rada, povećavanje produktivnosti
rada, snižavanje napornosti i povećavanje
higijene i kulture rada. Pored
neosporno pozitivnih učinaka uvođenja
strojeva u šumsko gospodarstvo javljaju
se i neki negativni učinci, osim ostaloga,
u odnosu na radnika (vibracija, buka,
ispušni plinovi). Autor u članku iznosi
rezultate provedenih mjerenja o djelovanju
nekih strojeva i sredstava za zaštitu
radnika i predlaže preporuke za
njihovo snižavanje i ublažavanje te preventivne
miere za praćenje toga djelovanja
na poslugu.


Släma, 0 . : Sadašnjost i perspektiva
rezultata istraživanja ljudskog faktora
u šumskom gospodarstvu


Poslije rata se počela u svijetu formirati
nova znanstvena disciplina eraonomija,
koja se dijeli na podsisteme čovjek,


WISSENSCHAFTLICHE ZEITSCHRIFT
der Technischen Universität Dresden,


Separatreihe 5, Bau-, Wasser und Forstwesen
Nr. 2, Jahrgang 29, Heft 3/4, 1980.


Studij šumarstva u Dresdenu, kako
vidimo iz naslova, organizacijski se nalazi,
kao posebna Sekcija, u sklopu Tehničkog
univerziteta. Taj Univerzitet za
sve grane studiranja izdaje jedinstven
znanstveni časopis te su tako stranice
ovog separata obrojčana od br. 911 do


954. Format časopisa je A4 tj. veličina
poluarka papira za pisanje.
Sadržaj ovog sveska separata »Sekcije
Šumarstvo« (tj. Fakulteta za šumarstvo)
je slijedeći:


stroj i radna sredina i ona nastoji optimalizirati
odnose izvršnih mogućnosti
čovjeka u zadanim radnim uslovima. Šumarska
ergonomija transformira radnu
problematiku u području šumskog gospodarstva.
Autor analizira sadanje stanje
istraživanja toga područja u ĆSSR, a
dosadanji rezultati naznačuju, da je ovo
istraživanje jedan od progresivnih i općedruštvenokorisnih
faktora usmjerenih održavanju
trajne radne sposobnosti u
produktivnom vijeku radnika i zadovoljavanju
rada u higijenski pogodnim radnim
uslovima u šumskom gospodarstvu.


Kantor, J. : Značenje istraživanja
provenijencije introduciranih vrsta drva


Autor u članku detaljno analizira stanje
pokusnih ploha s borom sjevernoameričkog
porijekla Pinus contorta
Dougl., koje su osnivane na preporuku
organizacije IUFRO zbog njegova brzog
rasta i u zaključku navodi, da je neosporno,
da introdukcija vrsta drva treba
svakako biti vezana s prethodnim istraživanjem
provenijencije. Ovo mora biti
nedjeljivi dio introdukcije ne samo kod
ovog bora, za koji su navedeni neki
rezultati, nego naročito kod onih vrsta,
koje su već danas introducirane i s
čijom se introdukcijom računa u perspektivnom
razvoiu šumskog gospodarstva.
Radi se prije svega o duglaziji,
golemoj jeli, borovcu i dr.


Ing Bernard Hruška


M. Tesche: O 200-godišnjici rođenja
Johanna Adama REUM-a, osnivača šumarske
botanike i osnivača Šumsko botaničkog
vrta u Tharandt-u;
H. J. Fiedler i H. P. Brückner:
Život i djelo Heinricha Augusta VATERS-
a (1859-1930);


W. Beck: Iskustva o mehaniziranom
skidanju grana sa smrekovih stabala;
F. Fischer i O. Wienhaus: Diferencijalna
termo-analiza nekih lignina
smreke;
L. J. Harzmann i M. J. H u s sa
i n : O varijacijama dužine vlakanaca na