DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 92 <-- 92 --> PDF |
smreke, tankog drva i eventualno mase korijenja kao važne rezerve za preradu u odgovarajućim industrijama (drvnoj, celuloznoj, prehrambenoj, farmaceutskoj, kozmetičkoj i ev. drugima). Petfiček, V.: Nepovoljni učinci šumskih strojeva na radnika i moguć nosti njihova snižavanja Cjelokupni razvoj tehnizacije proizvodnih procesa u šumskom gospodarstvu uslovljavan je uvođenjem strojne tehnike, koja ima zadatak sniženje učešća živog ljudskog rada, povećavanje produktivnosti rada, snižavanje napornosti i povećavanje higijene i kulture rada. Pored neosporno pozitivnih učinaka uvođenja strojeva u šumsko gospodarstvo javljaju se i neki negativni učinci, osim ostaloga, u odnosu na radnika (vibracija, buka, ispušni plinovi). Autor u članku iznosi rezultate provedenih mjerenja o djelovanju nekih strojeva i sredstava za zaštitu radnika i predlaže preporuke za njihovo snižavanje i ublažavanje te preventivne miere za praćenje toga djelovanja na poslugu. Släma, 0 . : Sadašnjost i perspektiva rezultata istraživanja ljudskog faktora u šumskom gospodarstvu Poslije rata se počela u svijetu formirati nova znanstvena disciplina eraonomija, koja se dijeli na podsisteme čovjek, WISSENSCHAFTLICHE ZEITSCHRIFT der Technischen Universität Dresden, Separatreihe 5, Bau-, Wasser und Forstwesen Nr. 2, Jahrgang 29, Heft 3/4, 1980. Studij šumarstva u Dresdenu, kako vidimo iz naslova, organizacijski se nalazi, kao posebna Sekcija, u sklopu Tehničkog univerziteta. Taj Univerzitet za sve grane studiranja izdaje jedinstven znanstveni časopis te su tako stranice ovog separata obrojčana od br. 911 do 954. Format časopisa je A4 tj. veličina poluarka papira za pisanje. Sadržaj ovog sveska separata »Sekcije Šumarstvo« (tj. Fakulteta za šumarstvo) je slijedeći: stroj i radna sredina i ona nastoji optimalizirati odnose izvršnih mogućnosti čovjeka u zadanim radnim uslovima. Šumarska ergonomija transformira radnu problematiku u području šumskog gospodarstva. Autor analizira sadanje stanje istraživanja toga područja u ĆSSR, a dosadanji rezultati naznačuju, da je ovo istraživanje jedan od progresivnih i općedruštvenokorisnih faktora usmjerenih održavanju trajne radne sposobnosti u produktivnom vijeku radnika i zadovoljavanju rada u higijenski pogodnim radnim uslovima u šumskom gospodarstvu. Kantor, J. : Značenje istraživanja provenijencije introduciranih vrsta drva Autor u članku detaljno analizira stanje pokusnih ploha s borom sjevernoameričkog porijekla Pinus contorta Dougl., koje su osnivane na preporuku organizacije IUFRO zbog njegova brzog rasta i u zaključku navodi, da je neosporno, da introdukcija vrsta drva treba svakako biti vezana s prethodnim istraživanjem provenijencije. Ovo mora biti nedjeljivi dio introdukcije ne samo kod ovog bora, za koji su navedeni neki rezultati, nego naročito kod onih vrsta, koje su već danas introducirane i s čijom se introdukcijom računa u perspektivnom razvoiu šumskog gospodarstva. Radi se prije svega o duglaziji, golemoj jeli, borovcu i dr. Ing Bernard Hruška M. Tesche: O 200-godišnjici rođenja Johanna Adama REUM-a, osnivača šumarske botanike i osnivača Šumsko botaničkog vrta u Tharandt-u; H. J. Fiedler i H. P. Brückner: Život i djelo Heinricha Augusta VATERS- a (1859-1930); W. Beck: Iskustva o mehaniziranom skidanju grana sa smrekovih stabala; F. Fischer i O. Wienhaus: Diferencijalna termo-analiza nekih lignina smreke; L. J. Harzmann i M. J. H u s sa i n : O varijacijama dužine vlakanaca na |