DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 91 <-- 91 --> PDF |
kog gospodarstva. U suvislosti s time traže sve organizacije područja struke, da se donese planski socijalni razvoj, čija se realizacija sastoji u peto i jednogodišnjim kompleksnim programima brige o radnicima. Rezultati postignuti kod ispunjavanja ovih programa u prvim godinama 1975-1978. su, kako članak dokumentira, vrlo povoljni i pružaju pretpostavke za uspješno izvršavanje zadata ka socijalnog i gospodarskog razvoja šumskog gospodarstva u slijedećim godinama. Zeleny, V . : Zadržavanje oborina u sastojinama moravsko-sleskih Beskida Pitanje zadržavanja oborina šumskim sastojinama ima danas veliko značenje, jer raste pomanjkanje vode, prije svega kod vrednovanja šuma s vodnogospodarski kvantitativnog gledišta. Rezultati istraživanja 11 pokusnih ploha u područiu sredogorja Beskida pokazuju, da je zadržavanje oborina u različitim ekološkim uslovima i visinskim zonama veoma različito zbog različitog sastava po vrstama i starostima šumskih sastojina, zbog njihovog gospodarenja i horizontalnih padavina. Svrsishodnim gosnodarenjem šn~n. ma može se znatno utiecati na količinu gubitaka zadržavanja oborina. Skouov. J . : Rast biljaka u omotima raznih dimenzija U članku su opisani rezultati uzgoia sadnica u omotima obične smreke i običnog hora u polistirenskim tubama d:rnp,nziia 2.0 x 9,0 cm. 2,5 x 9.0 cm. 3,5 X 9.00 cm, 4,5 x 9.0 cm, i 5.5 x 9.0 cm kao i " nanerpots FH 408 f.V8 X 7.5 cm). WH ^8 (5.0 x 7,5 cm) i FH 608 (6,0 X 7,5 cm). Biljke u tubama s manjim promjerima imale su više nadzemne dijelove ne"´1 one u većim tubama. Težina suhe tvaw rasla je zajedno s veličinom omota, ah u najvećim tubama je bila ista ili "i1" samo neznatno viša nego u drugima m veličini posudama. Ćermak, P . : Melioracija šumskih tala i kvaliteta vode Svrha ovoga priloga je ukazati na nekoje promjene kvalitete površinskih voda izazvane provedenim meliorativnim uređenjem na zamočvarenim i degradiranim tlima na osnovi nekolikokratnih rezultata dobivenih na eksperimentalnim objektima osnovanim u području Krušnih gora. Iz dosadašnjih rezultata istraživanja je očito, da odvodnjavanje zamočvare nih šumskih tala nema dugotrajnije negativne učinke na promjenu kvalitete površinskih voda. Do izrazitog pogoršanja kvalitete vode dolazi prije svega kod samog izvođenja melioracija i u periodu neposredno poslije toga. Pri pridržavanju pogodnih tehnoloških postupaka provođenih meliorativnih uređenja, dolazi pod utjecajem postepene stabilizacije mreže za odvodnjavanje do osjetnog ograničenja translokaciie glavnih materiia. koje onečišćuju i kvaliteta vode u okviru porječja je zadan više manje prostranstvom odvodnjene površine, kojn ie nastala u određenoj godini, nego li kumulativno nastalim odvodnjenim područjem. Br. 9. Jurca, J. — Matović, A.: Pedagoška i znanstvena djelatnost šumarskog fakulteta u Brnu U povodu 60 godišnjice rada i djelovanja Šumarskog fakulteta u Brnu autori prikazuju njegovu ulogu i rezultate na odgajanju kadrova i rješavanju znanstvene šumarske i društvene problematike. Vyskot, M . : Kvantifikacija biomase smreke Šume su zeleno more zemlje. Stvaraju drvo i životnu sredinu, izvor su odmora i krasota. Njihovo značenje raste razmjerno sa životnim ^andardnrn lin.di j s onečišćavanjem biosfere. Zato šume imaju stalno sve veće značenje u robnoj i nerobnoj proizvodnji. S gledišta njihova učinka moguće ih ie podijeliti u dvije grupe prema tome, da li prevladava proizvodnja drva ili nerobno djelovanje vodnosjospodarsko, zdravstveno ili drugo. Da bi društvo moglo štediti šume "<"robnog, društvenog karaktera, mora bolje iskorištavati izvore, koie pružaju šume usmjerene za proizvodnju drveta, ne dovodeći u pitanje njihov onstanak i povećavajući stalno proizvodnju drva, za kojim potrebe stalno rastu. Autor je sa ciljem izučavanja i ukazivanja na mogućnosti intenziviranja proizvodnje i korištenja biomase obavio brojna mjerenja, čije rezultate za smreku iznosi u članku. Dobiveni rezultati daju brojčani fond, koji se može koristiti dalje u mnogo pravaca i za razne potrebe usmjerene za postizavanje veće proizvodnje. Nadalje ukazuje na količine dosada neiskorištavane biomase krošanja |