DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 88 <-- 88 --> PDF |
ke (Picea abies (L.) Karst.) i dugalzije (Pseudotsuga menziesü Mirb. Franco). Kod smreke su zapažene znatne razlike u sklonosti zakorjenjivanja različitih individua, koji rastu na istom staništu. I starost stabala, od kojih su uzimane reznice, jako je utjecala na stvaranje korijenja.. Kod dugalzije su se reznice zakor jenjivale" od stabala ispod 20 godina vrlo dobro one pak od stabala preko 20 godina samo pojedinačnon. Godišnje doba, za vrijeme kojega su reznice uzimane, imalo je isto tako veliki utjecaj na zakorjenjivanje raznica dugalzije. Osim utjecaja endogenih faktora mora se također zapaziti znatan utjecaj vanjskih faktora, prije svega sastav supstrata, toplina, vlaga istoga kao i zraka te konačno kemijska obrada reznica. Lokvenc, T.: Sklapanje kultura u različitim uslovima staništa Na osnovu retrospektive analize rasta obične i srpske smreke, kao i običnog bora u različitim područjima ČSR utvrđen je rast krošnje prije sklopa i utjecaji koji su na to djelovali. Sintezom ovih zapažanja izračunat je razmak vremena, za vrijeme kojega se mogu smatrati kao sklopljene kulture osnovane sadnicama u različitim razmacima sadnica i redova i koja gustoća kultura treba da bude odabrana, da se u traženom vremenu postigne sklopljenja kultura. Ove brojke se određuju za različite uslove okoliša, koji su definirani gospodarskim osobinama tipova šuma, pri čemu su istodobno promatrana kvalitativna i kvantitativna obilježja sloja korova. Dimitrovsky, K.: Uslovi tla kao određujući faktor uzgajanja šumskih sastojina na sipinama. Podizanje šuma na staništima obronaka sipina u područjima s razvijenom djelatnošću rudarstva i industrije važan je faktor optimalizacije prirodnog okoliša. Funkcije novoosnovanih sastojina na devastiranim tlima mogu biti različito vrednovane: kao zaštita tla, stvaranje tla, s gledišta vodnog gospodarstva, unapređenja zdravlja, estetike. U članku se govori o glavnim momentima rekultivacionih problema. Najprvi projekti šumarskih radova na rekultiviranju ovdje su osvijetljeni i s obzirom na vrijednosti funkcije novonastalih sastojina. Tloznanstvenim i hidropedološkim karakteristikama antropogenih tala određena je i struktura vrsta i kvaliteta sastojina. Potpuno poznavanje tala čini najvažniji preduslov za odgovarajući izbor sadnica i sastava po vrsti drveća šumskih sastojina. Kerzelovä, B.: Vremenski odnosi i onečišćenje zraka u Jizerskim gorama U posljednjih 10 godina porastao je interes različitih organa i institucija za stanje šumskih sastojina u Jizerskim gorama. Razvijanjem industrije nalaze se ovi krajevi u prostoru onečišćenom industrijskim otpadnim plinovima. Strujanjima vjetrova dolazi do proširivanja otrovnih materija. Prilog obrađuje analize smjerova i brzine vjetrova, a rezultati iz toga će biti dovedeni u ovisnost s raščlanjenjem krajolika. Posebna se pažnja posvećuje zatišju vjetrova, koje izgleda najznačajnije sa stanovišta oštećivanja šumskih sastojina. Za ocjenjivanje odnosa vjetrova primjenjeni su statistički podaci iz mjerenja meteoroloških stanica, koje se nalaze u Jizerskim gorama za vrijeme od 1971 do 1975 godine. Br. 5. Jančafik, V. — Valkovä, O.: Metode dezinfekcije tla i supstrata U posljednjim godinama nastupaju problemi odgovarajuće i djelotvorne dezinfekcije supstrata tla zbog zaštite protiv štetnih faktora na istaknuto mjesto. Prije svega se radi o dezinficiranju komposta i sirovih materijala za pripremu supstrata od humusa. Svaka mora biti poduzeta individualno, a samo one površine i oni materijali moraju se dezinficirati, koji su stvarno zaraženi štetnicima. Najveće značenje i najviše djelovanje pokazuje dezinfekcija tala trovanjem plinovima prije sjetve, jer su isti uspješni protiv velikog broja štetnika. U šumskom gospodarstvu se primjenjuju: formalin, Nematin, Di-Trapex. Sredstva dimljenja mogu biti primijenjena na različite načine, kako za velike tako i za male plohe. Za masovnu aplikaciju primjenjuje se Fumitrac, Majerov plug za doziranje ili adapter s vlastitom pogonskom jedinicom; za male površine dosta ju ručna oruđa. U vodi topiva sredstva mogu se također primjenjivati polijevanjem tla. Primjena dimnih sredstava djelotvornija je u jesen, a obzirom na cijene ovu vrst sredstava treba koristiti samo za dezinfekciju tala određenih za sjetvu sjemena i zaražanih supstrata. Dimna sredstva za tla su visoko djelotvorna i ekonomična. |