DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 86 <-- 86 --> PDF |
s podlogom. Kod sadnje lonac iz folije otvara se oslobađanjem jezičaka iz zareza i tako se oslobađa neoštećen korjenov sistem. P r u d i č , Z .: Uzgojni mir kao mjera racionalizacije Novom naredbom (1978) određuje se intenzitet proreda za glavne vrste šumskog drveća u ČSR, koji ovisi o starosti i obrastu. U mnogo slučajeva treba da se siječe u sastojinama neposredno pred sjeenom zrelosti drvna masa proredom ispod 10 m3 po 1 ha, što izgleda uvelike negospodarski. U pogledu toga, da je uzgajanje u normalnim sastojinama 10 — 20 godina prije njihovog pomlađivanja problematično, preporuča autor uvođenje razdoblja mirovanja u takvim sastojinama. Tako bi se snizile štete od izvlačenja, sprečilo zakorovljivanje, prirast ne bi bio praktički snižen a postigla bi se ušteda radne snage. Liska, V. : Ručna sprava za proizvodnju sadnica u omotima Na istraživačkoj stanici za šumarstvo i lovstvo u Kftinama razvijena je u godini 1977. funkcionalna sprava za proizvodnju sadnica u omotima s mrežnim omotima od umjetnog vlakna. Ovim iskustvom nastaje omot za korijenje u obliku valjka, koji se sadi zajedno s omotom i prije svega može se primijeniti za automatiziranu sadnju. Kod drugih veličina omota se mora izmijeniti oblik preše. Kao omot može se primijeniti i politen folija. Jedan radnik može u radni dan proizvesti 1000 komada sadnica. Troškovi oko 1000 sadnica iznose 527 Kčs. Kod pokusa su služile jednogodišnje biljne smreke. Sadnice u omotima su prevožene u transportnoj paleti predviđenom mrežom od politena. Ovaj je model služio za -prikupljanje iskustava za konstrukciono rješavanje automata za sadnice u omotima. Br. 2. Šemrinec, J.: Kako stabilizirati mlade kvalificirane šumske radnike? (T dio) Rastuća potreba za konkretnim informacijama o stanju i toku socijalne i radne adaptacije svršenih učenika šumarskih stručnih učilišta, dovela je prije svega u pogonu šumarske proizvodnje do istraživanja završnih faza samog pro cesa adaptiranja. S obzirom na stepen valjanosti starijih podataka i teškoća s njihovim pribavljanjem provedeno je uvodno istraživanje onoga dijela izučenih učenika, koji su svršili školovanje na svim učilištima ČSR u godinama 1966 do 1975 i koji su zaposleni u pogonima šumskog gospodarstva kao kvalificirani šumski radnici. Svrha istraživanja je bila pronalaženje uslova stabiliziranja za svršene učenike u svim najvažnijim vremenskim odsjecima njihovog društvenoprofesionalnog adaptiranja, počev s njihovim nastupom na učenje i tokom vremena učenja, o prvom nastupu na rad u šumskom gospodarstvu, vremenu provedenom u vojsci pa do najdužih i najvažnijih vremenskih odsjeka procesa adaptiranja, odnosno obnovljenoj snimci rada poslije službe u vojsci. Skoupy, J.: Rast kultura osnovanih sadnicama u omotima i slobodno zakorijenjenima Članak obrađuje rast kultura, koje su bile osnovane slobodno zakorijenjenim sadnicama i sadnicama u omotima vrsta: smreka, bor, duglazija, bukva i hrast. Lonac od tresetnih vlakana (sadržaja 530 cm3) i perforirana politenska vrećica korišteni su za proizvodnju sadnica u omotima. Slobodno zakorijenjene sadnice su pokazale znatno veće gubitke od sušenja i manji prirast nego sadnice u omotima. Duglazija je rasla u politenskim vrećicama najbolje. Što se tiče procenata prirasta i gubitaka, bile su razlike između biljaka uzgojenih u loncima i vrećicama veoma male. M ä 1 e k , J . : Uzmicanje jele i promjene klime s onečišćenim zrakom Uzmicanje i odumiranje jele se objašnjava i promjenama svojstava okoliša, na koje se organizam jele nije mogao prilagoditi. Radi se o vremenskim kolebanjima i općenitom porastu zatopljenja, isušivanju močvara, melioracionim mjerama i dr. provedenim u samom krajoliku. Ovi utjecaji počeli su već od polovine 19. stoljeća, ali tokom posljednjih 30 godina raslo je onečišćavanje zraka industrijskim otpadnim plinovima znatno. Ove negatine pojave ne poklapaju se vremenski s početkom odumiranja jele, koje je zapaženo od 1750. godine; ono je započelo prema tomu 100-150 godina ranije. S tog treba promatrati klimatske promjene u onečišćavanju zraka kao |