DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 85 <-- 85 --> PDF |
stručnih škola mogu tražiti primitak na šumarsko-tehničku srednju školu. Prochaska, I .: Zahtjevi na profil apsolvenata srednjih šumarskih tehničkih škola na kraju ovoga stoljeća U vezi s promjenama čehoslovačkog sistema obrazovanja bit će poduzete i promjene u šumarskom školstvu. Zbog nacrta orijentacije i sadržaja stručne pripreme srednje obrazovanih stručnjaka obzirom na perspektivne zahtjeve grane je neizbježno nužno, da se opiše situacija baš ove grane u slijedećih 10 do 15 godina. U ovom članku se navode glavne grupe djelatnosti, kojima će se baviti apsolventi ovih tipova škola, istodobno s njihovim očekivanim tehničkim nivoom. Autor polazi pri tom od perspektivnih planova, koje šumarstvo ima na raspolaganju. On drži, da će težište djelatnosti srednjoškolski obrazovanih tehničara biti priprema i direktno vođenje mehaniziranog proizvodnog procesa i u tom smislu moraju se unaprijediti i njihova znanja i spremnosti. Oni moraju prije svega u upoređenju s današnjim stanjem mnogo nadoknaditi u području mehanizacije, pripreme proizvodnje, a samo po sebi razumljivo i šume i šumskog gospodarstva kao odlučujućih faktora okoline. Karakteristična će naročito biti također specijalizacija djelatnosti i iz tog slijedeća nužnost suradnje. Visoki zahtjevi će se stavljati na usavršavanje kvalifikacije. Mauer, O.: Iskorištenje kore za izravno gnojenje Rad se bavi utjecajem nekompostirane smrekove kore na svojstva proizvodnih tala i na rast ponika crvenog hrasta i obične smreke. U mnogostrukim serijama su ispitivane različito visoke primjese svježe neobogaćene kore različite starosti, te svježe kore s različitim dodacima dušičnih gnojiva. Iz rezultata proizlazi, da je najpovoljnija primjesa 300 m3 kore po ha proizvodne površine; Substrat kore mora biti stariji od jedne godine i obogaćen s 0,5 kg čistog dušika. U prvoj godini poslije ove primjesne treba vršiti sjetvu u ova tla. Pokorny-Stros: Uzgojna djelatnost i automatski sistem upravljanja U članku se informira šumarska javnost o prvim iskustvima s uvođenjem automatskih sistema upravljanja na nivou poduzeća, koje upravljaju šumskim gospodarstvom. Na osnovu primjera projektiranja automatiziranih zadataka iz predsistema godišnjeg planiranja, plana pošumljavanja i potroška materijala za pošumljavanje za jednu godinu i tehnologija pošumljavanja te plana izvedbe opisuju se iskustva u rješavanju sve do prvih rezultata ispitivanja pokusnog provođenja u jednom šumarskom pogonu. Rad navodi pozitivne i negativne strane ovih prvih iskustava s novim, netradicionalnim shvaćanjem racionalizacije sistema upravljanja i informiranja poduzeća u našoj struci. LESNICKA PRACE 58 (1979) Br. 1. Košulić, M.: Uređenje plastičnog vegetacionog pokrivača za šumarske svrhe Nedovoljno zračenje i teškoće u vezi s godišnjim uklanjanjem plastičnih pokrivača uobičajenih u proizvodnji povrća ukazalo je na potrebu, da se modificira njihova konstrukcija za proizvodnju sadnica u šumarstvu. Ova modifikacija se sastoji u slijedećem: plastični staklenik je sagrađen od nekoliko odvojenih sekcija 5,8 m dugih sa stalno uzdignutim plastičnim pokrivačem na borove letve, koje su pričvršćene na metalne lukove. Zrači se otvaranjem pokretnih lukova na mjestima spojeva sekcija tj. poslije svakih 5,8 m, upotrebom žice na malenom čekrku učvršćenom na prednji zid plastičnog staklenika. Na kraju vegetacionog perioda plastični pokrivač se ne odvaja od konstrukcije, nego se skida skupa gurajući i lukove i plastični pokrivač prema centralnim lukovima pojedinih sekcija. Proljetno stavljanje u pogon je jednostavno primjenom obrnutog postupka i učvršćivanjem lukova i plastičnih pokrivača na osnovni okvir. P o 1 a k , K . : Rastavljivi korjenjaci iz folije u šumarstvu i voćarstvu Za presadnju određenih sadnica šumskih vrsta drveća s neoštećenim korijenjem i za kontejner-kulture uzgojenih vrsta drveća je primjena rastavljivih posuda iz folije probitačna. Elastična četverouglasta folija se savije u šuplji valjak i zatvori pomoću jezička, koji se stavi u odgovarajuće zareze. Tlo se nadomješćuje podlogom, na kojoj lonci iz folije stoje. Oni se svi istovremeno pune supstratom pomoću uređaja u obliku maske i onda se manipuliraju zajedno 379 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 86 <-- 86 --> PDF |
s podlogom. Kod sadnje lonac iz folije otvara se oslobađanjem jezičaka iz zareza i tako se oslobađa neoštećen korjenov sistem. P r u d i č , Z .: Uzgojni mir kao mjera racionalizacije Novom naredbom (1978) određuje se intenzitet proreda za glavne vrste šumskog drveća u ČSR, koji ovisi o starosti i obrastu. U mnogo slučajeva treba da se siječe u sastojinama neposredno pred sjeenom zrelosti drvna masa proredom ispod 10 m3 po 1 ha, što izgleda uvelike negospodarski. U pogledu toga, da je uzgajanje u normalnim sastojinama 10 — 20 godina prije njihovog pomlađivanja problematično, preporuča autor uvođenje razdoblja mirovanja u takvim sastojinama. Tako bi se snizile štete od izvlačenja, sprečilo zakorovljivanje, prirast ne bi bio praktički snižen a postigla bi se ušteda radne snage. Liska, V. : Ručna sprava za proizvodnju sadnica u omotima Na istraživačkoj stanici za šumarstvo i lovstvo u Kftinama razvijena je u godini 1977. funkcionalna sprava za proizvodnju sadnica u omotima s mrežnim omotima od umjetnog vlakna. Ovim iskustvom nastaje omot za korijenje u obliku valjka, koji se sadi zajedno s omotom i prije svega može se primijeniti za automatiziranu sadnju. Kod drugih veličina omota se mora izmijeniti oblik preše. Kao omot može se primijeniti i politen folija. Jedan radnik može u radni dan proizvesti 1000 komada sadnica. Troškovi oko 1000 sadnica iznose 527 Kčs. Kod pokusa su služile jednogodišnje biljne smreke. Sadnice u omotima su prevožene u transportnoj paleti predviđenom mrežom od politena. Ovaj je model služio za -prikupljanje iskustava za konstrukciono rješavanje automata za sadnice u omotima. Br. 2. Šemrinec, J.: Kako stabilizirati mlade kvalificirane šumske radnike? (T dio) Rastuća potreba za konkretnim informacijama o stanju i toku socijalne i radne adaptacije svršenih učenika šumarskih stručnih učilišta, dovela je prije svega u pogonu šumarske proizvodnje do istraživanja završnih faza samog pro cesa adaptiranja. S obzirom na stepen valjanosti starijih podataka i teškoća s njihovim pribavljanjem provedeno je uvodno istraživanje onoga dijela izučenih učenika, koji su svršili školovanje na svim učilištima ČSR u godinama 1966 do 1975 i koji su zaposleni u pogonima šumskog gospodarstva kao kvalificirani šumski radnici. Svrha istraživanja je bila pronalaženje uslova stabiliziranja za svršene učenike u svim najvažnijim vremenskim odsjecima njihovog društvenoprofesionalnog adaptiranja, počev s njihovim nastupom na učenje i tokom vremena učenja, o prvom nastupu na rad u šumskom gospodarstvu, vremenu provedenom u vojsci pa do najdužih i najvažnijih vremenskih odsjeka procesa adaptiranja, odnosno obnovljenoj snimci rada poslije službe u vojsci. Skoupy, J.: Rast kultura osnovanih sadnicama u omotima i slobodno zakorijenjenima Članak obrađuje rast kultura, koje su bile osnovane slobodno zakorijenjenim sadnicama i sadnicama u omotima vrsta: smreka, bor, duglazija, bukva i hrast. Lonac od tresetnih vlakana (sadržaja 530 cm3) i perforirana politenska vrećica korišteni su za proizvodnju sadnica u omotima. Slobodno zakorijenjene sadnice su pokazale znatno veće gubitke od sušenja i manji prirast nego sadnice u omotima. Duglazija je rasla u politenskim vrećicama najbolje. Što se tiče procenata prirasta i gubitaka, bile su razlike između biljaka uzgojenih u loncima i vrećicama veoma male. M ä 1 e k , J . : Uzmicanje jele i promjene klime s onečišćenim zrakom Uzmicanje i odumiranje jele se objašnjava i promjenama svojstava okoliša, na koje se organizam jele nije mogao prilagoditi. Radi se o vremenskim kolebanjima i općenitom porastu zatopljenja, isušivanju močvara, melioracionim mjerama i dr. provedenim u samom krajoliku. Ovi utjecaji počeli su već od polovine 19. stoljeća, ali tokom posljednjih 30 godina raslo je onečišćavanje zraka industrijskim otpadnim plinovima znatno. Ove negatine pojave ne poklapaju se vremenski s početkom odumiranja jele, koje je zapaženo od 1750. godine; ono je započelo prema tomu 100-150 godina ranije. S tog treba promatrati klimatske promjene u onečišćavanju zraka kao |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 87 <-- 87 --> PDF |
sekundarne faktore uzmicanja jele a ne kao primarni uzrok tome. Švestka, M.: Ptice i kemijski zahvati protiv insekata u šumi U prilogu se obrađuju iskustva s primjenom sredstava za borbu protiv insekata u šumskim sastojinama pomoću aviona s gledišta ugrožavanja ptica akutnim i kroničnim trovanjima. Govori se i o odnosima između djelovanja otrovnog sredstva i razvoja entomofaune na tako tretiranim plohama. Nisu utvrđeni slučajevi masovnog trovanja ptica. Upotreba sredstava, kojima bi mogle biti otrovane ptice, koje žderu insekte je zabranjena. Teži se za tim, da se ograniče kemijski zahvati na neophodno nužne slučajeve i da se primjena sredstava za suzbijanje provede tako, da nepovoljni utjecaji budu što je moguće manji. Br. 3. Blud´ovsky, Z . : Ciljevi sistema upravljanja šumskog gospodarstva U članku se izlažu koncepti za produbljivanje sistema stručnog rukovođenja, koji su usmjereni na usavršenije planiranje, na rješavanje pitanja gospodarskog računovodstva područja struke, na vođenje investicione izgradnje i podizanje kvalitete proizvodnje. Predložena metodična sređivanja treba da doprinesu izvršavanju zadataka šumskog gospodarstva, a pogotovo u području maksimaliziranja prinosa, koji se pružaju sa strane šumskog gospodarstva društvu uz istovremeno povećanje društvene produktivnosti rada. Autor preporuča, da se ovi prijedlozi uzmu u razmatranje pri izradi metodskih i stvarnih podloga slijedeće;-´ petogodišnjeg plana. I n g r , J . : Iskorištenje fotogramerijskih metoda kartiranja kod delimitacije šumskog fonda zemljišta U uvodnom dijelu članka opisuje se sadanja problematika na području evidencije, zaštite i intenzivnog iskorištenja fonda šumskog zemljišta i to u odnosu na u ČSSR važeće odnosno novelirane zakonske odredbe. U daljnjem dijelu istražuju se najvažniji negativni aspekti aktualnih granica šuma u zemlji i stanje evidencije nekretnina. Glavni sadržaj članka čini prijedlog autora za racionalno tehnološko iskustvo kod rješavanja promjena granica (međa) između fonda šumskog i poljoprivrednog zemljišta i upoznavanje rezultata, koji su realizirani u godini 1977 na objektu pogona šumskog gospodarstva Opava u području Sjeverne Moravske. Šemrinec, J. : Kako stabilizirati mlade kvalificirane šumske radnike? (II dio) Poslije završetka vojne obaveze počinje kod svršenih učenika šumarskih učilišta najduži i najvažniji period adaptiranja, čije ukupno trajanje unatoč individualnih razlika siže do starosti apsolvenata od 25 do 27 godina. Ovaj period je karakterističan povećanim zahtjevima na uslove rada i radno mjesto. U tom periodu osnivaju šumski ljudi pretežno vlastite porodice i iz toga nastaju naravno povećani zahtjevi u pogledu zarade, trajanja zaposlenja, daljnjeg podizanja radne kvalifikacije, stanovi su potrebni i traženi, tome slične daljnje socijalne potpore, društveni standard i niz daljnjih okolnosti, koji zajedno promatrani čine proces, na čijem kraju stoji stabilizirani šumski radnik. Općeniti prijedlog mjera, koje treba preduzeti predlaže stvaranje djelotvornog sistema evidencije i kontrole rada s apsolventima šumarskih učilišta u pogonima šumskog gospodar larvicida komaraca stva. Švestka , Vrednovanje M. — Če insekticidarvenka , Dursban F. : kao U članku se daje ukratko pregled u svijetu uobičajenih metoda suzbijanja komaraca od početka stoljeća. Dalje se opisuje napredak i rezutlati eksperimenata sa sredstvom Dursban na uništavanju larvi komaraca u čehoslovačkim uslovima. Dursban je dokazao svoje dugotrajno djelovanje, jer su kod njegove primjene tretirane močvare ostale 60 dana bez komaraca. Budući da se ipak za vriieme daljnjih eksperimenata dokazalo, da je Dursban u koncentracijama primjenjivanim protiv komaraca opasan i 7.a ribe. nije ovo sredstvo preporučeno za suzbijanje komaraca u čehoslovačkim uslovima. Br. 4. C h a 1 u p a , V . : Razmnažanje smreke i duglazije reznicama Studiran je utjecaj endogenih i eksogenih faktora na stvaranje korijenja smre 381 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 88 <-- 88 --> PDF |
ke (Picea abies (L.) Karst.) i dugalzije (Pseudotsuga menziesü Mirb. Franco). Kod smreke su zapažene znatne razlike u sklonosti zakorjenjivanja različitih individua, koji rastu na istom staništu. I starost stabala, od kojih su uzimane reznice, jako je utjecala na stvaranje korijenja.. Kod dugalzije su se reznice zakor jenjivale" od stabala ispod 20 godina vrlo dobro one pak od stabala preko 20 godina samo pojedinačnon. Godišnje doba, za vrijeme kojega su reznice uzimane, imalo je isto tako veliki utjecaj na zakorjenjivanje raznica dugalzije. Osim utjecaja endogenih faktora mora se također zapaziti znatan utjecaj vanjskih faktora, prije svega sastav supstrata, toplina, vlaga istoga kao i zraka te konačno kemijska obrada reznica. Lokvenc, T.: Sklapanje kultura u različitim uslovima staništa Na osnovu retrospektive analize rasta obične i srpske smreke, kao i običnog bora u različitim područjima ČSR utvrđen je rast krošnje prije sklopa i utjecaji koji su na to djelovali. Sintezom ovih zapažanja izračunat je razmak vremena, za vrijeme kojega se mogu smatrati kao sklopljene kulture osnovane sadnicama u različitim razmacima sadnica i redova i koja gustoća kultura treba da bude odabrana, da se u traženom vremenu postigne sklopljenja kultura. Ove brojke se određuju za različite uslove okoliša, koji su definirani gospodarskim osobinama tipova šuma, pri čemu su istodobno promatrana kvalitativna i kvantitativna obilježja sloja korova. Dimitrovsky, K.: Uslovi tla kao određujući faktor uzgajanja šumskih sastojina na sipinama. Podizanje šuma na staništima obronaka sipina u područjima s razvijenom djelatnošću rudarstva i industrije važan je faktor optimalizacije prirodnog okoliša. Funkcije novoosnovanih sastojina na devastiranim tlima mogu biti različito vrednovane: kao zaštita tla, stvaranje tla, s gledišta vodnog gospodarstva, unapređenja zdravlja, estetike. U članku se govori o glavnim momentima rekultivacionih problema. Najprvi projekti šumarskih radova na rekultiviranju ovdje su osvijetljeni i s obzirom na vrijednosti funkcije novonastalih sastojina. Tloznanstvenim i hidropedološkim karakteristikama antropogenih tala određena je i struktura vrsta i kvaliteta sastojina. Potpuno poznavanje tala čini najvažniji preduslov za odgovarajući izbor sadnica i sastava po vrsti drveća šumskih sastojina. Kerzelovä, B.: Vremenski odnosi i onečišćenje zraka u Jizerskim gorama U posljednjih 10 godina porastao je interes različitih organa i institucija za stanje šumskih sastojina u Jizerskim gorama. Razvijanjem industrije nalaze se ovi krajevi u prostoru onečišćenom industrijskim otpadnim plinovima. Strujanjima vjetrova dolazi do proširivanja otrovnih materija. Prilog obrađuje analize smjerova i brzine vjetrova, a rezultati iz toga će biti dovedeni u ovisnost s raščlanjenjem krajolika. Posebna se pažnja posvećuje zatišju vjetrova, koje izgleda najznačajnije sa stanovišta oštećivanja šumskih sastojina. Za ocjenjivanje odnosa vjetrova primjenjeni su statistički podaci iz mjerenja meteoroloških stanica, koje se nalaze u Jizerskim gorama za vrijeme od 1971 do 1975 godine. Br. 5. Jančafik, V. — Valkovä, O.: Metode dezinfekcije tla i supstrata U posljednjim godinama nastupaju problemi odgovarajuće i djelotvorne dezinfekcije supstrata tla zbog zaštite protiv štetnih faktora na istaknuto mjesto. Prije svega se radi o dezinficiranju komposta i sirovih materijala za pripremu supstrata od humusa. Svaka mora biti poduzeta individualno, a samo one površine i oni materijali moraju se dezinficirati, koji su stvarno zaraženi štetnicima. Najveće značenje i najviše djelovanje pokazuje dezinfekcija tala trovanjem plinovima prije sjetve, jer su isti uspješni protiv velikog broja štetnika. U šumskom gospodarstvu se primjenjuju: formalin, Nematin, Di-Trapex. Sredstva dimljenja mogu biti primijenjena na različite načine, kako za velike tako i za male plohe. Za masovnu aplikaciju primjenjuje se Fumitrac, Majerov plug za doziranje ili adapter s vlastitom pogonskom jedinicom; za male površine dosta ju ručna oruđa. U vodi topiva sredstva mogu se također primjenjivati polijevanjem tla. Primjena dimnih sredstava djelotvornija je u jesen, a obzirom na cijene ovu vrst sredstava treba koristiti samo za dezinfekciju tala određenih za sjetvu sjemena i zaražanih supstrata. Dimna sredstva za tla su visoko djelotvorna i ekonomična. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 89 <-- 89 --> PDF |
B a r t o š, Z.: Istraživanja o održavavanju i popravcima zgrada uprave državnih šuma Zgrade uprave državnih šuma u ČSR predstavljaju po nabavnoj vrijednosti po veličini drugu grupu osnovnih sredstava (oko trećine ne računajući tlo i šume). One su za proces šumarske proizvodnje neophodno potrebne a zahtijevaju, kao i druga osnovna sredstva, brižljivo održavanje i popravljanje. Da bi se dobili što točniji podaci za planiranje potrebnih financijskih sredstava, od 1966. do 1975. god. obavljena su opsežna istraživanja o održavanju i popravku zgrada uprave državnih šuma i u ovom radu objavljuju se rezultati tih istraživanja u šest tabelarnih pregleda. L´utočka, L.: Primjena hidraulike na strojevima za eksploataciju i specijalnim traktorima za privlačenje Strojevi, tehnološka oprema i uređaji strojeva za eksploataciju i SDecijalni traktori za izvlačenje se rješavaju sada većim korištenjem hidraulike. U članku se navode primjeri njezine primjene i namjenska konstrukciona rješenja. Naglašuju se veliki zahtjevi za poslugu, njegu, održavanje i popravke hidraulike u šumarskim pogonima s obzirom na njihovu kompliciranost, osjetljivost i druge poteškoće. K o u c k y , R . : Šumarstvo u Zambiji Prirodne šume Republike Zambije, koje se prostiru na visoravni južnog dijela Centralne Afrike, zauzimaju površinu od 37,6 mil. ha. Najviše se u rijetkim sastoiinama, od kojih polovica otpada na bezoblično drvno raslinje, proizvode malo vrijedno drvo za loženje i paljenje ugljena. Iznimku čine samo neke vrsti drveća koje imaju visoko vriiedno drvo od kojih je najvažniji zambijski tik. koii raste u južnim i zapadnim provincijama zemlie, gdje zaprema površinu od 1,5 mil. ha. U šezdesetim godinama počelo se sa značajnijim pošumljavanjem introdukcijom vrsta, među koiima su borovi i eukaliptus bili najuspješniji. To su upravo one vrsti koje predstavljaju drvnu sirovinsku bazu za industrijski razvoj zemlje. Br. 6. F a n t a , B . : Rezonantno drva i mogućnosti njegove proizvodnje Na nekoliko mjesta u ČSR raste neprocjenjiva sirovina za proizvodnju muzič kih instrumenata, naime rezonantno drvo. Prošle godine su dovršene zemaljske karte na svim mjestima, gdje se nalaze lokaliteti s mogućnostima rasta rezonantnog drva. Najviše ovih sastojina, približno dvije trećine, nalaze se u južnoj Češkoj. Nadalje su u članku opisani utjecaji svih faktora, koji štete nastajanju rezonantnog drva prije svega otpadni plinovi industrije i gulenje kore različitih vrsta divljači. Autor preporuča, da se šumskogospodarski pogoni u Šumavi, u Novogradskim gorama i južnom dijelu Češko-moravske visočine koncentriraju na uzgoj rezonantnog drva a uzgajanje crvene divljači znatno ograniči. Skoupy, J : Nekoliko spoznaja o rastu klijanaca u staklenicima U članku se upoređuje rast slobodno zakorijenjenih biljaka i biljaka u omotima obične smreke (Picea abies Karst.) i običnog bora (Pinus silvestris L.),koji su rasli u plasteniku sa i bez grijanja i na slobodnoj gredici. Biljke iz tople zgrade pokazale su dvostruku visinu nadzemnog dijela biljke u poređenju s onima uzraslim na slobodnoj gredici. Bilike iz hladne zgrade bile su u prosjeku za 2 cm niže nego one iz grijane zgrade. Najviše vrijedne biljke uspjele su u omotima dimenzija 6,0 x9,0 cm. Temperatura zraka u toploj zgradi se snizila na +0,6°C a u hladnoj zgradi na —l,8flC dok je istodobno na slobodnom izmjereno —3»C. Pohofely, M.: Obračunska tehnika u šumskom gospodarstvu DDR Prilog pruža opis sadanjeg sistema upotrebe obračunske tehnike u šumskom gospodarstvu DDR, kojom se hoće riješiti 5 područja problema i to: prirodna reprodukcija šumskog fonda, centralno planiranje, pogonsko planiranje, pogonsko knjigovodstvo i analizu te bazu podataka. Realizacija ovih projekata, koji se kratko opisuju u ovom radu, omogućuje ori je svega osnivanjem baze podataka, koja omogućuje uklapanje pojedinih proiekata s gledišta vremena, problema i hijerarhije, a time racionalni način obrade podataka. Černak, J. : Mjerenje težine drva u praksi Ova metoda uvedena je za primjenu dokazivanja u južnoslovačkim tvornicama celuloze i papira Šturovo od 1. I. 1979. 383 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Prije toga je bila ispitivana eksperimentalno četiri godine i utvrđene su srednje vrjednosti dendrometrijskog i fizikalnog karaktera za pojedine vrste drva, za koje će se ubuduće mjeriti težina i evidencija drvne mase. Dugotrajno ispitivanje na ukupno oko 1000 dobava od približno 320.000 prostornih metara ukupne količine drvnih masa pruža dovoljne garancije za praktičnu primjenu ovih prosječnih vrijednosti u pogonu. Br. 7. Pliva, K. : Neka pitanja o drvnoj smjesi i promjeni sredine u tlu u Krušnim gorama Među zadatke s najviše zahtjeva na području industrijskih otpadnih plinova spada osiguranje otpornijih slijedećih sastojina (drugi naraštaj). Zato bi bilo nužno, da se dovedu neka pitanja prakse i istraživanja konačnim rješenjima. Autor preporuča, da se za gospodarske cjeline, od kojih bi se moglo polaziti kod šumsko uređajnih osnova. Naglašuje se značenje tla i upotreba temeljitih analiza i većeg opreza kod određivanja stepena degradacije tla. Ovo pak vrijedi samo za obrađivano područje. Švestka, M.: Perspektiva korištenja lakih helikoptera u šumskom gospodarstvu U prilogu se vrednuju privremeni rezultati o korištenju helikoptera u zaštiti šumskih sastojina u čehoslovačkom šumarstvu. Iz dosadašnjih iskustava navedeni su osnovni tehnološki uslovi za korištenje helikoptera MI-2 kod uništavanja štetnih insekata i ocijenjeni su budući izgledi za daljnje načine korištenja te moguće proširivanje dosadanjih vrsta radova. S obzirom na najmanju moguću izmjeru tretirane površine, naime 8 do 10 ha, i najveće dozvoljene čiste sječe 3 do 5 ha izgleda realno, da se helikopteri prije svega upotrijebe za zaštitu šuma i suzbijanje štetnika, prema prilikama i prskanje herbicidima i arboricidima. Dalje se u članku izvješćuje o različitim djelatnostima, kod kojih se helikopteri koriste u susjednim zemljama, prije svega u Mađarskoj. J a h o d a , V .: Korištenje netkanih tekstilija za gradnju šumskih puteva Stanica za istraživanja Kft´iny je realizirala od 1973. do 1978. godine u okviru saobraćajnog provjeravanja novih vrsta tekstilija u području tresetišta i u područjima glinasto-ilovastih i ilovastih tala izgradnju šumskih puteva, koji zbog vremenskih uslova i nepogodne tehnologije nisu mogli biti realizirani tradicionalnim metodama bez značajno povećanih troškova. U tlu su netkane tekstilije otporne kako protiv mikroorganizama tako i protiv alkalijama, koji se redovno pojavljuju u prirodi. Novak, V. : Zaštita protiv pipe bez kloriranih ugljikovodika Nakon ograničenja i kasnije zabrane upotrebe sredstava 1 kidana u čehoslovačkom šumarstvu ispitivana je serija djelotvornih sredstava za zaštitu biljaka i suzbijanje velike smeđe pipe (Hylobius abietis L.) ;pri čemu se radilo ponajviše o organofosfornim sredstvima. Ispitivanja u okvirima pokusnih pogona sredstva Gardona s hormonom Tetracholor vinphos, koja su proizvedena u 1973. godini, su pokazala, da je najbolji način primjene u namakanju nadzemnih dijelova biljaka u kašastu suspenziju s 2-2,5,)/o sadržaia hormona. Prskanje sadnica prije vađenja i kurativno, ponajviše za neophodno tretiranje kultura kod neočekivanog napada velike pipe je rastrošno i utrošak kaše je kod smanjenog djelovanja za nominalno 208/o veći. U niiednom slučaju nije ustanovljen fitotoksicitet. Za kontrolu intenziteta, migracije i zaštite protiv infekcije populacije svježeg korijenja dobro su se pokazali komadi ledine s otrovanim mamcima, naime u 0,25"Vo otopini Trichlorphona namočene borove grane. Sada se provode pokusni pogonski testovi s upotrebom sredstava organofosfora i sa sterilizacijom ženke velike pipe Dimilinom 25 WP na nekoliko odabranih šumskogospodarskih pogona. Br. 8. H o u t , J . : Rezultati brige o radnicima u prve tri godine 6. petoljetke Napredni tehnički razvoj šumskog gospodarstva je nezamisliv bez popratnog razvijanja staranja o dobru zaposlenih. Podizanje i unapređivanje kvalifikacije zaposlenih, liječničke njege i rehabilitiranja, prehrane, opremanja suradnika za vrstu radova, rješavanje stambenih problema, odmor i oblikovanje slobodnog vremena predstavljaju stoga važne faktore intenziviranja razvoja cijelog šums |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 91 <-- 91 --> PDF |
kog gospodarstva. U suvislosti s time traže sve organizacije područja struke, da se donese planski socijalni razvoj, čija se realizacija sastoji u peto i jednogodišnjim kompleksnim programima brige o radnicima. Rezultati postignuti kod ispunjavanja ovih programa u prvim godinama 1975-1978. su, kako članak dokumentira, vrlo povoljni i pružaju pretpostavke za uspješno izvršavanje zadata ka socijalnog i gospodarskog razvoja šumskog gospodarstva u slijedećim godinama. Zeleny, V . : Zadržavanje oborina u sastojinama moravsko-sleskih Beskida Pitanje zadržavanja oborina šumskim sastojinama ima danas veliko značenje, jer raste pomanjkanje vode, prije svega kod vrednovanja šuma s vodnogospodarski kvantitativnog gledišta. Rezultati istraživanja 11 pokusnih ploha u područiu sredogorja Beskida pokazuju, da je zadržavanje oborina u različitim ekološkim uslovima i visinskim zonama veoma različito zbog različitog sastava po vrstama i starostima šumskih sastojina, zbog njihovog gospodarenja i horizontalnih padavina. Svrsishodnim gosnodarenjem šn~n. ma može se znatno utiecati na količinu gubitaka zadržavanja oborina. Skouov. J . : Rast biljaka u omotima raznih dimenzija U članku su opisani rezultati uzgoia sadnica u omotima obične smreke i običnog hora u polistirenskim tubama d:rnp,nziia 2.0 x 9,0 cm. 2,5 x 9.0 cm. 3,5 X 9.00 cm, 4,5 x 9.0 cm, i 5.5 x 9.0 cm kao i " nanerpots FH 408 f.V8 X 7.5 cm). WH ^8 (5.0 x 7,5 cm) i FH 608 (6,0 X 7,5 cm). Biljke u tubama s manjim promjerima imale su više nadzemne dijelove ne"´1 one u većim tubama. Težina suhe tvaw rasla je zajedno s veličinom omota, ah u najvećim tubama je bila ista ili "i1" samo neznatno viša nego u drugima m veličini posudama. Ćermak, P . : Melioracija šumskih tala i kvaliteta vode Svrha ovoga priloga je ukazati na nekoje promjene kvalitete površinskih voda izazvane provedenim meliorativnim uređenjem na zamočvarenim i degradiranim tlima na osnovi nekolikokratnih rezultata dobivenih na eksperimentalnim objektima osnovanim u području Krušnih gora. Iz dosadašnjih rezultata istraživanja je očito, da odvodnjavanje zamočvare nih šumskih tala nema dugotrajnije negativne učinke na promjenu kvalitete površinskih voda. Do izrazitog pogoršanja kvalitete vode dolazi prije svega kod samog izvođenja melioracija i u periodu neposredno poslije toga. Pri pridržavanju pogodnih tehnoloških postupaka provođenih meliorativnih uređenja, dolazi pod utjecajem postepene stabilizacije mreže za odvodnjavanje do osjetnog ograničenja translokaciie glavnih materiia. koje onečišćuju i kvaliteta vode u okviru porječja je zadan više manje prostranstvom odvodnjene površine, kojn ie nastala u određenoj godini, nego li kumulativno nastalim odvodnjenim područjem. Br. 9. Jurca, J. — Matović, A.: Pedagoška i znanstvena djelatnost šumarskog fakulteta u Brnu U povodu 60 godišnjice rada i djelovanja Šumarskog fakulteta u Brnu autori prikazuju njegovu ulogu i rezultate na odgajanju kadrova i rješavanju znanstvene šumarske i društvene problematike. Vyskot, M . : Kvantifikacija biomase smreke Šume su zeleno more zemlje. Stvaraju drvo i životnu sredinu, izvor su odmora i krasota. Njihovo značenje raste razmjerno sa životnim ^andardnrn lin.di j s onečišćavanjem biosfere. Zato šume imaju stalno sve veće značenje u robnoj i nerobnoj proizvodnji. S gledišta njihova učinka moguće ih ie podijeliti u dvije grupe prema tome, da li prevladava proizvodnja drva ili nerobno djelovanje vodnosjospodarsko, zdravstveno ili drugo. Da bi društvo moglo štediti šume "<"robnog, društvenog karaktera, mora bolje iskorištavati izvore, koie pružaju šume usmjerene za proizvodnju drveta, ne dovodeći u pitanje njihov onstanak i povećavajući stalno proizvodnju drva, za kojim potrebe stalno rastu. Autor je sa ciljem izučavanja i ukazivanja na mogućnosti intenziviranja proizvodnje i korištenja biomase obavio brojna mjerenja, čije rezultate za smreku iznosi u članku. Dobiveni rezultati daju brojčani fond, koji se može koristiti dalje u mnogo pravaca i za razne potrebe usmjerene za postizavanje veće proizvodnje. Nadalje ukazuje na količine dosada neiskorištavane biomase krošanja |