DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 84     <-- 84 -->        PDF

dobro; to je vrijedilo isto tako za različita
uzgojna područja, autohtone aloktone
provenijencije. Rezultati istraživanja
dokumentiraju, u suglasnosti s informacijama
iz drugih eksperimentalnih
površina u tuzemstvu i inozemstvu, visokovrijednu
ekovalenou sudetskog ariša.


M ä 1 e k , J .: Jela i gospodarenje čistim
sječama


Nazadak jele zapaža se na prelazu između
17. i 18. stoljeća. Izravnu dokumentaciju
o sušenju jele posjedujemo iz
vremena oko 1750. godine. Čiste sječe
s kultiviranjem smreka i borova bile su
pomalo uvedene istom od 1810-1820, na
nižim položajima uglavnom oko 1850.
godine. Teza o prvenstvenom utjecaju
šumara na nazadak jele ne može biti
prihvaćena iz slijedećih razloga: 1 nazadak
jele je počeo najmanje 50 do 100
godina prije uvođenja čistih sječa; 2. jela
je nazadovala svuda, bez obzira na
način gospodarenja; 3. isto vrijedi i za
seljačke šume malih površina, gdje gospodarenje
s velikim sječinama nije nikad
primjenjivano; 4. jela nazaduje i u prirodnim
šumama prašumskog oblika (parkovi
prirode), a u najnovije vrijeme također
u šumama, gdje se primjenjuje
proređivanje; 5. u posljednjim godinama
odumiru također jele s bogatom krošnjom,
koje su uzrasle u prekinutom
sklopu ili u optimalnim sastojinskim
smjesama.


Kod jele dolazi do izražaja nekoliko
oprečnih svojstava, koja stoje u protuslovlju
sa svojstvima »normalne« autohtone
vrsti drva. Jela pokazuje danas
osobine »bolesne« vrste ili osjetljive egzote;
ali krivnju za ovu »bolešljivost« ne
nosi šumsko gospodarstvo.


Kalousek, F. : Razvoj broja radnika
u organizacijama državnih šuma u ČSR


Istovremeno s uvođenjem tehničkih
tekovina u šumsko gospodarstvo raste
značenje kvalitete radne snage i zakonomjerno
nastupaju promjene u razvoju
broja radnika. Za vrijeme promatranog
razdoblja od 1952. do 1976. utvrđeni su
prosječni brojevi evidentiranih radnika
kod organizacija državnih šuma u ČSR.
Analiza razvoja je provedena kako kod
manuelnih radnika, tako i kod tehničko
gospodarskih namještenika i svih ostalih
suradnika. Na području radne snage
čini osnovni strukturalni značaj vrijednost
kvocijenta R/TGN (to znači radnici


4ehničko gospodarski namještenici), koji
daje broj radnika na jednog
tehničko gospodarskog namještenika. Veličina
ovog kvocijenta ovisi o kompliciranosti
proizvodnje i njezine opskrbljenosti
fondovima.


Šebanek-Kralik-Blažek : Utjecaj
regulatora rasta na zakorijenjivanje topolovih
reznica


Jedan od istaknutih ciljeva šumskog
gospodarstva u daljnjim godinama jebrža proizvodnja sadnog materijala. Procenat
primanja reznica i sadnica šumskog
drveća moguće je djelotvorno povećati
primjenom regulatora rasta — fitohormona.
Autori navode u tabeli sada poznate
nativne i sintetičke fitohormone,
promotore i inhibitore. Slabo pak primanje
reznica u rasadniku Lednice ih
je navelo da provedu pokuse s tretiranjem
reznica kultivara raznih e. a. topola
raznim koncentracijama fitohormona i
kontrole bez tretiranja. Iznose u članku
rezultate tih pokusa i zaključuju, da
razmjerno jednostavna primjena regulatora
rasta, njihova niska cijena, brže
stvaranje i rast adventivnog korijenja
i nastavljajući dobar rast zakorijenjenih
reznica pokazuju radnicima u šumskim
rasadnicima put racionalizacije kod "Proizvodnje
topolovih sadnica i vrlo vjerojatno
sadnica drugih vrsta drveća.


Br. 12.


Č e c h , M .: Uz novo shvaćanje odgoja
i obrazovanja šumskih radnika i tehničara


Projekt daljnjeg razvoja čehoslovačkog
sistema odgoja i obrazovanja, koji je
odobrila vlada ČSSR u 1976. godini, znači
temeljitu kvalitetnu promjenu sadržaja
pedagoške djelatnosti i cijelog razvoja
škola i ostalih institucija obrazovanja.
Realizacija projekta u šumarskom školstvu
zahtijeva trajno unapređivanje razvoja
srednjoškolskog obrazovanja na do
danas običnim putevima, to znači na
šumarskim stručnim školama i šumarsko-
tehniokim srednjim školama. U prva dva
godišta svih tipova srednjih škola dovršava
mladež obavezno desetogodišnje školovanje
i postiže tako srednjoškolsko
obrazovanje. Završenu srednjoškolsku
zrelost postižu oni apsolventi srednjih
škola, koji polože ispit zrelosti. Najbolji
apsolventi trogodišnjih šumarskih stručnih
škola mogu ovo srednješkolsko obrazovanje
postići studijem na jednoj
srednjoj školi za radnike ili studijem
za vrijeme zaposlenja. Učenici šumarskih