DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 84 <-- 84 --> PDF |
dobro; to je vrijedilo isto tako za različita uzgojna područja, autohtone aloktone provenijencije. Rezultati istraživanja dokumentiraju, u suglasnosti s informacijama iz drugih eksperimentalnih površina u tuzemstvu i inozemstvu, visokovrijednu ekovalenou sudetskog ariša. M ä 1 e k , J .: Jela i gospodarenje čistim sječama Nazadak jele zapaža se na prelazu između 17. i 18. stoljeća. Izravnu dokumentaciju o sušenju jele posjedujemo iz vremena oko 1750. godine. Čiste sječe s kultiviranjem smreka i borova bile su pomalo uvedene istom od 1810-1820, na nižim položajima uglavnom oko 1850. godine. Teza o prvenstvenom utjecaju šumara na nazadak jele ne može biti prihvaćena iz slijedećih razloga: 1 nazadak jele je počeo najmanje 50 do 100 godina prije uvođenja čistih sječa; 2. jela je nazadovala svuda, bez obzira na način gospodarenja; 3. isto vrijedi i za seljačke šume malih površina, gdje gospodarenje s velikim sječinama nije nikad primjenjivano; 4. jela nazaduje i u prirodnim šumama prašumskog oblika (parkovi prirode), a u najnovije vrijeme također u šumama, gdje se primjenjuje proređivanje; 5. u posljednjim godinama odumiru također jele s bogatom krošnjom, koje su uzrasle u prekinutom sklopu ili u optimalnim sastojinskim smjesama. Kod jele dolazi do izražaja nekoliko oprečnih svojstava, koja stoje u protuslovlju sa svojstvima »normalne« autohtone vrsti drva. Jela pokazuje danas osobine »bolesne« vrste ili osjetljive egzote; ali krivnju za ovu »bolešljivost« ne nosi šumsko gospodarstvo. Kalousek, F. : Razvoj broja radnika u organizacijama državnih šuma u ČSR Istovremeno s uvođenjem tehničkih tekovina u šumsko gospodarstvo raste značenje kvalitete radne snage i zakonomjerno nastupaju promjene u razvoju broja radnika. Za vrijeme promatranog razdoblja od 1952. do 1976. utvrđeni su prosječni brojevi evidentiranih radnika kod organizacija državnih šuma u ČSR. Analiza razvoja je provedena kako kod manuelnih radnika, tako i kod tehničko gospodarskih namještenika i svih ostalih suradnika. Na području radne snage čini osnovni strukturalni značaj vrijednost kvocijenta R/TGN (to znači radnici 4ehničko gospodarski namještenici), koji daje broj radnika na jednog tehničko gospodarskog namještenika. Veličina ovog kvocijenta ovisi o kompliciranosti proizvodnje i njezine opskrbljenosti fondovima. Šebanek-Kralik-Blažek : Utjecaj regulatora rasta na zakorijenjivanje topolovih reznica Jedan od istaknutih ciljeva šumskog gospodarstva u daljnjim godinama jebrža proizvodnja sadnog materijala. Procenat primanja reznica i sadnica šumskog drveća moguće je djelotvorno povećati primjenom regulatora rasta — fitohormona. Autori navode u tabeli sada poznate nativne i sintetičke fitohormone, promotore i inhibitore. Slabo pak primanje reznica u rasadniku Lednice ih je navelo da provedu pokuse s tretiranjem reznica kultivara raznih e. a. topola raznim koncentracijama fitohormona i kontrole bez tretiranja. Iznose u članku rezultate tih pokusa i zaključuju, da razmjerno jednostavna primjena regulatora rasta, njihova niska cijena, brže stvaranje i rast adventivnog korijenja i nastavljajući dobar rast zakorijenjenih reznica pokazuju radnicima u šumskim rasadnicima put racionalizacije kod "Proizvodnje topolovih sadnica i vrlo vjerojatno sadnica drugih vrsta drveća. Br. 12. Č e c h , M .: Uz novo shvaćanje odgoja i obrazovanja šumskih radnika i tehničara Projekt daljnjeg razvoja čehoslovačkog sistema odgoja i obrazovanja, koji je odobrila vlada ČSSR u 1976. godini, znači temeljitu kvalitetnu promjenu sadržaja pedagoške djelatnosti i cijelog razvoja škola i ostalih institucija obrazovanja. Realizacija projekta u šumarskom školstvu zahtijeva trajno unapređivanje razvoja srednjoškolskog obrazovanja na do danas običnim putevima, to znači na šumarskim stručnim školama i šumarsko- tehniokim srednjim školama. U prva dva godišta svih tipova srednjih škola dovršava mladež obavezno desetogodišnje školovanje i postiže tako srednjoškolsko obrazovanje. Završenu srednjoškolsku zrelost postižu oni apsolventi srednjih škola, koji polože ispit zrelosti. Najbolji apsolventi trogodišnjih šumarskih stručnih škola mogu ovo srednješkolsko obrazovanje postići studijem na jednoj srednjoj školi za radnike ili studijem za vrijeme zaposlenja. Učenici šumarskih |