DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 82 <-- 82 --> PDF |
unapređenje prirode razrađeno na floru, faunu, hidrografiju i hidrografske spomenike prirode, geoformološke spomenike prirode, šume i šumske rezervate te kulturna dobra na prostoru parka prirode; izgradnja, prometnice, markirani planinarski putevi i alpinistička vježbališta te pravne osnove i mogućnosti organizacije parka prirode »Medvednica«) str. 69-99, — Važnija literatura i izvori str. 100 i — Kartografski prilozi (reljef i hidrografija, šumske zajednice, uzgojni tipovi šuma i posjedovno stanje, zaštita prirode i spomenici prirode, historijat šumskoposjedovnih odbora), 5 priloga od čega 1 u crnobijelom, a 4 u bojama. O Medvednici kao izletničko-rekreacionom prostoru i dijelu prirode raspravlja se ili piše u novinama i drugom tisku već preko 100 godina. Analiza tih napisa, članaka i rasprava, pokazala bi, da je pored mirnih i dokumentarnih bilo dosta i senzacijskih ili alarmantnih o upropašćavanju Medvedenice, ali današnje stanje Medvednice, točnije šuma u njoj, dokazuje, da je pojedine rane priroda zacijelila i da ona u cijelosti može poslužiti potrebi suvremenog čovjeka — za izletište, odmaralište, promatranje prirode ili za razonode. Zakon o zaštiti prirode iz 1976. godine omogućio je, da Medvednica kao cjelina dobije status koji joj najbolje odgovara — status ili kategoriju zaštite »park prirode«. Postojala Članci iz ovog broja Šumarskog lista je i tendencija, da ima status »nacionalnog parka«, koji status mogu zagovarati samo oni, kojima nisu poznati uvjeti kategorizacije posebne zaštite dijelova prirode. Osnovna razlika između kategorije »nacionalnog parka« i kategorije »parka prirode« je u tome, što u prvome ima prednost priroda, a u drugom, u parku prirode, čovjek, tj. omogućuju se zahvati (gradnje i si.), koji će posjetiocu olakšati dolazak, obilazak i boravak u sredini koja je rezultanta prirodnih osobina područja i nužne intervencije čovjeka. Kako je i iz prikaza sadržaja Studije vidljivo, relativno najopširnije je obrađena šuma i gospodarenje šumama, To je i razumljivo, jer ona pokriva gotovo cijelu površinu Medvednice i jer je ona onaj dio prirodnih osobina, koji posebno privlači široki krug ljudi. Otome ne govorimo na ovom mjestu, jer se u ovom broju Šumarskog lista nalazi opširan prikaz o šumama na Medvednici (v. str. 299). Studiju su izradili radnici Republičkog zavoda za zaštitu prirode u Zagrebu (D. Böhm, I. Bralić, J. Budak-Rajčić, R. Deželić, M. Kamenarević, Z. Mikulić, D. Oršić, M. Rukavina i A. Šobat tekstovno, a B. Pavlović kartografski materijal) uz suradnju niza vanjskih suradnika i konzultanata (S. Božičević, A. Horvat, D. Majer, I. Mesić, B. Prpić, J. Roglić, I. Rukavina, B. Spečić, T, Špalj, A. Tiljak i V Tutek). O. Piškorić D. Majer: Šume Medvednice kao rekreacijsko područje grada zagreba F. Knebl: Čovjek i priroda izlaze i kao posebni otisci — samostale publikacije |