DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 81 <-- 81 --> PDF |
ELABORATI Republički zavod za zaštitu prirode u Zagrebu PARK PRIRODE »MEDVEDNICA« — studija zaštite prirode — Zagreb 1979. Republički zavod za zaštitu prirode u Zagrebu u toku svog djelovanja od preko 30 godina izradio je više »konzervatorskih studija« o pojedinim prirodnim područjima ili pojavama kao i dvadesetak obrada parkova diljem Hrvatske s dendrološkim i drugim flornim inventarom te smjernicama za njihovo održavanje ili revitalizaciju. Međutim sav taj materijal leži neiskorišten u Zavodu makar u obliku javnog objavljivanja, što bi bilo i normalno, kako sam to već jednom napisao*), i time pokazao kako se troše društvena sredstva. To bi bilo potrebno i za samu javnu afirmaciju Zavoda. I ne samo to. Što više bilo bi normalno, da se barem petogodišnje objavi djelatnost Zavoda i tako dobio uvid u problematiku zaštite prirode, o njezinom pozitivnom uspješnom djelovanju na zaštiti životnog okoliša čovjeka i zaštiti životne sredine ekotipova odnosno o razlozima zašto se mjestimično povremeno ili stalno ugrožavaju prirodni uslovi razvoja pojedinih dijelova prirode. To bi bilo nužno i za osiguranje bar globalne dokumentacije za povijest zaštite prirode u Hrvatskoj.Zar nije, na pr., i za najširu javnost zanimljivo, da je Limski kanal sačuvan od većih oštećenja prirodnog izgleda intervencijom Zavoda, koji je zahtijevao da se dalekovod između Rovinja i Vrsara u kanalskom dijelu kablira ili da se nije suglasio s tendencijom, da se u njem eksploatira nekoliko stotina tisuća kamena, kojeg je tražila Venecija? Zavod nije bio protiv svake eksploatacije, ali je predložio, da to bude tunelskom tehnikom s »kopnene« strane i da se kamen odvozi u rovinjsku luku za daljnji transport. Također bi se na taj način saznalo, da je kako lokaciia tako i vertikala hotela »Eden« u Rovinju rezultat uske suradnje projektanta (Projektnog biroa Bartolić) i Republičkog zavoda za zaštitu prirode. Objavljivanjem x) šumarski list, 1973, br. 1-2, str. 61. rezultata rada Zavoda javnost bi dokumentarno saznala, zašto nije Zavod mogao spriječiti trasu naftovoda more-kopno kroz zaštićeni objekt Golubinjak, a uspio je pomaknuti trasu autoputa na tom dijelu na sam rub rezervata, iako je ta trasa financijski nešto nepovoljnija od one, koja je bila zacrtana gotovo sredinom rezervata. Studija PARK PRIRODE »MEDVEDNICA « najnovija je i naj kompleksni ja studija ili elaborat odnosno podloga za projektiranje svih ostalih zahvata na toj gori — izletničko-rekreacijskom području grada Zagreba. »Zadaće je ove studije«, kaže se u Uvodu, »da analizom prirodnih komponenata i njihovog postojećeg opterećenja donese odgovarajuće smjernice za racionalno i usklađeno korištenje svih prirodnih potencijala Medvednice. Uz ostalo, vjerujemo da može poslužiti i kao ekološka osnova pri izradbi prostornog plana područja posebne namjene, odnosno daljnjih provedbenih planova«. Uz radnike Republičkog zavoda za zaštitu prirode u izradi studije sudjelovalo je i desetak vanjskih suradnika i konzultanata, kojih su materijali sažeti u 98 stranica velikog oktav formata i 4 u boji izrađena kartografska priloga. U financiranju izrade i umnožavani a studije sudjelovao je i grad Zagreb te Šumsko gospodarstvo i Šumarija Zagreb. I ova Studija je jedan dokaz, da »šumari samo ne sijeku« fu cilju povećanja dohotka) nego da ulažu novac i u akcije, koje ne povećavaju njihov dohodak, ali imaju najširi društveni značaj. Studija sadrži: — Uvod (cilj studije, izbor kategorije zaštite) str. 7-10, — Opće prirodne značajke (geomorfološkonpejzažna obilježja, šumske zajednice s osvrtom na tipove tala i geomorfološku podlogu, flora, fauna, podneblje, hidrologija) str. 11-29, — Dosadašnja korišćenja i zaštita prirode (gospodarenje šumama, flora, lovstvo, naselja, kamenolomi) str. 33-65, — Koncepcija zaštite, korištenia i unapređenja parka prirode »Medvednica« (prijedlog granice parka, interno zoniranje — rezervati i spomenici prirode — i ostale smjernice zaštite; korištenje i 375 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1980 str. 82 <-- 82 --> PDF |
unapređenje prirode razrađeno na floru, faunu, hidrografiju i hidrografske spomenike prirode, geoformološke spomenike prirode, šume i šumske rezervate te kulturna dobra na prostoru parka prirode; izgradnja, prometnice, markirani planinarski putevi i alpinistička vježbališta te pravne osnove i mogućnosti organizacije parka prirode »Medvednica«) str. 69-99, — Važnija literatura i izvori str. 100 i — Kartografski prilozi (reljef i hidrografija, šumske zajednice, uzgojni tipovi šuma i posjedovno stanje, zaštita prirode i spomenici prirode, historijat šumskoposjedovnih odbora), 5 priloga od čega 1 u crnobijelom, a 4 u bojama. O Medvednici kao izletničko-rekreacionom prostoru i dijelu prirode raspravlja se ili piše u novinama i drugom tisku već preko 100 godina. Analiza tih napisa, članaka i rasprava, pokazala bi, da je pored mirnih i dokumentarnih bilo dosta i senzacijskih ili alarmantnih o upropašćavanju Medvedenice, ali današnje stanje Medvednice, točnije šuma u njoj, dokazuje, da je pojedine rane priroda zacijelila i da ona u cijelosti može poslužiti potrebi suvremenog čovjeka — za izletište, odmaralište, promatranje prirode ili za razonode. Zakon o zaštiti prirode iz 1976. godine omogućio je, da Medvednica kao cjelina dobije status koji joj najbolje odgovara — status ili kategoriju zaštite »park prirode«. Postojala Članci iz ovog broja Šumarskog lista je i tendencija, da ima status »nacionalnog parka«, koji status mogu zagovarati samo oni, kojima nisu poznati uvjeti kategorizacije posebne zaštite dijelova prirode. Osnovna razlika između kategorije »nacionalnog parka« i kategorije »parka prirode« je u tome, što u prvome ima prednost priroda, a u drugom, u parku prirode, čovjek, tj. omogućuju se zahvati (gradnje i si.), koji će posjetiocu olakšati dolazak, obilazak i boravak u sredini koja je rezultanta prirodnih osobina područja i nužne intervencije čovjeka. Kako je i iz prikaza sadržaja Studije vidljivo, relativno najopširnije je obrađena šuma i gospodarenje šumama, To je i razumljivo, jer ona pokriva gotovo cijelu površinu Medvednice i jer je ona onaj dio prirodnih osobina, koji posebno privlači široki krug ljudi. Otome ne govorimo na ovom mjestu, jer se u ovom broju Šumarskog lista nalazi opširan prikaz o šumama na Medvednici (v. str. 299). Studiju su izradili radnici Republičkog zavoda za zaštitu prirode u Zagrebu (D. Böhm, I. Bralić, J. Budak-Rajčić, R. Deželić, M. Kamenarević, Z. Mikulić, D. Oršić, M. Rukavina i A. Šobat tekstovno, a B. Pavlović kartografski materijal) uz suradnju niza vanjskih suradnika i konzultanata (S. Božičević, A. Horvat, D. Majer, I. Mesić, B. Prpić, J. Roglić, I. Rukavina, B. Spečić, T, Špalj, A. Tiljak i V Tutek). O. Piškorić D. Majer: Šume Medvednice kao rekreacijsko područje grada zagreba F. Knebl: Čovjek i priroda izlaze i kao posebni otisci — samostale publikacije |